Ambasador Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini Olav Reinertsen izjavio je danas u Sarajevu da su slobodni mediji i istraživačko novinarstvo jedan od najvažnijih stubova za svaku demokratiju, uključujući i bosanskohercegovačku.

Kako je istaknuo na okruglom stolu „FAIRPLAY pravila za javne finansije“, koji se održava u organizaciji Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), takvi mediji služe kao kanal za donošenje vijesti, ali i za širi javni diskurs.

Podvukao je da njegovoj zemlji država, odnosno Vlada ima osnovnu ulogu u tome da osigura slobodne medije i demokratiju. U potpunosti stoga podržavaju sve procese koji se globalno odvijaju, kao i uspostavljanje zakonskog okvira u BiH i drugim mjestima u svijetu.

Ambasador Reinertsen je naveo da će na okruglom stolu biti predstavljena dva dokumenta koja je uradio CIN. Prvi je o naknadama i privilegijama izabranih predstavnika u BiH, a drugi je o zapošljavanju u civilnu službu, javne institucije i savjetničke pozicije.

– Jako je važno da pogledamo zaključke ove dvije studije, ali isto tako i da slijedimo preporuke koje se nalaze u ovim izvještajima – kazao je ambasador Reinertsen.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović (SDP), kao jedan od panelista, kazao je da je ovo prvi put da je jedna nevladina organizacija otvorila brojne kontroverzne teme i to ne na način da se širi jaz između vladinog i nevladinog sektora, nego da se o tome otvori dijalog.

To je, kaže, ujedno prilika ljudima u politici da, razgovarajući o brojnim privilegijama, pokažu da politika može imati i ljudsko lice, da postoje načini kako da se na odgovorniji način upravlja javnim sredstvima i da se na mnogo odgovorniji način nego što je to sada pokaže da javni, budžetski novac može biti mnogo kvalitetnije utrošen.

Kazao je da će učesnici okruglog stola razgovarati o tome da li su opravdane privilegije kao što su otpremnine, paušali, ‘bijeli hljeb’ koji još uvijek nije ukinut na svim nivoima vlasti.

– Također, da li su potrebni savjetnici u ovom broju i da li možda pomoćnici ministara trebaju biti ti koji će biti politički imenovani, onda nam savjetnici ne trebaju uopće. Da li direktore javnih preduzeća biramo na konkursima samo forme radi ili se zaista biraju najbolji – naveo je Magazinović.

On je postavio i pitanje da li je ‘odvojeni život’ zaista odvojeni život, da li ljudi koji imaju različite privilegije, stanove žive u tim stanovima, ili se možda neki od tih stanova iznajmljuju.

– Otvarajući dijalog na ovakav način o fairplayu u upravljanju javnim finansijama, možemo napraviti veliki korak. Osim tog neophodnog pomirenja između nevladinog i vladinog sektora i zajedničke saradnje u kvalitetnijem upravljanju javnim sredstvima, možemo mi kao političari početi vraćati povjerenje građana i pokazati i da politika ima ljudsko lice – zaključio je Magazinović.

Direktorica CIN-a Lejla Bičakčić je kazala da će učesnici okruglog stola govoriti o različitim načinima na koje se javna sredstva troše, vrlo često netransparentno, bez ikakve kontrole i vrlo često za svrhe koje možda nisu neophodne.

Napomenula je da CIN već godinama radi na istraživačkim pričama i prati tokove javnog novca i načine na koji se javni novac troši.

Pokrenuta je inicijativa da se konačno počne razgovarati o načinima na koje se može uspostaviti bolja kontrola utroška, da se konačno politika pokaže da racionalno pristupa trošenju javnog novca i odgovorno radi u interesu građana.

– Budžeti na svim nivoima mogu se koristiti na krajnje efikasan način i osigurati dovoljno sredstava za sve one potrebe koje u BiH vidimo, posebno u vremenu pandemije koronavirusa – navela je Bičakčić, dodajući da je namjera uspostavi mehanizam kontrole i praćenja načina na koji se novac troši.

Izrazila je nadu da je današnja diskusija prvi korak u otvaranju dijaloga između vladinog, nevladinog sektora i svih ostalih sektora koji participiraju u demokratskom društvu kakvom BiH stremi.

Cilj današnjeg skupa je da se pokrene diskusija o pravednoj raspodjeli novca iz javnih budžeta i predstave moguća rješenja koja bi dovela do ukidanja ili umanjenja nepotrebnih troškova.

Izvor: Fena