Reakcija: Posvetite više pažnje sadržajima koje analizirate

Poštovane kolege, redovno pratim vaše analize i smatram ih korisnim i konstruktivnim, posebno kada je riječ o sugestijama koje se odnose na prava ranjivih kategorija stanovništva i smještanje određenih tema u društveni kontekst. Ipak, želim iznijeti  kraće, dobronamjerno zapažanje koje se odnosi na nekoliko analiza koje potpisuje Nidžara Ahmetašević 23. – 29. decembar 2014. (HAYAT […]

Reakcija:  Posvetite više pažnje sadržajima koje analizirate

Poštovane kolege,

redovno pratim vaše analize i smatram ih korisnim i konstruktivnim, posebno kada je riječ o sugestijama koje se odnose na prava ranjivih kategorija stanovništva i smještanje određenih tema u društveni kontekst.

Ipak, želim iznijeti  kraće, dobronamjerno zapažanje koje se odnosi na nekoliko analiza koje potpisuje Nidžara Ahmetašević

23. – 29. decembar 2014. (HAYAT – BHT1)

„KADA MUP UPADNE: BHT1 je 29. decembra (uredila Samira Krehić) s pravom počeo informacijom o upadu policije u redakciju portal Klix.ba. Ono što su možda mogli dodati ovom prilogu jeste informacija o tome otkud policija Republike Srpske u Sarajevu? Isto tako su trebali više govoriti o tome kakve su posljedice ovakvog represivnog postupka kako po medije, tako i za građane. Javni servis mora više nego drugi mediji ukazati na širi kontekst onog što se dešava, istražiti uzroke i posljedice, jer to je njihova funkcija i tako bi opravdali svoje postojanje“.

Prvo: U prilogu su date sve relevantne informacije do kojih se moglo doći, pa i ona štura da je nalog za pretres, koji obavljaju policija KS i policija RS, potpisao Općinski sud u Sarajevu. Drugo, o posljedicama  ovakvog postupka govore najmanje tri, od sedam sagovornika u prilogu, i treće, najvažnije,  jasno je naznačen politički kontekst ovog postupka – policija RS se ne bavi utvrđivanjem činjenica o tome je li premijerka „kupovala poslanike“  za skupštinsku većinu u NSRS, već onima koji su snimak plasirali u javnost, što je apsurd. Sve se to moglo čuti u prilogu. U Dnevniku 3, koji je konceptualno drugačiji, data  je šira analiza događaja sa gostom.

Kratko ću i o Merhametu:

OTKUD SAD MERHAMET? Generalno su novinari BHT1 uspjeli ove sedmice naći mnogo sagovornika kada su izvještavali o protestnom maršu. No, na neka pitanja nisu uspjeli naći odgovore, ili ih nisu ni tražili. Tako je novinaru koji 29. decembra (uredila Samira Krehić) izvještava o tome kako će radnici dobiti jednokratnu pomoć i kupone za hranu, promaklo da obavijesti javnost zašto radnici po kupone idu u Merhamet? I otkud Merhamet u cijeloj priči odjednom? S druge strane, novinarka je pitala radnike šta mogu uraditi s tih 220 KM koje su primili kao jednokratnu pomoć, i ustvari nam otkriva da taj iznos nije pomoć za radnike, nego samo potez koji će za dan-dva odgoditi njihovu agoniju.

U najavi priloga je jasno rečeno da su radnicima danas podijeljeni bonovi za hranu, a da će novčanu pomoć od 220 KM dobiti sutra. Dakle, ni u najavi ni u prilogu nije rečeno da je novčana pomoć podijeljena.  Što se tiče Merhameta,  vijest o tome da će Vlada TK uplatiti novčana sredstva na račun Centra za socijalni rad i Merhameta je stara 2 dana i o tome smo isrpno izvještavali u našem programu od subote…. Slažem se da je u prilogu trebalo podsjetiti na tu informaciju, ali kada čitam pitanja koja ste postavili na kraju analize (KOMPARATIVNA ANALIZA), ispada da su novinari i urednici ove sedmice puno prostora posvetili protestima radnika, a nisu odgovorili na najvažnija pitanja, što nije tačno. Odgovore imate u prilozima od petka, subote, nedjelje…

Osvrnula bih se na još jednu analizu.

10.12.2014. (HAYAT BHT1)

Dio iz analize:  “Čudno je i kako nekada nespretno složeni blokovi informacija u dnevniku daju potpuno konfuznu sliku društva. Tako četvrtog decembra (Samira Krehić) dnevnik otvara blok sa informacijama o problemima građana u poplavljenim područjima, a onda voditelj prelazi na najavu intervjua s komesarkom Fredericom Mongherini koja govori o evropskoj budućnosti i prosperitetu“ – Nidžara Ahmetašević

Dnevnik 2 (4.12.2014.) koji sam potpisala kao urednica, počeo je ne sa problemima građana na poplavljenim područjima, kako je navedeno u analizi,  već sa optimističnom pričom iz Maglaja o 25 porodica kojima su baš tog dana uručeni ključevi njihovih obnovljenih kuća, uništenih u majskim poplavama. To je veliki događaj jer je potencijalnih 100 stanovnika tog grada ponovo u svom domu. U prilogu se mogao vidjeti i čuti jedan od tih sretnika koji plačnim glasom govori kako je šest mjeseci čekao da mu obnove kuću. Zamislite, čovjek plače od sreće. Nezamislivo. U ovoj državi se, uglavnom, plače od muke. Nasuprot njegovoj, čuli smo priču i onih koji zimu dočekuju u garažama i vlažnim podrumima jer njihove kuće nisu na listi za obnovu.

Iza ove cjeline jeste data najava dolaska Visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Federice Mogherini, i dio iz intervjua u kojem govori „o evropskoj budućnosti BiH i prosperitetu“, ali su te poruke za prosječnog gledatelja, nažalost, samo floskula, i nisu zasluživale tretman prije „suza radosnica“.

U dobroj vjeri da ćete ispravno shvatiti ovo moje zapažanje, i s više pažnje pratiti sadržaj koji analizirate,  želim vam uspješan rad.

Srdačno,

Samira Krehić – urednica Dnevnika 2 BHT1

p.s. Ovo zapažanje ne odražava stavove BHRT-a

About The Author