HAYAT: NEDOVOLJNO SENZACIONALNO!
19. – 25. januar 2016.
ZAŠTO JE NOVALIĆ RAZLJUTIO DRUŠTVENE MREŽE? Federalnom premijeru pošlo je za rukom da mu izjave o navodnoj rastrošnosti građana postanu viralne na društvenim mrežama, i to kao predmet ismijavanja. U svega nekoliko časova, novi mediji su pokazali koliko su uticajni i nepredvidivi. U trenu su bili preplavljeni ironičnim i duhovitim kritikama nesuvisle izjave premijera Novalića, koja je prepoznata i kao njegov politički stav. Vijesti u 7 prepoznale su koliko je politički relevantna glasna reakcija korisnika društvenih mreža, koji su ujedno i publika informativnih emsija, te su odlučile temi ustupiti prostor. Tomislav Đurić vodio je razgovor sa Šaćirom Filandrom, dekanom sarajevskog Fakulteta političkih nauka, otvoreno postavljajući pitanje o mogućoj ostavci premijera Novalića. Đurić je odlično vodio intervju, prateći liniju razgovora i demonstrirajući razumijevanje političkog trenutka i aktuelnih prilika, nešto što naši novinari rijetko pokazuju u živim i dinamičnim dijalozima. Postavljena su direktna i dobro osmišljena pitanja, a kao rezultat toga sagovornik je davao stručne i precizne odgovore pružajući priliku gledateljstvu da shvati moguće razloge premijerovog istupanja.
KAD JE SENZACIONALIZAM POŽELJAN: U ponedjeljak (urednik Tomislav Đurić), vijest dana je hapšenje Fahrudina Radončića, lidera SBB-a. Vijest je praćena javljanjem reporterke Meline Rašidović ispred prostorija SIPA-e, čime se naglasio značaj informacije, a fokus je uglavnom bio na događajnom pregledu. Prezenterka Marijana Kršo nije se upuštala u insinuacije u dijalogu s reporterkom, ali je postavila pitanje o mogućim političkim posljedicama. Pripremi priloga o Radončićevom hapšenju pristupilo se odmjereno, nesenzacionalistički i bez otvorene upotrebe pretjeranih kvalifikacija. No, da li je ovdje senzacionalizam zapravo bio neophodni sastojak koji je tako upadljivo nedostajao? Hapšenje popularnog političara i bivšeg ministra bezbjednosti možda je baš tražilo glasno i neodmjereno postavljanje neugodnih pitanja. Uhapšena je kontroverzna ličnost kojoj se nezvanično na savjest stavljaju mnogo teže optužbe od ometanja pravosuđa u radu. S druge strane, jedna od pretpostavki je da se radi o politički motivisanom hapšenju. Sve ovo trebalo je dramatizovati kroz obradu vijesti oštrijim i hrabrijim problematiziranjem sukobljenih viđenja, ili prikazom šireg konteksta.
TEMATSKI PRISTUP IZ NASLOVA: Iste večeri, Tema dana, po Đurićevom uredničkom izboru, odnosila se na Javne nabavke. Nije dovoljno samo u naslov staviti riječ tema i prilog nafilovati brojkama i izjavama upućenih sagovornika. Ako, naprimjer, dva aktera u istom prilogu iznose dijametralna mišljenja o onome što je u središtu pažnje i tematskog pristupa, onda je valjda potrebno odgonetnuti zagonetku. Ili bar zaključkom konstatovati koliko su udaljena mišljenja predstavnika vlasti i civilnog društva o pitanju koje se “tematski” obrađuje.
OCJENA: 6
BNTV: ODABRAO I PRILAGODIO MLADEN BOSIĆ?
19. – 25. januar 2016.
NAVIJAČKI PRISTUP: Milorad Dodik dobio je spor protiv Mladena Bosića, a lider opozicije moraće platiti šest hiljada maraka zbog izjave o kriminalnim aktivnostima predsjednika manjeg entiteta. Urednik Slobodan Durmanović vijest je stavio u okvir redovnih stranačkih razmirica, čitajući Bosićevo saopštenje koje je dijelom interpretirano, a dijelom doslovce citirano. Druga strana nije dobila pravo da se očituje, a očevidan je navijački pristup koji prilog boji Bosićevim političkim izjavama, kao i mnogo puta ranije. Prilog je zapravo pripremila i režirala politička ozlojeđenost oporbenog prvaka, a radilo se o bitnoj presudi koja je zaslužila ozbiljniji pomen u medijima. Koliko sutra, sud će možda naložiti novinaru ili medijskoj kući da plate visok odštetni zahtjev za duševnu bol nekog od političara. Dosuđeni iznos odštete u slučaju Dodik protiv Bosića prilično je visok, pitanje je čime se to sutkinja rukovodila u svom obrazloženju i da li ova i slične presude ograničavaju slobodu govora. BN je propustio priliku propitati dileme koje se nameću i koje su vrlo bliske novinarima, a tiču se klevete, slobode govora i praga tolerancije koje bi trebale podnijeti javne ličnosti koje se olako odlučuju na tužbe. Umjesto toga, teren je prepušten drugoj profesiji, tj. jednom političaru i interpretaciji njegovih izjava.
ZBOG ČEGA ĆE GLEDAOCI POSUMNJATI U ČINJENICE? U istom dnevniku, Tijana Simović bavila se aktuelnim budžetom Predsjednika Republike Srpske, upoređujući ga s ranijim predviđenim iznosima. Tragom dostupnih podataka i jednostavnim poređenjima, ustanovljeno je da Milorad Dodik građane košta koliko i cijela Narodna skupština RS, a da je broj njegovih savjetnika bez premca u regionu. Prilog je ispričan brojkama i podacima, preciznim jezikom, bez bespotrebnih aluzija, jer su činjenice nedvosmislene. Ali kako se raniji prilog izdvojio navijačkim bojenjem vijesti protiv Dodika, to značajno umanjuje ukupnu vjerodostojnost priloga koji se na činjeničnoj osnovi bavi njegovom politikom. Svako malo urednička palica se prepušta Mladenu Bosiću kroz jeftino kritizerstvo u vidu stranačkih saopštenja. Krajnji efekat je gledalac narušenog povjerenja, koji će zbog toga sa rezervom primiti i nesumnjive činjenice.
VEĆ VIĐENO: Mito Travar donosi u subotu priču o kreditnim nevoljama naših sugrađana i nimalo ružičastim ekonomskim trendovima. Zabilježen je porast nenamjenskih potrošačkih kredita, a osvrt je dao i ekonomista Aleksa Milojević. Kreditna problematika se već drugi put obrađuje u kratkom vremenskom periodu, pa je možda trebalo uključiti više stručnih mišljenja. Ili zatražiti mišljenje o dostupnim statističkim podacima od Ministarstva finansija ili regulatornih tijela finansijskog sektora, jer utisak je da se ista priča pripremila na isti način.
OCJENA: 4
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Obje televizije moraju znati da je obrada političkih vijesti iz zemlje pod posebnom lupom i pažnjom javnosti. Uostalom, to je sadržaj koji i sami stavljaju u prvih deset minuta. Na Hayatu smo u formi intervjua mogli gledati pristojnu analizu gafa federalnog premijera, ali je zato hapšenje Fahrudina Radončića moralo biti življe i atraktivnije obrađeno. I pod cijenu igranja sa pretpostavkama. Najposlije, pravo javnosti da zna valjda uključuje i pravo da nagađa o političkim igricama i kontroverznim političarima u društvu poslovično slabih institucija. BN televizija je zabilježila sedmicu koja je bila opet obilježena stavljanjem jednog političara u prvi plan, po cijenu napuštanja profesionalnih principa. Izvještavanje o događaju u koji je involviran lider opozicije u RS-u redovno se pretvara u čitanje njegovih saopštenja, a tu više nemamo posla sa novinarstvom.
