RTRS: Preko noći postali teatrolozi

6. – 12. juni 2023.

„Zbog gostovanja Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) na Teatar festu u Banjaluci, organizacije proistekle iz odbrambeno-otadžbinskog rata traže smjenu direktorice Narodnog pozorišta RS Dijane Grbić.“ „Predsjednik skupštine organizacija poginulih i nestalih civila Branimir Kojić dao je punu podršku RTRS-u koji je odbio biti medijski pokrovitelj Teatar festa i zaprijetio protestima ukoliko Grbić ne bude smijenjena.“ „Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić pita se ko je dozvolio da u Banjaluci gostuje neka nevladina organizacija koja igra neki komad.“

Ovo su tek dijelovi izvještaja Gvozdena Šarca emitovanog u Dnevniku 11. juna i nastavak višednevne sage o gostovanju SARTR-a na Teatar festu. Zabrinuti su pri tom, navodi Šarac, RTRS i srpska javnost što se na zgradi Narodnog pozorišta „ne vije srpska trobojka“, pita da li je uklonjena na „zahtjev ansambla SARTR-a“, jer je predstava tog teatra u Banjaluci „potresla političku i kulturnu scenu u RS-u“.

RTRS je, da podsjetimo, odbio biti medijski pokrovitelj ovogodišnjeg Teatar festa jer nije, kako su naveli, mogao podržati manifestaciju u kojoj učestvuje pozorište „koje je bilo vojna jedinica“, koje je osnovano kao dio otpora „fašizmu“ i koje njeguje „narativ političkog Sarajeva usmjeren protiv Srba“.

ZAKON DA ZABRANI: Kako bi svoju odluku opravdali, za sagovornike 10. juna uredništvo Dnevnika bira Luku Kecmana, samopromovisanog teatrologa, i bivšeg direktora Narodnog pozorišta RS Nenada Novakovića, koji traže ni manje ni više nego da se zakonom naredi SARTR-u da promijeni ime, ali i da njegove predstave ne mogu pod tim imenom biti izvođene u RS-u.

One koji su odluku RTRS-a kritikovali, gledatelji nisu imali priliku čuti, a njihovi komentari sažeti su u formulaciju „histerični napadi“.

GLASNOGOVORNIK VLASTI: Evidentno je da se uređivačka politika javnog servisa RS-a odavno kroji van redakcija ove medijske kuće, koja je ionako tek glasnogovornik vlasti. A kada se kreira takvo ozračje, onda, ma koliko to neprihvatljivo i neprofesionalno bilo, dolazi se do stanja u kojem se u trećoj dekadi 21. stoljeća i kultura pokušava ograničiti te spriječiti da građani imaju priliku vidjeti ono što nije po ukusu aktuelne vlasti.

MORALNA LEKCIJA: Krešendu ove sramne hajke na SARTR i Narodno pozorište RS svjedočili smo u Dnevniku 12. juna. Ostajući dosljedni svom neprofesionalizmu, sa konferencije za novinare nisu emitovane izjave glumaca Narodnog pozorišta koji su RTRS-u i svim protivnicima gostovanja SARTR-a održali moralnu lekciju prije svega o neophodnosti suživota i tolerancije. Umjesto toga, biraju se ponovo sugovornici koji staju uz politiku RTRS-a. I to Danijel Simić, koji je, biće, sada postao i ekspert za kulturu, te odavno propali banjalučki pjevač lakih nota Miro Janjanin.

Na sreću, mada o tome gledatelji RTRS-a nisu bili informisani, postoji i ona druga Banjaluka. Koja je ansambl SARTRA sa scene Narodnog pozorišta ispratila ovacijama.

KONTINUITET NETRPELJIVOSTI: No ostaje pitanje da li je moguće zbog kontinuiteta kreiranja svih oblika netrpeljivosti prema onom što nije dovoljno srpsko i prosrpsko, po ukusu vlasti i RTRS-a kao promotera takve politike, da se u Banjaluci ne ponovi 1993. godina i lomače na kojima će se spaljivati i knjige.

HAJKA NA OHR: Od ostalih tema emitovanih u nedjelji iza nas izdvaja se i nastavak hajke na Ured visokog predstavnika. Povod je bio, nakon ko zna koliko godina, zajednička sjednica Vlade RS-a i Vlade Federacije BiH. Bombastično najavljena kao donošenje odluka od interesa za sve građane, jedini konkretan dogovor je preporuka o zabrani izvoza oblovine. Jer da bi se postiglo više, prepreka je OHR, koji onemogućava dijalog unutar BiH. I neizostavno, uz to, još jedno, srpsko tumačenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovaj put u pitanju je pravni savjetnik Željke Cvijanović koji je saopštio da je „mandat OHR-a i visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH istekao prije 20 godina“!

KOSTURI IZ ORMARA: Istog dana kada su zajedno zasjedale entitetske vlade (osmi juni), u Beogradu je održan skup o potrebi „dekolonizacije BiH i pravu RS-a na osamostaljenje“. Za tu priliku ponovo su izvučeni „kosturi iz ormara“, tj. politički analitičari bez bitnog utjecaja na politički život RS-a, a još manje Srbije, kako bi poručili da „pošto političko Sarajevo ne želi da se oslobodi kolonizatora, RS-u ne preostaje ništa drugo nego da krene putem samostalnosti“.

POLITIKANSKI, ISPRAZNI IZVJEŠTAJI: Ukupno gledano, cijela nedjelja obilovala je nizom politikanskih, ispraznih izvještaja kojima se javnost svjesno nastoji okupirati novim, navodnim pokušajima međunarodnih zvaničnika da destabilizuju Republiku Srpsku i „otmu joj grunt“. Osim zaštite RS-a, neophodno je zaštititi i Kosovo, te je Narodna skupština donijela „Rezoluciju o odbrani Srba na Kosovu i Metohiji“, još jedan dokument bez ikakve pravne snage, ali kojim se nastoji pokazati navodni utjecaj RS-a. Tim dokumentom ovaj bh. entitet ni manje ni više nego zahtijeva od država članica UN-a i Evropske unije koje su priznale nezavisnost Kosova da tu odluku povuku.

U svim minutima utrošenim u dnevnicima, javni servis ponovo je svjesno prenebjegao da izvještava o bitnim temama. Pa su stoga izostavljene informacije o nastavku prodaje hartija od vrijednosti kojima Vlada RS nastoji, u sve većoj utrci s vremenom, osigurati novac za vraćanje blizu 320 miliona KM koji na naplatu po zaduženju na Bečkoj berzi stižu 28. juna.

Ocjena: 1, jer niže nemamo

BNTV: Približava se 28. juni

6. – 12. juni 2023.

NEPOVOLJNA KAMATNA STOPA: Ekonomske teme i način trošenja javnog novca bile su u fokusu dnevnika tokom cijele sedmice.

Novinari su nastavili izvještavati gledatelje o nastavku zaduženja Vlade RS na tržištu hartija od vrijednosti kako bi se osigurao novac neophodan za vraćanje duga na Bečkoj berzi koji dospijeva 28. juna. Iako se RS zadužuje uz krajnje nepovoljnu kamatnu stopu od 6,1 posto, premijer građane uvjerava da je ona „realna“. U izvještaju se posebno izdvaja i njegova izjava da je „opušten“ glede i zaduženja i vraćanja duga.

ŠTRAJKOVI I PROTESTI: No, dok Radovan Višković opušteno zadužuje RS, iako mali, nižu se protesti i štrajkovi nezadovoljnih radnika. U štrajk upozorenja stupila je redakcija Kozarskog vjesnika zbog 120 miliona KM neizmirenih doprinosa zaposlenim, a pitanje je hoće li istim putem krenuti i dio radnika / budžetskih korisnika kojima vlada odbija povećati plate za 100 KM, kako je to sa sindikatima dogovoreno u jeku prošlogodišnje izborne kampanje.

ENTITETSKA PREDSTAVNIŠTVA: Kako je novca u budžetu RS-a sve manje, novinari Dnevnika 2 otvorili su i temu koliko košta i šta RS zauzvrat dobija od rada entitetskih predstavništava u inostranstvu. Gledatelji su upoznati i s time da su njihov rad i utrošak javnog novca potpuno netransparentni, a politički analitičari i opozicija ukazali da nije ništa učinjeno po pitanju političkog i ekonomskog lobiranja u korist RS-a.

Iz izvještaja sa sjednice Narodne skupštine RS izdvajamo raspravu o obrazovnom sistemu RS-a. Opozicija je upozorila na sve nedostatke i probleme koje je proizvela politizacija rukovodnih struktura škola i univerziteta, ali iz diskusija poslanika vladajućih struktura i ministrice obrazovanja evidentno je da će školstvom i dalje upravljati politički podobni, a ne stručni ljudi.

Ocjena: 6

Za njih ekonomska pitanja ne postoje

Kada dvije medijske kuće koje su fokusirane na praćenje dešavanja na istom području donose dvije paralelne priče, onda je teško napraviti bilo kakvo poređenje emitovanih sadržaja. Tim prije jer RTRS u cijelosti ignoriše ekonomsko-socijalnu zbilju u ovom bh. entitetu, a ona je, s druge strane, okosnica sadržaja koji se emituju u dnevnicima BNTV-a.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Izvještaj u kojem su gledatelji upozoreni na štetnost za RS secesionističke retorike entitetskog predsjednika Milorada Dodika. Izdvojena je izjava njemačke ministrice vanjskih poslova da ta država obustavlja investiciona ulaganja u ovaj bh. entitet, a da bi istim putem uskoro mogle krenuti i države članice Evropske unije. Unatoč upozorenjima opozicije da politika vlasti RS vodi u izolaciju, evidentno je da ni Dodik ni krug ljudi oko njega za to ne mare.

Minus sedmice

RTRS

Niz izvještaja koji su se bavili učešćem SARTR-a na Teatar festu u Banjaluci. Toliki stepen netrpeljivosti prema jednom teatru, i slijedom toga prema kulturnoj manifestaciji, moguće je vidjeti samo na RTRS-u. Koji je i ovaj put potvrdio da svojom uređivačkom politikom može gaziti u vodama neprofesionalizma dublje od svega već viđenog.

BNTV

Kosovski mit toliko je dominantan u Republici Srpskoj da se stoga realnost 21. vijeka ne želi sagledati. Svjedočili smo tome i u izvještaju sa sjednice Narodne skupštine RS i rasprave o Rezoluciji o zaštiti Srba na Kosovu. Samo onaj ko kritički ne promišlja realnost može zdravo za gotovo prihvatiti da se po pitanju odnosa Beograda i Prištine Republika Srpska za bilo šta pita i da će njene zahtjeve upućene državama koje su priznale nezavisnost Kosova iko uvažiti.