RTRS I BNTV: Busije su zauzete, s kampanjom otpočinji!

Plus nedjelje

RTRS

Nijedan izvještaj.
BNTV
Izvještaj Milana Kovača koji se bavio temom sve većih dugovanja zdravstvenih ustanova iz RS-a Poreskoj upravi te novim kreditnim zaduženjima istih, uz garanciju Vlade RS. Ovaj izvještaj izdvajamo kao paralelu inim hvalospjevima kojima RTRS svako veče obasipa Vladu i Ministarstvo zdravlja zbog brige i ulaganja u zdravstveni sektor ovog bh. entiteta.

Minus nedjelje

RTRS

Dnevnik emitovan devetog avgusta – zbog kršenja kodeksa profesionalnog izvještavanja u prilogu koji se bavio Davorom Dragičevićem, a potom i ostatka sadržaja koji je ponuđen gledaocima. Naime, ono što smo vidjeli nije ni “i” od informativne emisije, već puki dnevnik aktivnosti te prenošenja mišljenja članova SNSD-a. U kojem se sedam puta pojavljuje lider te stranke Milorad Dodik, pet puta premijerka RS-a Željka Cvijanović, a prostor je ustupljen i Staši Košarcu te Dušanki Majkić.
BNTV
Koliko većina srpskih političara, toliko i mediji u RS-u sistematski nastoje, kad god je to moguće, Bosnu i Hercegovinu ne spomenuti i prihvatiti kao jedinstven prostor. Tako i novinari Dnevnika ove medijske kuće koriste termine “u RS-u i ostatku BiH”, “RS i BiH”. I na taj način, namjerno ili ne, ipak podstiču razgradnju tkiva ove države i idu naruku vlasti koju, inače, obilno kritikuju.

RTRS I BNTV: Busije su zauzete, s kampanjom otpočinji!

Atmosfera i struktura glavnih informativnih emisija ovih televizijskih kuća svjedoče da su izbori sve bliži

RTRS: Političko Sarajevo opet u akciji

6. – 12. august 2018.

OPREČNI POGLEDI NA OLUJU: Blok parastosa (pomeni na stradale Srbe od 1941. do 1995. godine) kojima je posvećen prvi dio Dnevnika, te blok hvalospjeva o uspjesima aktuelne vlasti u proteklom mandatu obilježili su šesti avgust. Centralno mjesto posvećeno je vojnoj akciji Oluja, koja se imenuje “kao zločinačka akcija hrvatske vojske”. Oluja je samo jedan u nizu dešavanja iz devedesetih godina prošlog vijeka o kojima Srbi i Hrvati imaju dijametralne narative. Podsjećanja radi, zvanična Hrvatska ili minimizira ili negira zločine počinjene nad srpskim stanovništvom koje područje Kninske krajine nije napustilo u avgustu 1995. godine. Na drugoj strani, srpska politička javnost prešućuje i da su rukovodstva takozvane Republike Srpske Krajine i Srbije odbacila sve modalitete mirne reintegracije tog područja u Hrvatsku predviđene planom “Z-4“, ali i da su svjesno to područje predali bez borbe i sami pokrenuli desetine hiljada stanovnika da napuste svoje domove.

BIZARNA POTJERA: Iz istog Dnevnika bilježimo i nastavak “sage o migrantima”. Koja ima samo jedan cilj, diskreditaciju srpskih predstavnika u vlasti na nivou BiH. Migranti su i u nastavku nedjelje bili neizostavna tema, a kad nema ništa novo javnosti saopštiti, onda se emituju i vijesti o, ne možemo to drugačije nazvati nego bizarnoj, potjeri policije po Banjaluci koja je postupila po dojavi građana “da su uočili migrante” u pojedinim gradskim naseljima.

JOŠ JEDNA TEORIJA ZAVJERE: Kada politička realnost RS-a ne bi bila toliko složena, onda bismo se samo mogli od srca smijati najnovijoj teoriji zavjere koju je javnosti predočio predsjednik RS-a Milorad Dodik, a javni servis u Dnevniku osmog avgusta do u detalje gledaoce o tome informisao. Riječ je o Dodikovoj tvrdnji da SDS i političko Sarajevo spremaju poništavanje izbora u Banjaluci te da im je glavni pomagač u tome niko drugi nego Davor Dragičević, otac ubijenog Davida Dragičevića. Entitetski predsjednik tu tvrdnju gradi na priči o tome kako se priprema “otmica pedeset šlepera s izbornim materijalom namijenjenim za glasanje u Banjaluci, možda jesu šleperi, ili kamioni, ne razumijem se ja u to, možda su furgoni”. Kada se ti šleperi, kamioni ili ti furgoni otmu, tvrdi Dodik, izbori se neće održati, a Banjaluka će biti grad-slučaj. Da je RTRS ono što nije, profesionalan i odgovoran medij, onda bi Nada Veletić svom sugovorniku postavila barem neko pitanje nakon što je sve to izrekao. I nije cilj da se potvrdi autentičnost ovakvih tvrdnji i njihovih izvora, već dizanje napetosti i diskreditacija Davora Dragičevića, njegove borbe i borbe grupe “Pravda za Davida” da se pronađu ubice tog mladića. Da je RTRS ono što nije, možda bi se njegovi novinari usudili pitati pada li rejting SNSD-a i Dodika, pa ga se treba svim sredstvima pokušati vratiti.

PROGRAMIRANA NETRPELJIVOST: Što su izbori bliže, to novinari po nalogu uredništva centralnog Dnevnika sve aktivnije rade na podsticanju nacionalne netrpeljivosti bez obzira na posljedice koje bi to moglo izazvati. Izdvajamo izvještaj Sanje Pešut emitovan u Dnevniku 2 sedmog avgusta o otvaranju spomen-česme u Fazlagića Kuli. Prezenter u najavi navodi da je riječ “o skandaloznom skupu na kojem je otvoreno obilježje za pripadnike Handžar divizije odgovorne za pokolje srpskog stanovništva u Drugom svjetskom ratu”. Pešut u cijelom izvještaju nema nijednog od učesnika tog skupa, pa je upitno koliko je vjerodostojno ono što je kao njihove izjave prepričala. Saznajemo da je ovo spomen-obilježje namijenjeno svim bošnjačkim šehidima, ali onda ide i opaska Pešutove: “uključujući, valjda, i pripadnike Handžar divizije”. Potom otvara i pitanje ko je dao saglasnost da skupu prisustvuje počasni vod Oružanih snaga BiH? Uzima izjavu člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića, iz čijeg odgovora se malo toga može shvatiti o korištenju prava nekog od članova državnog Predsjedništva. Na tome gradi tezu da je prisustvo počasnog voda bilo protivzakonito i, u konačnici, sama sebi protivrječi. Pozivajući se na, kako kaže, “izvor iz Ministarstva odbrane BiH”, a riječ je, bez sumnje, o zvaničnom saopštenju, u kojem se navodi da je ministrica odbrane BiH dala saglasnost za postrojavanje svečanog voda na ovom skupu.

KRŠENJE KODEKSA: Ovim događajem bavili su se novinari i narednog dana. Iako javnosti predočava izjavu zamjenika načelnika generalštaba OS BiH, generala Gojka Kneževića, koji navodi da “formalno-pravno, procedura vezana za postrojavanje počasnog voda nije prekršena”, novinar Gvozden Šarac ipak izvodi zaključak da se isto dogodilo. I onda za potvrdu svoje teze za sugovornike koristi predsjednika RS-a Milorada Dodika i zastupnicu SNSD-a u Parlamentu BiH Dušanku Majkić. A koji, ni manje ni više, svu odgovornost prebacuju na srpskog člana predsjedništva BiH Mladena Ivanića. O tome šta su na ovu temu imali reći bošnjački političari, nismo čuli nijednu riječ. I kao i dan ranije, ni izvorne izjave nekog od njih sa skupa u Fazlagića Kuli, a koje su i bile predmet osuda.

Ovo je tek jedan od primjera kako novinari javnog servisa bh. entiteta Republika Srpska krše kodekse profesionalnog izvještavanja.

Ocjena: 1

Ponovo ističemo da, nažalost, nižu ocjenu za emitovane sadržaje u dnevnicima nemamo.

 

BNTV: Šta je BiH, a šta RS?

6. – 12. august 2018.

DRUGA STRANA MEDALJE: Nažalost, ali ne i neočekivano, kako se izbori približavaju tako se, jednako kao i RTRS uz aktuelnu vlast, i BNTV jasno politički postavlja uz opozicioni blok u bh. entitetu Republika Srpska.

BEZ IZVORA: Ono na što upozoravamo jeste prenošenje informacija nepotkrijepljenih izvorima na kojima opozicija gradi kritiku aktuelne vlasti. Izdvajamo primjer iz Dnevnika emitovanog šestog avgusta, kada su opozicioni lideri SDS-a i PDP-a entitetskom predsjedniku poručili da neće dozvoliti da proda Elektroprivredu RS kako bi ga zauzvrat SAD skinule s crne liste.

STARO PITANJE U NOVOM RUHU: Na istom fonu bio je i prilog posvećen stvaranju trećeg entiteta u BiH, za koji se zalaže HDZ uz podršku Hrvatskog narodnog sabora. Iako je ovo pitanje otvoreno već godinama, u sadržaju onoga što su u nedjelji iza nas mogli vidjeti svi koji ne poznaju političke prilike u BiH, zaključili bi da je ta tema upravo pokrenuta. Tako su gledaoci bombardovani crtanjem karata, teritorijalnim preustrojstvom BiH nauštrb RS-a te komentarima opozicije koja predsjedniku RS-a i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku poručuje da “neće dozvoliti smanjenje teritorije RS-a”.

PREMIJERKA U AMERICI: Kada se medijska kuća nedvojbeno svrsta uz određenu političku opciju, onda postaje sve teže razlučiti šta je cilj pojedinih priloga koji se nude gledaocima? Ovo pitanje se nametnulo zbog izvještaja o efektima boravka premijerke RS-a Željke Cvijanović u SAD-u. Novinarka je navela podatke poznate javnosti više od deset dana, prema kojima se Cvijanović nije sastala ni s kim od zvaničnika američke administracije, te da je dogovorila angažman lobista čiji bi zadatak bio skidanje sankcija predsjedniku RS-a. Kada se tome doda da kao sugovornika koristi Dragana Mektića, ministra sigurnosti BiH (SDS), teško se oteti utisku da je tek riječ o analizi dometa navodnih diplomatskih aktivnosti premijerke ovog bh. entiteta.

DRŽAVA I NJEN ENTITET: Šta je to BiH a šta Republika Srpska i kako je jedno moguće odvojiti od drugog? Pitamo to zbog općeprihvaćene prakse u svim medijima u RS-u, a koji slijede i novinari BNTV-a navodeći vrlo često u svojim izvještajima “RS i BiH“. Iz nedjelje iza nas bilježimo izvještaj o sastanku srpskog člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ivanić je, navodi se u izvještaju, “razgovarao s Vučićem o problemima srpskog naroda u RS-u, BiH i na Kosovu”.

I gledaoci Dnevnika BN-a upoznati su s tvrdnjama predsjednika RS-a Milorada Dodika o navodnom planiranju akcije otmice izbornog materijala kojom bi se spriječilo održavanje izbora u Banjaluci. No za razliku od RTRS-a, ponudili su na uvid i reakcije opozicije, koju je Dodik optužio kao glavnog organizatora.

Ono što izdvajamo kao pozitivan iskorak jeste da, unatoč uzavreloj političkoj situaciji, u dnevnicima ipak ostaje prostora i za bavljenjem svim onim životnim temama koje ne mogu čekati da izbori prođu. Poput podatka da se uprkos izvrsnom rodu jabuka i skidanju zabrane njihovog izvoza u Rusiju, voćari nalaze u nezavidnoj situaciji. Jer im, da bi ovogodišnji rod prikupili, nedostaje preko hiljadu berača.

Izdvojeno

Protesti boraca, odnosno bivših pripadnika Armije BiH, bili su jedina vijest o dešavanjima u Federaciji BiH u nedjelji iza nas.

Ocjena: 5

Komparativna analiza

Sada već sa sigurnošću možemo konstatovati da što izbori budu bliže, to će gledaoci imati sve manju mogućnost, gledajući bilo koji od dnevnika RTRS-a ili BNTV-a, dobiti informacije koje će biti u interesu javnosti, a tek potom političkih opcija uz koje su se svrstali.

About The Author