RTRS I BNTV: MEDIJI KOJI NE ZNAJU TRETIRATI PRAZNIKE

Plus nedjelje

RTRS
Izvještaj emitovan u Dnevniku četvrtog januara o stupanju na snagu novog Zakona o saobraćaju BiH. Dobro objašnjenje izmjene zakonskih rješenja, pooštravanja sankcija za vozače, te prezentirani stavovi i struke i građana o tome hoće li strožije kazne garantovati veću bezbjednost u saobraćaju. Autor izvještaja, nažalost, nije potpisan.
BNTV
Izvještaj Miloša Šarenca koji je na primjeru nekoliko osnovnih škola u Bijeljini pokazao kako se obaveze Ministarstva prosvjete RS sve češće prebcuju na teret roditelja. Tako roditelji moraju konstantno izdvajati novac za materijalno održavanje ili nabavku neophodne opreme za nastavu, na što po zakonu nisu dužni, ali ih na to primoravaju direktori ili školski odbori.

Minus nedjelje

RTRS
Dnevnik osmog januara, koji je patetičnim i domoljubnim prilozima posvećenim Danu RS prešao sve granice kako profesionalnog izvještavanja tako i dobrog ukusa.
BNTV
Neumjesno forsiranje proslave Badnjeg dana šestog januara, kome je bio posvećen gotovo cijeli Dnevnik. Iako je BNTV, kako smo već naveli, privatna medijska kuća, izvještavanje s mjerom, o ma kom da se događaju radi, nije naodmet.

RTRS I BNTV: MEDIJI KOJI NE ZNAJU TRETIRATI PRAZNIKE

Ništa poput pravoslavnih praznika ne iznjedri tako jasnu sliku načina na koji mediji, bez obzira da li je riječ o javnom servisu ili privatnim kućama, vide RS. Kao entitet jednog, većinskog srpskog naroda. U kojem se postojanje drugih i drugačijih tek toleriše

 

RTRS: Praznična patetika

2. – 8. januar 2017.

NEPRIMJERENA ATMOSFERA: I ove godine, zbog načina na koji je u Dnevniku sedmog decembra prezentirana proslava pravoslavnog Božića, otvara se pitanje da li više ima razloga da se RTRS naziva javnim servisom bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske. Od scenografije koju su činila božićna svijeća i popratni ukrasi kojima pravoslavni vjernici ukrašavaju svoje domove, do otvaranja Dnevnika pozdravom “Mir Božiji, Hristos se rodi”, sve je bilo neprimjereno mediju koji bi trebao u svim segmentima da odražava i zastupa jednakopravne i konstitutivne narode u RS-u. I nastavak Dnevnika bio je posvećen isključivo proslavi Božića.

DRUGI PRAZNICI U DRUGOM PLANU: Ovo ističemo zato što proslave vjerskih praznika ostalih naroda u Dnevniku dobijaju izuzetno malo prostora i obično se emituju tek u drugom dijelu centralne informativne emisije (sedmi januar, urednik Jasenko Todorović).

HRONIKA (NE)UČEŠĆA: Ostatak nedjelje u dnevnicima gledali smo hroniku (ne)učešća pripadnika Trećeg pješadijskog puka Oružanih snaga BiH na proslavi Dana RS devetog januara. “Srpska insistira na učešću Trećeg pješadijskog puka na proslavi Dana Republike”, “Novi udar iz Sarajeva na Republiku Srpsku”, “Predsjednik RS-a Milorad Dodik zatražio da Treći puk učestvuje u proslavi Dana Republike”, rečenice su kojima su otvarani dnevnici četvrtog, petog i šestog januara.

BOŠNJAČKI HDZ: Iako je odluku o zabrani učešća pripadnika Oružanih snaga BiH donijela ministrica odbrane i članica HDZ-a BiH, zanimljivo je da se u svim izvještajima o ovoj temi insistiralo na tome da za to odgovornost snose bošnjački političari, “čiju je volju ministrica samo provodila”.

Kako se u RS-u živi, zašto sve veći broj građana napušta ovaj entitet, koliko se RS planira zadužiti u ovoj godini, teme su o kojima nismo čuli ni riječ. Umjesto toga, gledaoci su do u detalje informisani kako traju pripreme za obilježavanje Dana RS. Odnosno, kako je to navedeno u Dnevniku drugog januara, “kako se Srpska priprema za proslavu svog rođendana”.

PATETIČNO NOVINARSTVO: Kulminacija je uslijedila u Dnevniku osmog januara, koga je uredio Jasenko Todorović. Uz još jednu priču o ulozi pripadnika Oružanih snaga BiH u obilježavanju Dana RS, okosnicu Dnevnika činili su patetični i do tragikomedije dovedeni uradci Branke Kusmuk i Vesne Vuković Đurić.

Kusmuk si je dala maha pa je svoj uradak počela konstatacijom da je “RS ideal rođen na Palama čije su granice učvršćene egzodusom hiljada Srba iz Sarajeva”. Čuli smo od nje da i dalje “iz Sarajeva kidišu na srpski ideal”, ali i poruku, kao završnicu, “da dok postoje Srbi, RS će ostati zavjet”.

Vuković Đurić imala je mini reportažu o djevojci rođenoj devetog januara 1992. godine. Ni u tom prilogu nije nedostajalo epike, pa su tako gledaoci saznali da se ista rodila na dan “kada se stvarala RS”, te da zato njeni roditelji svake godine imaju razloga za dvostruko slavlje –kćerkinog rođendana i Dana RS.

Izdvojeno

Samo se na RTRS-u jedna ratna paravojna i parapolitička tvorevina kakva je bila Republika Srpska Krajina može nazivati državom. I samo u Dnevniku RTRS-a moguće je vidjeti opširan izvještaj o promociji knjige “u kojoj su sabrana sva dokumenta jedne države”. Koja predstavlja, zaključuje svoj izvještaj Ognjen Mihajlović, “trajan spomenik najzapadnijoj srpskoj državi”.

Ocjena 1

BNTV: Koliko koštaju proslave

2. – 8. januar 2017.

NE SAMO O PRAZNIKU: Sasvim očekivano kao medij koji svoje gledateljstvo vidi u isključivo srpskoj populaciji, BNTV dnevnike šestog i sedmog januara posvetio je proslavi Badnjeg dana i Božića. No, privatna je medijska kuća i kao takva ima i pravo da bira kakve će i kome namijenjene sadržaje emitovati.

Iako su gledaocima predočili sve informacije vezane za (ne)učešće pripadnika Oružanih snaga BiH na proslavi Dana RS, u dnevnicima bilježimo i niz izvještaja koji su se bavili svakodnevnim životnim pitanjima.

ENORMNO ZADUŽENJE: Izdvajamo temu Vladimira Kovačevića o nastavku zaduživanja RS-a u kojoj je dobro podcrtano da se pričom oko proslave Dana RS javnosti skreće pažnja s ovog ozbiljnog problema.

U Dnevniku četvrtog januara, novinarka Ljiljana Faladžić Jekić bavila se problematikom sve većeg odlaska mladih i obrazovanih ljudi iz BiH. Uz dobar izbor sugovornika: onih koji su tu odluku već donijeli i onih koji su na korak do nje.

Izdvojeno

Prilog posvećen pitanju koliko će koštati proslava Dana RS. Sjajno prikazano kako predstavnici i Vlade i Narodne skupštine RS izbjegavaju odgovor i kako nastoje pitanje novca, koga u RS-u hronično nedostaje, relativizirati.

Ocjena 6

Komparativna analiza

Ništa poput pravoslavnih praznika ne iznjedri tako jasnu sliku načina na koji mediji, bez obzira da li je riječ o javnom servisu ili privatnim kućama, vide RS. Kao entitet jednog, većinskog srpskog naroda. U kojem se postojanje drugih i drugačijih tek toleriše.

About The Author