RTRS: Na nizini zadatka

23. – 29. mart 2026.

ISLAMOFOBIJA i UGROŽENOST SRBA: Već duže vrijeme RTRS implicitno forsira islamofobične narative, te ne propušta priliku da potencira takve elemente i mržnju prema muslimanima čak i kad to podrazumijeva očito iskrivljavanje realnosti. Primjer za to ove sedmice predstavlja način na koji je ova televizija najavila godišnjicu zločina nad srpskim civilima u Sijekovcu koji je počinjen 26. marta 1992. godine. Prilog koji je započet konstatacijom kako su “hrvatska vojska i pripadnici HOS-a sa muslimansko-hrvatskim paravojnim jedinicama” izvršili oružanu akciju nekako je završen komentarom Milorada Dodika kako zločin u Sijekovcu nije bio incident nego “još jedna smišljena krvava najava građanskog rata koji je odavno počeo u muslimanskim glavama”. Postoje različite interpretacije zločina u Sijekovcu koje se koriste za njegovu eksploataciju ili relativizaciju – Dodikov zaključak u kombinaciji sa uredničkim uvodom možda ne pomaže u utvrđivanju činjenica ali zasigurno pomaže u huškačkom diskursu kakav odlikuje RTRS.

Drugi detalj kojeg vrijedi izdvojiti u ovom kontekstu jeste četvorominutni prilog o antisrpskim grafitima koji su osvanuli “na lokaciji kasarne u Pazariću” kojeg smo gledali u srijedu. Na snimcima su vidljivi uvredljivi grafiti na zidovima ruševnih objekata doslovno na rubu šumarka, ali RTRS konstatuje kako “već po uobičajenoj praksi počinioci nepoznati, svjedoka i videonadzora nema”. Grafiti su prebojeni što RTRS tumači kao zataškavanje, prema čemu se postavlja pitanje da li je poželjnije da oni stoje – poput, naprimjer, murala posvećenog Ratku Mladiću u sred velikog grada čije se postojanje ne problematizira. “Da nije srpske komponente u oružanim snagama o zloslutnim porukama se ne bi ni saznalo” indikativna je rečenica iz koje je jasno koliko je grafit bio vidljiv i kakav je efekt mogao postići, što ne umanjuje potrebu za njegovom osudom. Međutim, četiri minute u centralnoj informativnoj emisiji ukazuju na to koliko je RTRS predana potenciranju huškačkih narativa i eksploataciji svakog povoda u te svrhe. Ponovo, svaka uvredljiva poruka zaslužuje osudu i osuđujući tretman ali u tome javna televizija ne bi smjela biti selektivna i bilo bi dobro kada bi četiri minute dnevnika dobili, npr. i uvredljivi postupci poput mazanja tribina na stadionu dobojske Sloge svinjskom mašću uz implicitno uvredljive poruke muslimanima usred mjeseca ramazana, gdje su počinioci itekako poznati i što je emitirano na najgledanijem sportskom kanalu u regiji – dok na RTRS-u nije niti spomenuto.

SUVERENISTI: Najnoviji hit javnog televizijskog servisa RS-a je forsiranje termina “suverenisti” kad se govori o desničarskim i de facto kriptofašističkim pokretima u svijetu uz koje se svrstava vladajući režim u tom entitetu. Ako ostavimo po strani činjenicu da entitet nije nosilac međunarodnog suvereniteta nego je to država Bosna i Hercegovina, te da je svaki međunarodni nastup zvaničnika RS-a u kontekstu suverenizma oksimoron, zanimljivo je posmatrati koliko truda vlast u RS-u ulaže u propagandno portretiranje svog međunarodnog značaja. Istina je da je svaka propaganda u startu usmjerena ka obmanjivanju vlastite javnosti, ali to koliko RTRS vrijeđa inteligenciju vlastite publike je na momente i zabavno, kao npr. u četvrtak kada je u prilogu o nastupu Željke Cvijanović na desničarskoj konferenciji u Teksasu naglašena i izjava bivše britanske premijerke Liz Truss. Inače, Truss je premijerka sa najkraćim mandatom u historiji Ujedinjenog kraljevstva (svega 49 dana) i čest predmet ismijavanja, poput onoga kad je list Daily Star danima emitirao livestream glavice salate uz opkladu da će potrajati duže od premijerke.

DEGRADACIJA LEGITIMITETA: U subotu je RTRS emitirala zanimljiv prilog o “degradaciji pravnih normi i ustavne materije” koju vrši “krnji Ustavni sud BiH” koji se “ustremio na nadležnosti MUP RS-a”. Riječ je o odluci Ustavnog suda BiH po kojoj ovlaštenja za međunarodnu policijsku saradnju nemaju entitetske policije nego državna direkcija za koordinaciju policijskih tijela, a u kojem smo mogli čuti samo mišljenja iz RS-a bez komentara Ustavnog suda ili nezavisnih eksperata. Međutim, ono što ovaj prilog čini posebno zanimljivim jeste činjenica da je u dnevniku uslijedio neposredno iza priloga o obustavi štrajka prijedorskih rudara “prema dogovoru koji je postignut sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom, sindikatom i upravom preduzeća”. Da li možda degradaciju pravnih normi predstavlja i činjenica da jedno fizičko lice bez formalne funkcije rješava štrajkove i odlučuje o socijalnim mjerama – nismo saznali.

Ocjena: 1

BNTV: Avanture mladog Draška

23. – 29. mart 2026.

DRAŠKO NA GRANICI: Udarna vijest u dnevniku BNTV-a u utorak bilo je novo zadržavanje predsjednika PDP-a i PSS-a i gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića na hrvatskoj granici. Ovome je posvećeno čak osam minuta emisije tokom kojih smo čuli Stanivukovićevo iskustvo i njegove poruke, kao i razne osude, izjave i ocjene kako je riječ o “sramoti za Hrvatsku” ili “ponižavajućem tretmanu”. U ovim osudama čuli smo i brojne koje dolaze iz Srbije, gdje nije sasvim jasno kakve veze imaju srbijanski zvaničnici sa događajem na granici BiH i Hrvatske. Ovo je pogotovo sporno zbog toga što u cijelih osam minuta, odnosno skoro trećini emisije, nismo čuli nikakve informacije o Stanivukovićevom tretmanu koje bi donijele perspektivu direktnog i ključnog aktera – nadležne institucije Republike Hrvatske. Bez ove “sitnice”, odnosno tumačenja najpozvanije strane ne možemo govoriti o informativnoj dimenziji priloga, pa nam ostaje da ga posmatramo onakvim kakvim se on čini – jednostranim i promidžbenim, kako bi se reklo preko one granice na kojoj je banjalučki gradonačelnik zadržan.

CBAM I PERADARSTVO: Iako se u Stanivukovićevom slučaju BNTV nije proslavila sa izvještavanjem o granicama, u ovoj sedmici smo gledali dva priloga vrijedna pažnje u kojima je situacija dosta drugačija. Jedan je emitiran u dnevniku od četvrtka i bavio se CBAM taksom koju plaćaju bosanskohercegovački privrednici koji izvoze robu na tržište EU. Saznali smo kako će na osnovu ove takse naši izvoznici platiti između 300 i 400 miliona KM, a BNTV je gledateljima objasnila kako je taj novac mogao ostati u BiH da su se usvojio zakon koji bi uspostavio berzu električne energije i sistem naplate unutar zemlje. Ovaj bi zakon omogućio bolju konkurentnost naših roba, omogućio bi i da spomenutih 300-400 miliona KM godišnje bude usmjereno u obnovljive izvore energije, a njegovo usvajanje nije moguće zbog blokade koju u Domu naroda vrše HDZ i SNSD. Drugi prilog kojeg izdvajamo emitiran je u nedjelju i govorio je o problemima ali i šansama koje bh. peradari imaju kad je u pitanju izvoz piletine i jaja u EU. Osim što su analitični i što tretiraju teme koje nisu medijski atraktivne ali su zasigurno važni, ova dva priloga predstavljaju i dobre primjere novinarstva usmjerenog ka rješenjima, budući da u oba slučaja tretiraju moguća rješenja i načina za unaprijeđenje trenutne situacije.

HIDROELEKTRANA NA STUPČANICI: Novinarstvo usmjereno ka rješenjima (result-oriented journalism) je jako važno u zaštiti interesa javnosti, ali je važno i prepoznati teme koje su ujedno i važne za javni interes a i interesantne za javnost. U tom kontekstu vrijedi izdvojiti prilog o zaustavljanju izgradnje hidroelektrane na rijeci Stupčanici u blizini Han Pijeska nakon što je resorno ministarstvo “odbilo studiju utjecaja na životnu sredinu i projekat vratilo na početak”. Dakle, osim što je riječ o vijesti od značaja za interes javnosti, ona je i interesantna za širu zajednicu po najmanje tri osnova: osim same vijesti o odluci ministarstva da zaustavi jednu investiciju tu su još i element prijetnje po životnu sredinu ljudi, te sumnja na korupciju budući da je investitor projekta vozač ministra energetike. Ono što je za žaljenje jeste to što – unatoč njegovoj vjesnovrijednosti – ovakav prilog moramo gledati na komercijalnoj televiziji budući da za njega nema mjesta na javnom servisu kojeg plaćaju građani.

Ocjena: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

“Republika Srpska je uspješno realizovala zaduženje na međunarodnom tržištu kapitala”, javila je u petak RTRS. Na BNTV-u je ova vijest glasila “Republika Srpska se danas zadužila na londonskoj berzi”. Dok se RTRS pohvalila “uspješnom realizacijom zaduženja” za BNTV se vlast jednostavno zadužila i u tom tonu su obje televizije nastavile izvještavanje o najvećem kreditu kojeg je entitet podigao.

Prema RTRS-u, ovim je “Srpska pokazala ekonomsku stabilnost”, dok opozicija “od svoje ostrašćenosti to ne vidi” a dokaz stabilnosti je i to da “i zemlje regiona emituju obveznice na istoj berzi”. Kamata od 6,25% na RTRS-u “nije preskup izvor finansiranja” i, prema Miloradu Dodiku, “čini nas kredibilnim da možemo da razgovaramo o smanjenju kamata”. Možda je ovdje RTRS propustila pitati zbog čega onda prethodna zaduživanja nisu donijela kredibilitet da se sada postigne smanjenje kamate, ali to su već prevelika očekivanja.

Ova kamata je u dnevniku BNTV-a od petka opisana kao “zelenaška”, uz neizostavno podsjećanje na afere vlasti koje su entitet koštale stotine miliona maraka, kao i na činjenicu da ove godine na naplatu pristiže milijarda i 600 miliona maraka starih dugovanja RS-a. Također, BNTV je skrenula pažnju i na činjenicu da krajem aprila na naplatu dospijevaju obveznice sa londonske berze koje su emitirane 2021. godine “i da je ova transakcija bila nasušna potreba za budžet RS-a kako bi izmirili ranije uzete kredite”, a navedeno je i kako se Federacija BiH zadužuje po stopi od 5,5, a Hrvatska po 3,25%.

Ukratko, dok je za RTRS rekordno zaduženje uspjeh i dokaz stabilnosti, za BNTV je to “cijena socijalnog mira, ali i kupovine glasova u izbornoj godini koju će plaćati buduće generacije”.

Dalje, BNTV je bila izuzetno kritična i prema najavi povećanja plata u javnom sektoru, prenoseći stav sindikata zdravstva da NSRS ne treba prihvatiti povećanje od svega 5% jer “krši zakon o radu” i može dovesti do destabilizacije zdravstvenog sistema “narušavanjem radnopravnog položaja zaposlenih”. Za razliku od BNTV-a koja se fokusira na postotak, RTRS forsira apsolutni iznos povećanja za koje će “iz budžeta biti izdvojeno gotovo 70 miliona maraka”. Stav sindikata je spomenut kao “mišljenje da ovo nije dovoljno” ali mu je nadređen stav kako će “odgovoran rad vlade i politike koje se odnose upravo na građane” doprinijeti da “nemamo baš tako velike fiskalne udare”.

Ono po čemu se u kontinuitetu razlikuju dnevnici ovih dviju televizija jeste pristup uređivačkim prioritetima. Za RTRS su to redovno “velike teme” identiteta, ideologije i geopolitike sa kojima se lakše može manipulirati gledateljstvom i ostvarivati propagandna funkcija u korist vlasti. Za BNTV su prioriteti teme koje su “bliže malom čovjeku”, odnosno one u kojima je lako prikazati konkretne efekte onoga što vlast radi. Zbog toga su, naprimjer, i ova i prošla sedmica na RTRS-u obilovale izvještavanjem o međunarodnim aktivnostima predstavnika SNSD-ove vlasti, nastupima na desničarskim konferencijama, kao i kritikom međunarodnih aktivnosti “političkog Sarajeva”. U dnevnicima BNTV-a ovim temama nije posvećena ni minuta.

Plus sedmice

RTRS

Prošle sedmice smo utvrdili kako su, unatoč kompleksnim geopolitičkim odnosima, vijesti iz svijeta bolji segment dnevnika RTRS-a. To stoji i ove sedmice, uz zapažanje izvrsne grafike koja je pratila vijesti iz Zaljeva u ponedjeljak – na njoj su na pozadini mape Perzijskog zaljeva prikazane šahovske figure što je dosta slikovit prikaz trenutnih dešavanja u tom dijelu svijeta ali i krasna aluzija na igru šaha koju nam je upravo on podario.

BNTV

Iako je imao pomalo nelogičnu hijerarhiju vijesti, kao plus sedmice se svojim sadržajem nameće dnevnik od nedjelje. U njemu smo imali argumentiranu kritiku pomoći vlasti RS-a nerazvijenim općinama, analizu mjera vlade za obuzdavanje rasta cijena goriva, stav sindikata o najavljenom povećanju plata u javnom sektoru, vijest o prokišnjavanju na klinici za infektivne bolesti u Banjoj Luci, ranije spomenuti prilog o peradarstvu, te prilog o zahtjevima nezadovoljnim borcima koji nisu članovi udruženja bliskih vlasti. Doslovno ništa od sadržaja koje je donio ovaj dnevnik nije bilo moguće čuti u informativnom programu RTRS-a.

Minus sedmice

RTRS

Navikli smo da je RTRS kanal za nekritičko prenošenje poruka vlasti RS-a i njenih reprezenata, ali bi minimum profesionalne etike zahtijevao da se gledateljima pruži makar kontekst tih poruka. Međutim, za ovu televiziju je važno da publici prenese odgovore funkcionera SNSD-a makar ona i ne znala na šta se konkretno odgovor odnosi. Tako smo prošle sedmice imali tirade Dodikovih saradnika o deklaraciji o osudi rastuće islamofobije i govora mržnje koja je potpisana u Sarajevu a da gledateljima nije predočen njen sadržaj, a ove sedmice (u nedjelju) je u polemici Željke Cvijanović i direktora Memorijalnog centra Srebrenica Emira Suljagića citiran stav samo jedne strane – nije teško pogoditi koje.

BNTV

Osim izdvojenog priloga o zadržavanju Draška Stanivukovića na granici RH-a koji bi se trebao naći u ovom dijelu analize, BNTV se ove sedmice može prigovoriti i na momente neshvatljiva hijerarhija u poretku vijesti u dnevnicima. Najbolji primjer za to je pohvaljeni dnevnik od nedjelje u kojem smo na izvještaj o stanju u područjima koja su poplavljena ili zatrpana snijegom čekali skoro 18 minuta (!) iako je riječ o vijestima koje bi trebale imati prioritet. Uz to, treba spomenuti i dnevnik od subote, čije su prve četiri minute iz nekog razloga zauzeli komentari nekadašnjeg direktora preduzeća Alumina iz Zvornika Mileta Matića izneseni u emisiji Mat koju je BNTV emitirala ranije.