Servilni odnos RTRS-a prema rukovodstvu Republike Srpske dobio je novi vrhunac informacijom o generalnoj probi inauguracije buduće predsjednice ovog entiteta. Ipak, teško je ne primijetiti izvjesne pozitivne pomake u dnevnicima ove kuće
RTRS: Kako izvještavati o stranačkim raskolima?
12. – 18. novembar 2018.
KOREKTAN IZVJEŠTAJ: Vijest dana u bh. entitetu Republika Srpska 17. novembra bila je sjednica Glavnog odbora SDS-a. Iako je dio članstva, odnosno sada bivših članova stranke, danima u javnosti podgrijavao tvrdnje o smjeni lidera SDS-a Vukote Govedarice, to se nije dogodilo. Kao što nije pobijedila struja koja je zagovarala da i SDS postane dio vlasti. Novinar Aleksandar Crkvenjaš donio je korektan izvještaj u kojem su navedeni zaključci sjednice Glavnog odbora te izjave predsjednika stranke i njegovog oponenta Milovana Bjelice, ali iz najave istog to se nije moglo zaključiti. Naime, prezenterka ističe da nakon sjednice „treba biti poznata sudbina rukovostva stranke“.
SAMO JEDNA STRANA: Mogući raspad SDS-a ili pak pobjeda struje koja je zagovarala koaliranje sa SNSD-om Milorada Dodika bila je tema kojom su se u više navrata tokom protekle nedjelje bavili novinari Dnevnika 2. Ali, po običaju, ne poštujući pravila profesionalnog izvještavanja. Što je za posljedicu imalo da su gledatelji bili upoznati samo sa stavovima zagovornika suradnje sa SNSD-om.
I raskol u DNS-u bio je jedna od političkih tema o kojoj su gledatelji informisani. Na vidjelo je izašlo ono o čemu se duže vremena govorilo: da postoji ozbiljan sukob na relaciji predsjednika i potpredsjednika te stranke, Marka Pavića i Nedeljka Čubrilovića, koga je Predsjedništvo DNS-a smijenilo s pozicije potpredsjednika. O stanju u stranci javno su govorili uglavnom oni koji Čubrilovića podržavaju, što je i otvorilo prostor da se spekuliše koja će struja u stranci preovladati. Pozadina sukoba su, kao i u slučaju SDS-a, odnosi DNS-a sa SNSD-om.
SLOBODNO SE KREĆU: Novi protest građana Bihaća protiv boravka migranata u tom gradu, koji se, navodi novinar Dnevnika, “po Bihaću slobodno kreću“ bio je novi povod da se još jednom potvrdi sva netrpeljivost koja se u informativnim emisijama RTRS-a iskazuje prema tim ljudima.
Izdvojeno
Tragikomedija je riječ koja opisuje vijest emitovanu u Dnevniku 17. novembra, a odnosi se na „održavanje generalne probe inauguracije Željke Cvijanović za predsjednicu RS-a“.
Ocjena: 2
BNTV: Znatno bolji od javnog servisa
12. – 18. novembar 2018.
NUŽNI BALANS: Iako su dešavanja na političkoj sceni bh. entiteta Republika Srpska prijetila da nedjelja iza nas ostane upamćena kao „dani u kojima je život pojela politika“, uredništvo Dnevnika 2 uspjelo je napraviti dobar balans između političkih i ekonomsko-socijalnih pitanja, kojih nije manjkalo.
NEPOTREBNI DETALJI: Okupljanje vladajuće većine na entitetskom i državnom nivou jedna je od političkih tema o kojima su gledatelji izvještavani. Sve u vezi s tim nije donijelo ništa novo, jer i prije početka zvaničnih razgovora predstavnika političkih partija znalo se ko se u RS-u opredijelio da će biti dio vlasti, a ko opozicija. Otuda i nije jasno zašto se novinarka Danina Milaković odlučila da razgovore koje je rukovodstvo SNSD-a vodilo s bivšim SDS-ovcima i rukovodstvom NDP-a predstavi kao prvorazredan događaj, začinjavajući ga potpuno nepotrebnim detaljima. Ko je na sastanak došao, ko je koga dopratio, na koja je vrata ušao… Tim prije jer je o samim razgovorima izjave dao samo portparol SNSD-a (Dnevnik 2, 14. novembar).
BITNE ČINJENICE: Da se može drugačije i profesionalnije, pokazao je u svom izvještaju emitovanom u istom Dnevniku 2 Milan Kovač. Iako je sjednica Predsjedništva DNS-a konačno razotkrila pravu dubinu političkih podjela u toj stranci, jer je došlo do smjene stranačkog potpredsjednika, Kovač je bez dodatnih opservacija i komentara gledatelje informisao o svim bitnim činjenicama vezanim za taj događaj.
Odbijanje predsjednika DNS-a Marka Pavića da se u nedjelji iza nas obrati javnosti, rezultiralo je i brojnim spekulacijama na temu kako će se unutarstranački sukobi rasplesti, koje su se onda i provlačile kroz novinarske izvještaje.
Ipak, dešavanja u SDS-u kao najvećoj opozicionoj stranci, koja je od okončanja izbora suočena s dubokim unutrašnjih raskolima, te isključivanje stranačkih kadrova, praćena su s posebnom pažnjom. Sasvim očekivano, jer BNTV nikada nije krio naklonjenost opoziciji u RS-u, a posebno Srpskoj demokratskoj stranci, tj. onom njenom dijelu koji je protiv svakog oblika koaliranja sa SNSD-om.
JEDINI ANALOGNI U EVROPI: BiH je jedina država u Evropi koja nije provela digitalizaciju, odnosno prelaz emitovanja sadržaja elektronskih medija s analognog na digitalni. U izvještaju koji se bavio ovim pitanjem, gledatelji su informirani o svim prednostima digitalnog u odnosu na analogno emitovanje, kako da se to na osnovu postojećih iskustava provede, ali ne i ko i zašto taj proces odugovlači ili onemogućava.
U dnevnicima se i dalje svakodnevno izvještava o protestnim okupljanjima “Pravda za Davida” u Banjoj Luci iako su i po zahtjevima i porukama oni iz dana u dan istovjetni.
Izdvojeno
Srpski jezik, kojim govore novinari BNTV-a, dovoljno je bogat pa je nejasno zašto onda i ne traže/koriste za dugotrajne razgovore adekvatniji i primjereniji termin nego što je „sastančenje“.
Ocjena: 7
Komparativna analiza
Previranja unutar pojedinih stranaka i kombinatorike vezane za sastavljanje nove vlasti u RS-u dominirale su sadržajem dnevnika i RTRS-a i BNTV-a. Ono što ih je razlikovalo jeste da je, unatoč dominaciji politike, uredništvo Dnevnika BNTV-a ostavilo i dovoljno prostora za svakodnevnicu građana, a koja neminovno zavisi od vođenja politike.
