QAnon je opskurna teorija zavjere, posebno popularna u Sjedinjenim Američkim Državama, koja u ujedinjuje niz različitih neutemeljenih narativa, a njeni sljedbenici došli su u fokus javnosti i na naslovnice tradicionalnih medija nakon što je postalo izgledno da bi neki od njih mogli ući u kongres.
Pažnju medija privukle su i izjave predsjednika SAD-a Donalda Trumpa koji je, unatoč tome što je FBI uvrstio QAnon na listu potencijalno opasnih organizacija, komentirao da ne zna mnogo o ovom pokretu, ali da je čuo da su to “ljudi koji vole svoju zemlju”.
Pojednostavljeno, riječ je o teoriji zavjere prema kojoj svijetom upravlja grupa pedofila i štovatelja Sotone koji kontroliraju politiku, ekonomiju i medije, a na kraj im može stati samo Donald Trump, koji ima zadatak uništiti ovu kriminalnu družinu.
Sve je počelo u oktobru 2017. godine jednim postom o “Trumpovom tajnom ratu protiv organizirane kriminalne grupe koju vode ljudi poput Hillary Clinton i holivudske elite” na anonimnom forumu 4chan, odakle se ova teorija proširila internetom, posebno putem YouTubea, koji im je poslužio kao odskočna daska.
Dio privlačnosti ovog pokreta leži i u njegovoj sličnosti s brojnim internetskim igrama – sljedbenici čekaju “tragove” koje ostavlja Q, koji su poput svojevrsnih zagonetki te njihovim dešifriranjem pronalaze nove tragove ili otkrivaju “skrivene istine”.
S obzirom na masovnost QAnonove sljedbe i njenu predanost, na QAnon se ne može više gledati kao na uobičajenu teoriju zavjere o kojoj raspravlja nepovezana grupa ljudi na internetskim forumima. Za sljedbenike QAnona vjera ima važnu ulogu.
Q im nudi obećanje o “Velikom buđenju”, tokom kojega će elite biti izostavljene, a istina će biti otkrivena. Oni vjeruju da “Veliko buđenje” uistinu slijedi i da će im ono donijeti spasenje te su spremni čekati na njega koliko god da treba.
Širenju ovog narativa, uz društvene mreže, pomogla je i pandemija koronavirusa. Nedostatak informacija o novom virusu u samom početku pandemije te neizvjesnost zbog novonastale situacije, omogućili su lakše širenje teorija zavjere.
Posljednjih nekoliko mjeseci broj sljedbenika QAnon grupa i stranica na društvenim mrežama je znatno narastao i proširio se globalno. Danas se oni broje u milionima, a njihove su se aktivnosti s interneta preselile i u stvarni svijet.
Facebook i Twitter su počeli s uklanjanjem računa koji pripadaju ovim grupama, no upitno je kakve će rezultate polučiti onemogućavanje organiziranja sljedbenicima ove teorije na društvenim mrežama, jer problem, čini se, leži negdje dublje.
Profesorica Whitney Phillips i njen kolega Ryan M.Milner u knjizi „You Are Here“, koja je svojevrsni vodič za razumijevanje i snalaženje u medijskom ekosistemu u doba krize, pojašnjavaju kako se teorije zavjere šire i kakvu ulogu društvene mreže imaju u tom procesu.
Oni u svojoj knjizi prvo spominjanje “urotničkih mračnih sila” kakvo nalazimo i u narativima oko QAnona, prate sve do biblijskih tekstova i Poslanice Efežanima (6:12) u kojoj se spominje borba kršćana protiv “upravitelja tame ovoga svijeta”.
U prošlosti su se različite neutemeljene priče uglavnom širile u ruralnim zajednicama usmenom predajom. Do promjene je došlo u drugoj polovini 20. stoljeća razvojem tehnologije koja omogućava bržu distribuciju i dijeljenje sadržaja, poput kućnih videokamera, audio snimača i fotokopirnih aparata.
Te nove tehnologije omogućile su pojedincima da postanu kreatori i distributeri sadržaja, a taj se proces dodatno ubrzao pojavom VHS kaseta, radioamaterske mreže i kabelske televizije. Kulminaciju tog procesa predstavljaju društvene mreže i platforme za dijeljenje sadržaja.
– Iako su mnoge teorije zavjere cirkulirale 60-ih i 70-ih, do njih ste mogli doći samo ako ste ih tražili, a danas one same dolaze do vas – ističe Phillips.
Neosporno je da bi QAnon postojao i širio se i bez društvenih mreža, jer su uvijek postojali i postajat će pojedinci koji objašnjenja za složene probleme i događanja u svijetu vide u uroti izvjesnih “mračnih sila”, međutim struktura modernog sistema komuniciranja snažno utječe na širenje ovih narativa.
Phillips i Milner ističu da se automatizirani sistemi preporuke na internetu “hrane” predrasudama i strahovima korisnika, kako bi povećali njihov angažman na platformama, a uspon Facebooka i YouTubea na vrh liste glavnih izvora informacija, omogućio je teorijama zavjere da se šire brže i dalje.
Uklanjanje QAnonovih računa i stranica ne može riješiti problem QAnona i drugih neutemeljenih teorija zavjere, jer problem nije u postojanju ovih stranica već u načinu na koji društvene mreže funkcioniraju, pri čemu najveći problem predstavljaju nemogućnost adekvatnog moderiranja objavljenih sadržaja i algoritmi koji šire i promoviraju neutemeljene i potencijalno opasne narative.
