Česti napadi na novinare, nepostojanje mehanizama procesuiranja odgovornih, te politički i ekonomski pritisci zajednički su problemi zemalja regiona u sferi medijskih sloboda i sigurnosti novinara, zaključak je analize izvještaja Evropske komisije o napretku zemalja zapadnog Balkana.
U predvečerje augustovskog dana prošle godine, novinar BNTV Vladimir Kovačević pretučen je dok se vraćao iz redakcije kući u Banja Luci. Premlaćivanje se desilo nakon što je sedmicama izvještavao o protestima protiv vlasti u Republici Srpskoj nakon ubistva jednog mladića u Banja Luci.
Nakon napada na Kovačevića, došlo je do hapšenja jedne osobe, dok drugi počinilac još uvijek nije uhapšen.
– Ključni preduvjet za sigurnost novinara u jednom društvu je postojanje pravne i demokratske države što Bosna i Hercegovina nije – kazao je Kovačević za portal safejournalists.net.
Okružni sud u Banja Luci je nepravosnažno osudio Banjalučanina Marka Čolića na četiri godine zatvora za pokušaj ubistva Kovačevića. Motivi napada na Kovačevića nisu rasvijetljeni, a nisu poznata ni imena nalogodavaca.
Napad na Kovačevića samo je jedan u nizu incidenata koji su zabilježeni u BiH tokom 2018. godine. Slični incidenti zabilježeni su u gotovo svim zemljama regiona, a situacija je posebno zabrinjavajuća, uz BiH, u Srbiji, na Kosovu i Crnoj Gori – pokazuje analiza pojedinačnih izvještaja Evropske komisije o napretku zemalja zapadnog Balkana tokom 2018. godine.
Uporedo s napadima na medijske radnike, izvještaji EU o zemljama ukazuju na to da su politički i ekonomski pritisci činjenica života u svim zemljama u regionu.
U izvještaju o napretku BiH navodi se da se „fizički i verbalni napadi odvijaju bez sistematskog institucionalnog odgovora i efikasnih zaštitnih mera“, što je rečenica koja se ponavlja u dokumentu o napretku Srbije, Kosova i Crne Gore. Stanje u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji je, prema izvještajima, nešto bolje te se ne navode slučajevi napada na novinare.
U Bosni i Hercegovini nastavljen je politički i finansijski pritisak na medije, vlasti često umanjuju zastrašivanje novinara, a njihova reakcija, uključujući javnu osudu, je slaba, dok je medijska Linija za pomoć Udruženja BH Novinari zabilježila 58 slučajeva kršenja prava novinara u 2018. godini, uključujući šest slučajeva fizičkog napada, 17 prijetnji i devet slučajeva političkog pritiska, rečeno je u Izvještaju o napretku.
Urednica Mediacentra u Sarajevu Elvira Jukić – Mujkić smatra da se novinari ne osjećaju dovoljno zaštićeno jer rezultati istraživanja koje je provelo Udruženje BH novinari u 2017. godini pokazuju da značajan broj građana BiH smatra da novinare treba tući.
– U BiH se tužbe za klevetu koriste kao sredstvo zastrašivanja i pritisaka na novinare. Pa tako imamo primjer da političar podigne tužbu protiv novinara i onda uvjetuje da se o njemu prestane pisati, a nakon što novinar ne pristane, tužba je ipak povučena jer je neosnovana – pojašnjava Jukić-Mujkić.
Borka Rudić iz Udruženja BH novinari smatra da je značajno što evropski izvještaj zahtijeva efikasniji rad pravosuđa i zaštitu novinara koji su žrtva napada.
– Netransparentno vlasništvo, politički pritisci, uticaji i napadi, loš ekonomski položaj medija i novinara utiču na to da mi nemamo više kvalitetnog istraživačkog profesionalnog novinarstva u mjeri kakva je potrebna u jednoj postratnoj državi koja potencira da bude članica EU i da poštuje sve evropske standarde zaštite slobode izražavanja i slobode medija – dodaje Rudić.
Indeks medijskih sloboda Reportera bez granica pokazuje da je stanje u BiH, u odnosu na zemlje regiona najbolje, ali to svakako, kaže Jukić-Mujkić, ne znači da je stanje u BiH dobro, nego da je u zemljama regije stanje nažalost i gore. Zajednički problemi svih zemalja u regionu, su politički i ekonomski pritisci, dodaje ona.
Prema istraživanju Indikatori za nivo slobode medija i sigurnosti novinara u BiH u 2018 godini je do septembra registriran 21 slučaj verbalnog i fizičkog napada na novinare.
U Izvještaju Evropske komisije za Srbiju je zabilježeno da su slučajevi prijetnji, zastrašivanja i nasilja nad novinarima i dalje zabrinjavajući, dok istrage i konačne presude ostaju rijetke.
Prema Indikatorima za nivo slobode medija i sigurnosti novinara u Srbiji, u periodu od septembra 2017. do kraja augusta 2018. godine zabilježeno je 28 napada: 21 verbalna prijetnja, šest fizičkih napada i jedan napad na imovinu.
U Izvještaju Evropske komisije koja analizira stanje medija u Crnoj Gori se navodi da je u sferi slobode izražavanja napredak u rješavanju nasilja i dalje veoma ograničen, naročito u pogledu starih neriješenih predmeta.
Vlasti su u 2018. godini registrirale četiri napada; u tri od njih donesene su osuđujuće presude protiv četiri pojedinca zbog ugrožavanja sigurnosti novinara.
U Indikatorima za nivo slobode medija i sigurnosti novinara u Crnoj Gori stoji da je Sindikat medija Crne Gore zabilježio sedam slučajeva napada na novinare i medije od početka jula 2017. do kraja juna 2018. godine.
Od marta 2018. godine je došlo do pet novih slučajeva zastrašivanja novinara, što je značilo smanjenje u odnosu na prethodnu godinu. Ministarstvo unutrašnjih poslova započelo je saradnju s Udruženjem novinara radi uspostavljanja odgovornosti za incidente fizičkog i verbalnog zlostavljanja ili prijetnji novinarima, stoji u Izvještaju Evropske komisije za Severnu Makedoniju.
Prema nacionalnom izvještaju Indikatori za nivo slobode medija i sigurnosti novinara u Makedoniji broj napada na novinare je smanjen, ali je i dalje snažno prisustvo politike nekažnjivosti za nasilje nad novinarima. U periodu od septembra 2017. do septembra 2018. godine, Udruženje novinara Makedonije je registriralo šest napada na novinare, jedan fizički napad i jednu prijetnju smrću.
U Albaniji prijetnje i zastrašujući jezik prema novinarima su povećane, iako su ta dela sistematski osuđivana.
U izvještajnom periodu su se dogodila dva slučaja fizičkog napada na novinare, prijavljena u junu i septembru 2018. godine. Osim toga, u augustu su ispaljeni meci na roditeljski dom istražnog novinara, dok je voditelj televizijskog programa u decembru dobio prijetnju.
Prema Izvještaju EU za 2018. godinu, registrirano je ukupno 13 slučajeva u kojima su novinari ili mediji bili stranke u sudskom postupku u prvostepenim sudovima u 2018. godini s 10 prvostepenih sudskih rješenja. Uz to, u 2018. godini u apelacionim sudovima bilo je 7 slučajeva s jednom presudom.
Prema podacima Udruženja novinara Kosova prijavljeno je 16 incidenata u 2018. godini, što je pad u odnosu na 24 u 2017. jer je uspostavljen sistematičniji pristup ovom problemu od strane vlasti, uz pomoć koordinatora u policiji, tužilaštvu i sudovima.
Prema izvještaju Indikatori za nivo slobode medija i sigurnosti novinara na Kosovu u periodu između januara i septembra 2018. godine, Asocijacija novinara Kosova je registrirala 13 slučajeva, uključujući prijetnje i napade.
Vladimir Kovačević kaže da bez kazni za napade širom Balkana, stanje se neće popraviti te dodaje da postoje sve učestaliji fizičke napade na novinare jer niko ne odgovara adekvatno za te napade.
