RTRS I BNTV: Kakvi su uslovi u karantinima?

RTRS je načinio iskorak i počeo izvještavati o stanju ne samo u Republici Srpskoj nego i Federaciji BiH. BNTV još uvijek nudi kvalitetnije sadržaje gledateljima

RTRS I BNTV: Kakvi su uslovi u karantinima?
Foto: Gerila.info

RTRS: Strategije borbe protiv Covida-19

30. mart – 5. april 2020.

PROBOJ FEDERACIJE U VIJESTI: Pandemija izazvana Covidom-19 diktirala je vijesti i teme koje su obilježile dnevnike. U odnosu na prethodne periode, u nedjelji iza nas uredništvo je prestalo s praksom ignorisanja stanja u Federaciji BiH te su gledatelji bili informisani o svim ključnim pitanjima vezanim za pandemiju i u drugom dijelu države.

Ono što je zanimljivo jeste da se ipak brižno odvajalo stanje u RS-u od stanja u Federaciji BiH kako u tematski složenim izvještajima koji se nisu vezali jedan za drugi, tako i u izbjegavanju davanja bilo kakvih zbirnih podataka za BiH kao cjelinu.

KONFUZIJA U DNEVNICIMA: Kada je u pitanju Republika Srpska, u dnevnicima je vladala prilična konfuzija. Tako su se ključni podaci o broju lica u izolaciji, zaraženih i preminulih nekada emitovali neposredno nakon najave vijesti dana, nekada u prvoj polovini Dnevnika, pa se stanju u lokalnim zajednicama vraćalo nakon bloka posvećenog pandemiji u regionu i svijetu.

MJERE ZA UBLAŽAVANJE POSLJEDICA COVIDA-19: Daleko veća pažnja bila je posvećena uredbama, naredbama i odlukama Republičkog štaba za vanredne okolnosti, odlukama Vlade RS te izjavama ljudi iz političkog vrha ovog bh. entiteta.

Naglasak je bio na najavama mjera koje će biti preduzete kako bi se pomoglo privrednicima, radnicima čije su firme obustavile rad. Iako su one bile koncipirane kako bi se u javnosti širio makar umjeren optimizam u smislu da je RS ekonomski stabilna, izjave samih čelnika su to demantovale. I iz njih se jasno dalo zaključiti da će sve planirano biti ostvareno novim zaduživanjima, jer Vlada nema vlastiti novac kojim bi mogla intervenisati.

Bio je to i povod da se oštrica kritike Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Željke Cvijanović usmjeri na Centralnu banku BiH i odbijanje te institucije da finansira  entitetske budžete i javnu potrošnju.

DODIKOVE OPTUŽBE: Da Milorad Dodik ne može bez političkih prepucavanja ni u periodu kada političari diljem svijeta svu svoju pažnju usmjeravaju u napore da građane i države sačuvaju u vrijeme pandemije, uvjerila su nas njegova pisma upućena članu Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću i predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću. Povod su Džaferovićeve pozivnice upućene državnicima na obilježavanje 25. godišnjice genocida u Srebrenici. Dodik je bošnjačkog člana državnog Predsjedništva optužio za zloupotrebu funkcije, a Đukanovića za „stavljanje na samo jednu, bošnjačku stranu, i time i miješanje u unutrašnja pitanja BiH“.

 

BNTV: Netransparentnost u vezi s fondom solidarnosti

30. mart – 5. april 2020.

KLJUČNE INFORMACIJE O PANDEMIJI: Profesionalno izvještavanje, sa svim ključnim podacima vezanim za pandemiju Covida-19 u cijeloj BiH, obilježilo je udarne termine dnevnika u nedjelji iza nas.

Gledatelji su dobili i sve bitne informacije o stanju u državama regiona i svijetu. Zahvaljujući dopisniku iz Chicaga, gledatelji Dnevnika upoznati su i s načinom na koji se građani koji su porijeklom s naših prostora nose s pandemijom, ali i ljekari koji rade u čikaškim bolnicama.

POMOĆ VLADE RS-a: Značajan prostor ostavljen je i za pitanja koja su od značaja za privredu i građane RS-a nakon što su gotovo sve privredne, uslužne i trgovinske  aktivnosti stale, pa pomoć od Vlade očekuju mali poduzetnici, realni sektor, uslužne djelatnosti, radnici koji su upućeni na „čekanje“ ili oni koji su već dobili otkaz.

Osim izvještaja o mjerama koje Vlada RS najavljuje da će poduzeti kako bi intervenisala prema svima čiji je rad doveden u pitanje zbog pandemije izazvane koronavirusom, novinari su otvorili i pitanje iz kojih sredstava će se planirane mjere realizirati.

FOND SOLIDARNOSTI: Posebna pažnja bila je usmjerena na odluku Vlade RS o osnivanju fonda solidarnosti za RS u koji bi, osim privrednih subjekata, novac trebali izdvajati i zaposleni prvenstveno u javnom sektoru. Iako je riječ o dobrovoljnom odricanju od dijela zarade, na primjerima zaposlenih u javnoj upravi i obrazovanju ukazano je kako „dobrovoljnost“ izgleda u praksi. Novinari su podsjetili da je sličan fond bio osnovan i nakon katastrofalnih poplava 2014. godine, ali da Vlada RS nikada nije javnosti dala na uvid izvještaj o načinu trošenja tih sredstava.

Komparativna analiza

Uredništvo Dnevnika 2 RTRS-a načinilo je iskorak i počelo donositi izvještaje o stanju izazvanom koronavirusom ne samo u Republici Srpskoj nego i Federaciji BiH. Ono što smo uočili jeste da javni servis RS-a, unatoč tehničkim kapacitetima, velikoj dopisničkoj mreži i materijalnim resursima, još uvijek nije uspio da se konsoliduje i svoj rad prilagodi vanrednoj situaciji u kojoj se nalazi ne samo BiH nego i gotovo cijeli svijet.

Iz onoga što je gledateljima ponuđeno u dnevnicima, zaključujemo da se u kriznoj situaciji daleko bolje snašao BNTV.

Pesimizam i panika nisu ono što zabrinutim građanima treba. No, nastojanje da se problemi s kojima se RS suočava, pogotovo oni ekonomske prirode, ublaže bez realne osnove, kako to čini RTRS, dugoročno nikome neće biti od koristi.

About The Author

Plus sedmice

RTRS
Teme prezentovane u Dnevniku 2. aprila u okviru kojih su ljekari iz RS-a govorili o strategijama borbe protiv Covida-19, te savjeti psihologa o tome kako se nositi s ograničenjima u izolaciji koja je neophodna kako bi se smanjio rizik od širenja zaraze.
BNTV
Uz puno uvažavanje iskazano u izvještajima o naporima koje prije svega zdravstveni radnici ulažu u borbu protiv koronavirusa, u dnevnicima je ukazano i na drugu stranu medalje. A riječ je o izostanku nadzora nad zaštitom radnika u privatnom sektoru u kojem bi se mogao raširiti Covid-19. Ukazano je i na niz propusta i loših uslova u karantinima gdje se smještaju osobe koje su stigle iz inostranstva a za koje nije utvrđeno da li su pozitivne na koronavirus. Sve je to potkrijepljeno izjavama ljudi u karantinima i videosnimcima koji su djelovali krajnje uznemiravajuće.

Minus sedmice

Pojava radnica i radnika zaraženih koronavirusom u tvornicama u Banjaluci i Kotor Varošu, kao i žalbe na uslove u karantinima u koje se smještaju građani koji su doputovali iz inostranstva i koji čekaju na testiranje, ne znajući da li su zaraženi ili ne, potpuno su ignorisani u dnevnicima.
BNTV
Nijedan izvještaj.