Medijsko okruženje je povoljnije u FBiH nego u Republici Srpskoj, gdje su vlasti preuzele političku kontrolu nad entitetskim javnim servisom RTRS i dovele državni servis BHRT na rub finansijskog kolapsa
Reporteri bez granica (RSF) upozorili su u najnovijem izvještaju Svjetski indeks slobode medija da je ekonomski pritisak, pored fizičkih napada na novinare koji su najvidljiviji oblik kršenja slobode medija, postao jednako velika prijetnja.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina sloboda medija i kvalitet novinarstva u zemlji uveliko variraju. Novinarstvo od javnog interesa u bh. entitetu Republika Srpska, suočava se s izazovima zbog ponovnog kriminaliziranja klevete i rastućeg uticaja ruske propagande.
Ove godine BiH je pala za pet mjesta u Svjetskom RSF-ovom indeksu slobode medija sa 81. mjesta na kojem je bila 2024. godine na 86. mjesto koje sada zauzima.
Zemlja ima izrazito fragmentiran medijski pejzaž s oko 40 TV kanala, 150 radio stanica, nekoliko dnevnih listova i novinskih agencija, gotovo 200 magazina i oko 600 internet portala.
– Paradoksalno, ovako velik broj medija ne znači nužno i pravi pluralizam informacija i mišljenja. Nekoliko TV kanala nudi kvalitetno izvještavanje, dok su portali glavni izvor istraživačkog novinarstva kaže se u izvještaju.
Iako je opća politička klima nepovoljna za slobodu medija, situacija se značajno razlikuje unutar zemlje zbog različitih političkih struktura u entitetima.
Medijsko okruženje je povoljnije u Sarajevu, glavnom gradu, te u Federaciji Bosne i Hercegovine nego u Republici Srpskoj, gdje su vlasti preuzele političku kontrolu nad entitetskim javnim servisom RTRS i dovele državni servis BHRT na rub finansijskog kolapsa.
RT Balkan, regionalni ogranak ruske propagandne mreže RT (nekada Russia Today), širi svoj uticaj u BiH.
Iako je pravni okvir za medije u velikoj mjeri usklađen s međunarodnim standardima, modernizacija javne medijske politike u posljednjim godinama je zaustavljena. Štaviše, Republika Srpska je ponovo kriminalizirala klevetu, što može potaknuti još veću autocenzuru.
Pristup informacijama je načelno omogućen svim novinarima, ali nedavna reforma krivičnog zakona uvodi obavezu pribavljanja prethodne saglasnosti za objavu bilo kakvih ličnih podataka, uz prijetnju zatvorskom kaznom. Postoje i zakonske odredbe o zaštiti izvora te zaštiti izvora te kodeksi etike.
Ekonomski uslovi za novinare su teški zbog malog tržišta i nedostatka održivog finansiranja. Mediji u BiH također su pogođeni etničkim podjelama i konkurencijom medija iz susjednih zemalja koje govore istim jezikom. Zbog nepovoljne ekonomske situacije i zavisnosti od političkih i ekonomskih centara moći, mnogi mediji izbjegavaju kritičko novinarstvo.
Društvo, opterećeno ratnom prošlošću, i dalje je duboko podijeljeno – između onih koji zagovaraju pomirenje i saradnju, i onih koji podstiču sukobe i podjele. Pitanja etničkog i vjerskog identiteta često zasjenjuju teme individualnih sloboda, uključujući slobodu medija. Kao i u ostatku društva, i u medijima je položaj žena znatno teži.
Novinari su često meta verbalnih prijetnji i napada, a ponekad i fizičkog nasilja. Većina novinara smatra da nisu dovoljno zaštićeni dok obavljaju svoj posao i ne vjeruju policiji ni pravosuđu. Poduzete su različite inicijative za unapređenje njihove sigurnosti, uključujući zakonske mjere i istrage koje vodi tužilaštvo, ističe RSF.
Inače, ekonomski indikator u okviru Svjetskog indeksa slobode medija Reportera bez granica dostigao je 2025. godine najniži, kritični nivo do sada. Kao rezultat toga, globalno stanje slobode medija po prvi put u historiji ovog indeksa okarakterisano je kao teška situacija.
Kako je navedeno, ekonomski pritisak uglavnom se ogleda kroz koncentraciju vlasništva, pritiske oglašivača i finansijera, kao i javnu podršku koja je ograničena, nepostojeća ili dodjeljivana na netransparentan način.
U dijelu izvještaja koji se odnosi na Evropu i centralnu Aziju piše da se nezavisni mediji suočavaju sa dosad nezabilježenom ekonomskom krizom, dodatno pogoršanom naglim prestankom američke pomoći i sve većim uticajem ruske propagande.
-Smanjenje budžeta tokom administracije Donalda Trampa – posebno obustava finansiranja Radija Slobodna Evropa/Radio Liberty (RFE/RL) i Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) – ozbiljno je oslabilo već ranjiv sektor, naročito u zemljama koje se bore sa autoritarnim režimima, korupcijom i ratom – stoji u Izvještaju RSF.
Izvor: RSF
