RTRS: Kome se priviđaju neonacisti?

28. februar – 6. mart 2022.

PRORUSKA PROPAGANDA: Agresija Rusije na Ukrajinu, ili kako se to u izvještajima novinara navodi – „specijalna vojna operacija“, i u nedjelji iza nas bila je udarna tema Dnevnika. Nema značajnijih pomaka u odnosu na raniji period, informacije su i dalje fokusirane na stavove Ruske Federacije i do kraja obojene proruskom propagandom.

To se najbolje moglo vidjeti po šturim prikazima izjava zvaničnika Evropske unije i SAD-a i potom opširnim izjavama, reakcijama te komentarima glasnogovornice Kremlja ili oružanih snaga Rusije.

IZVJEŠTAJI REPORTERA: Na „izvještaje reportera“ RTRS-a Danijela Simića iz Donjecka nije vrijedno trošiti riječi. Radijus kretanja uglavnom mu je bio jedan te isti kvart, iz kojeg prenosi brižno naučene dnevne izvještaje informativne službe oružanih snaga Rusije. Jedini iskorak učinio je kada je ulice Donjecka nakratko napustio i u pratnji ruske vojske krenuo s njihovim trupama, kako je tvrdio, put Mariupulja. No vratio se brže nego je krenuo. Ono na što smo dužni upozoriti jeste da ukrajinske vojne snage u svim javljanjima naziva „neonacistima“, „ukrajinskom vojnom huntom“ ili „banditima“.

PROPAO MU PLAN: Kada je u pitanju BiH, rusko-ukrajinska kriza povod je za nova politička sukobljavanja. Nakon što su Željko Komšić i Šefik Džaferović odbili prijedlog Milorada Dodika da se rasprava o Ukrajini vodi u Predsjedništvu BiH, kao što je poznato, Dodik je uzvratio bojkotom sjednice jer mu je tako propao plan da traži da se BiH oglasi neutralnom, što je bio i razlog da srpski zastupnici bojkotuju sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta BiH na kojoj se trebalo raspravljati o istoj temi.

EMPATIJA I OKO NJE: U izvještaju, Gvozden Šarac navodi da su „pojedini zastupnici željeli raspravljati, kako kažu, o ruskoj agresiji“. Potom dodaje da je rasprava obilovala „izljevima rusofobne politike“ te da „nije iskazan ni trun empatije prema godinama ugnjetavanom ruskom narodu u Donbasu“. Jedina konstatacija na ovakvu tvrdnju jeste da je krajnje licemjerna ima li se u vidu činjenica da u svim izvještajima vezanim za Ukrajinu nije ukupno posvećeno više od dva minuta za blizu milion i po izbjeglica koji su zbog ruske agresije morali napustiti svoju zemlju.

IDENTIČNI IZVJEŠTAJI: Dan nezavisnosti BiH i ove je godine bio povod za vraćanje istom narativu koji srpski politički korpus njeguje od 1992. „Spaljivanje srpske zastave“, „ubistvo starog svata na Baščaršiji“, „takozvani Dan nezavisnosti“, „karnevalsko obilježavanje u gradu falsifikatoru istorije“ – sadržaj je izvještaja Branke Kusmuk. Ali kada bismo uporedili priloge novinara Dnevnika o Danu nezavisnosti godinama unatrag, konstatovali bismo da su gotovo i sadržajem i korištenjem snimaka gotovo identični.

POVIJESNI FALSIFIKAT: Iz istog Dnevnika izdvajamo i povijesni falsifikat koji se uvriježio ne samo među srpskim političarima nego i u velikom dijelu srpskih građana. Gvozden Šarac izvještaj počinje najavom o „biblijskom egzodusu sarajevskih Srba koji su izabrali Srpsku i slobodu“ nakon što su „odbili nepristojnu ponudu u Daytonu“. Pa potom navodi da su „pripadnici hrišćanske zajednice morali napustiti srpski grad nakon što su ga preuzeli novi gospodari i sa sobom ponijeli posmrtne ostatke svojih najmilijih“.

Ništa što već nije bezbroj puta ponovljeno. O tome da je vlast bosanskih Srba na čelu s ratnim zločincem Momčilom Krajišnikom jedina odgovorna za odlazak sarajevskih Srba, ni riječi. Kao što se ne spominje da i danas, 27 godina od okončanja rata, nemali broj njih živi u uvjetima nedostojnim čovjeka.

Izdvojeno

Aleksandar Vučić nije Josip Broz Tito. Pa kada okupi oko sebe djecu iz namaštanog „srpskog sveta“, onda to više izgleda kao lakrdija nego namjera susreta srpske djece na jednom mjestu. (Dnevnik 2, peti mart)

Ocjena: 1 (niže od ovoga nemamo)

BNTV: Favoriziranje Moskve

28. februar – 6. mart 2022.

VOJNA OPERACIJA: I u nedjelji iza nas uredništvo Dnevnika izbjeglo je da u najavama izvještaja o dešavanjima u Ukrajini invaziju ruskih snaga nazove pravim imenom, te se nastavilo s praksom korištenja termina „ruska vojna operacija“. Zanimljivo je da se ta praksa koristila i u vijestima o reakcijama Evropske unije,  pa tako u Dnevniku prvog marta navode da je „Evropski parlament osudio rusku vojnu operaciju u Ukrajini“.

Iako je protekla nedjelja imala nešto izbalansiranije izvještaje o invaziji na Ukrajinu, ipak se većina sadržaja bazirala na favoriziranju zvaničnih stavova Moskve odnosno ruskih vojnih izvora. Posebno u svakodnevnom emitiranju izjava glasnogovornika oružanih snaga Rusije da su „laži da Rusija granatira civilne ciljeve“. Što je i više nego cinično, jer istovremeno gledatelji imaju priliku vidjeti mnoštvo uništenih stambenih objekata. O građanima i izbjeglicama iz Ukrajine tek poneka štura rečenica i kratak snimak.

ŠTA OPOZICIJA TRAŽI OD DODIKA? Agresija na Ukrajinu, što se opozicije u RS-u tiče, bila je samo novi povod za politička prepucavanja s vlastima. SDS i PDP optužili su Milorada Dodika za kukavičluk i izbjegavanje jasnog stava u Predsjedništvu BiH o Ukrajini, no ostalo je nejasno šta opozicija zapravo od Dodika želi. Da osudi rusku invaziju na Ukrajinu, da je ne osudi ili da na nivou BiH dodatno zaoštri odnose koji su već dovedeni do usijanja? Ništa od toga nisu teme koje su novinari našli za shodno da propituju.

DODIK ĆE BITI SRETAN: Iz prošlonedjeljnih dnevnika izdvajamo i praksu da se u izvještajima o ekonomskim posljedicama rusko-ukrajinske krize koriste termini Republika Srpska i Bosna i Hercegovina. Pa pitamo uredništvo Dnevnika šta to tačno znači? U pravno–političkom i teritorijalnom smislu. Da li je Republika Srpska još uvijek entitet unutar BiH ili nije, pa to samo znaju oni iz BNTV-a, za razliku od, ako ne šire, ono od ostatka građana Bosne i Hercegovine?

No kako god da BNTV tretira Republiku Srpsku, iz izvještaja sačinjenog na osnovu podataka agencija za bankarstvo, njeni građani kao i građani Federacije BiH kod komercijalnih banaka i mikrokreditnih organizacija zaduženi su do grla. Anketa urađena u više gradova RS potvrđuje da se građani zadužuju kako bi preživjeli.

Ocjena: 2

O ruskim protestima ni riječi

Iako je RTRS teško prevazići u proruskom  propagandnom izvještavanju o invaziji na Ukrajinu, BNTV gotovo da ga u stopu prati. U tom kontekstu i ne čudi što ove medijske kuće svoje gledatelje ne informišu o valu protesta koji se šire Rusijom i na koje vlast uzvraća na najbrutalniji način.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Jedini pozitivan iskorak u nizu loših izvještaja koji su obilježili dnevnike jeste istraživanje nastavka vala iseljavanja građana iz Republike Srpske i posljedica koje to ostavlja na ovdašnju privredu. Naime, iz Udruženja poslodavaca upozoravaju da nedostatak radne snage rezultira i zatvaranjem industrijskih postrojenja i gašenjem uslužnih djelatnosti. Ankete koje su poslodavci radili s radnicima koji su davali otkaze ukazuju na to da su ne samo mala primanja nego i ukupna politička situacija, loše obrazovanje i zdravstveni sistem razlozi zašto cijele porodice napuštaju ovaj bh. entitet.

Minus sedmice

RTRS

Neprofesionalno i pristrasno izvještavanje o ruskoj agresiji na Ukrajinu, koje je na fonu ruske propagande. To se posebno odnosi na Danijela Simića čiji su „izvještaji“ puko prenošenje informacija koje javnosti plasiraju pripadnici ruskih oružanih snaga.

BNTV

Nastavak neprofesionalnog izvještavanja o ruskoj agresiji na Ukrajinu, koje je i dalje na fonu ruske vojne propagande. Dodatna zamjerka odnosi se na izostanak bilo kakve empatije za milion i po Ukrajinaca koji su morali izbjeći iz svojih domova, kao i za one koji su ostali u Kijevu i drugim gradovima pod ruskom opsadom.