N1: Novi dan – 27. august 2018.

DUPLI EVROPSKI STANDARDI: Akademik Esad Duraković je na televiziji N1 glavni problem stanja društva definirao kao nedostatak političara koji imaju „političku viziju“. Nije se, međutim, ograničio na prostor zapadnog Balkana, nego je govorio uopćeno i o Evropskoj uniji. Na tom nivou je, prema njegovom mišljenju, jedini političar koji nije „birokrata“ nego ima tu „političku viziju“ Unije kao zajednice – njemačka kancelarka Angela Merkel. Naglasio je, također, da je štetno za međunarodnu zajednicu Bosni i Hercegovini postavljati kao uslov rješenje problema koje neke njihove članice i dalje nisu riješile. Jedan takav problem je spor oko granica, koji se BiH (ali i Srbiji) često navodi kao važan faktor za stabilizaciju regije, a po automatizmu i ključnim uslovom za korak ka članstvu u Evropskoj uniji. Duraković navodi kako članice Slovenija i Hrvatska nisu riješile svoj spor oko granice, koji je u medijima okarakteriziran kao „bizaran“ i koji se trenutno rješava na nivou suda Evropske unije. Postavlja se, prema Durakoviću, pitanje zašto postoje dupli standardi u vezi s tim? Akademik svoje izlaganje o ovoj problematici zaključuje pitanjem: „Zašto Evropska unija ne progleda Bosni i Hercegovini kroz prste?“, što bi, naravno, bio neozbiljan diplomatski potez u ovom trenutku, ali isto tako i opravdan, prema Durakoviću, ukoliko pogledamo kakvi se politički dogovori sklapaju s drugim državama.

DOBRI SUSJEDI: Povod za razgovor o Evropskoj uniji i članstvu Bosne i Hercegovine u njoj bio je komentar predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o eventualnoj korekciji granica između Srbije i Kosova. Dodik je, naime, u priču o Kosovu provukao i mogućnost pripajanja Republike Srpske Srbiji, što je procijenjeno kao ništa drugo do pokušaj učvršćivanja svog položaja unutar biračkog tijela. Duraković je skrenuo pažnju na odgovornost koju Srbija i Hrvatska, zemlje potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma, imaju prema Bosni i Hercegovini. Tačnije da, kao takva, Srbija mora djelovati i ograditi se od separatističke retorike koja stiže iz RS-a i od Milorada Dodika. Za Hrvatsku i njeno „nepoštivanje granica BiH“ Duraković vidi rješenje u institucijama Evropske unije koje bi trebale „reagovati i dati Hrvatskoj do znanja da treba poštivati suverenitet susjedne zemlje“. To se ne dešava. Duraković kao mogući razlog odsustva reakcije Evropske unije na postupke pojedinih hrvatskih političara (u ovom slučaju), tumači kao namjerno ignoriranje suvereniteta BiH. „Međunarodni faktori samo verbaliziraju svoju podršku Bosni i Hercegovini, a dopuštaju Hrvatskoj i Srbiji da rade kako rade.“

N1: Crvena linija – 24. august 2018.

RIJEČI (NI)SU BITNE: Novinar i publicist Emir Suljagić zastupa stav da bh. političari trebaju pomno pratiti razvoj događaja kad je pitanju odluka SAD-a da podrži korekciju granica između Kosova i Srbije, ukoliko one dovedu do povoljnog rješenja za sve strane. Suljagić navodi da je to pokazatelj da SAD „očigledno nisu više garant nepromjenjivosti i nenarušivosti granica na teritoriji bivše Jugoslavije“. Gost emisije iz Beograda Mišel Zubenica, direktor Centra za međunarodnu javnu politiku Beograd, korekciju granica, ali i status BiH kao eventualnu kolateralnu štetu u „njihovom iscrtavanju“ ne vidi kao ništa drugo nego političku manipulaciju i skretanje pažnje sa važnih socio-ekonomskih tema. Naglasio je da je to itekako očigledno u Bosni i Hercegovini, gdje se predstojeći izbori baziraju na „nacionalističkoj retorici“ i očekivati je da će priča o crtanju novih granica ući i u taj predizborni okvir. Na pitanje voditelja o tome da li smatra da poštivanje suvereniteta BiH, koje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prilikom svake svoje posjete Sarajevu naglašava, uistinu jeste njegov iskreni politički stav, Zubenica je odgovorio potvrdno. Međutim, kada je voditelj postavio pitanje o Vučićevoj podršci Dodikovoj retorici o spajanju Republike Srpske i Srbije, Zubenica je, vidno umoren što se tome pridodaje tolika medijska pažnja, rekao da izjave te vrste „ne treba shvatati previše ozbiljno“ i da su dio predizborne kampanje.

Postavlja se pitanje čemu posvetiti medijsku pažnju, ako ne izjavama predsjednika jednog od dva entiteta u državi. Zubenica nije pogriješio kada je ovakve Dodikove eskapade ocijenio kao zadovoljavanje nacionalističkih i populističkih predizbornih očekivanja svog glasačkog tijela, ali je, isto tako, relativizirao stav predsjednika Vučića prema takvoj vrsti retorike. Emir Suljagić je reagirao na ove izjave rekavši da „riječi itekako znače“ i ponovo naglasivši da bh. političari „kojima je stalo do države BiH“ trebaju ozbiljno pratiti dešavanja na Kosovu i oko njega.

RTRS: Telering –  29. august 2018.

PRIRODNO NASLANJANJE NA SRBIJU: Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Ognjen Tadić govorio je u emisiji Telering, između ostalog, i o folklorizaciji izbornog procesa, tj. načinu na koji političari u BiH pokušavaju na osnovu nacionalističke retorike „pokupiti kajmak“. Međutim, kad je u pitanju teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, Tadić uvodi u raspravu termin prirodnog naslanjanja teritorije BiH na Srbiju. Tadić naglašava da Dodik, prema njegovom mišljenju, pravi grešku što forsira priču o spajanju Republike Srpske teritoriji Srbije, umjesto da prepusti „prirodno naslanjanje“ ove bh. teritorije susjednoj državi. Međutim, Tadić u ovoj kritici upućenoj Dodiku ne naglašava štetnost separatističke retorike koju predsjednik vodi, nego on problem vidi u ostvarivanju cilja čiji opis podsjeća na priču tzv. velike Srbije, ali „prirodnim putem“. Naravno, Tadić nije koristio ovakvu terminologiju, ali je naglasio kako ne želi dati bošnjačkim intelektualcima povoda da, kada dođe do „naslanjanja“ RS-a Srbiji, u tome vide išta drugo no prirodni tok događaja. Voditelj Mato Đaković je tokom čitavog intervjua bio jako „oštar“ prema svom gostu. Postavljao mu je potpitanja kada je bilo riječi o njegovom angažmanu u prethodnom SDS-u, ali i da li će glasati kao član DNS-a za Dodika i Željku Cvijanović. Štaviše, na početku razgovora Đaković se našalio kako „tuku novinare, a ne i političare“, čime je trivijalizirao prošlosedmični napad na novinara Vladimira Кovačevića. Kada je, međutim, došlo do priče o „prirodnom naslanjanju RS-a Srbiji“, Đaković se povukao u svoj alter ego režimskog novinara, i nije smatrao shodnim prokomentirati takvu retoriku.

PRESJEK:

Televizija N1 je nastojala u svoj razgovor o korekciji granica Kosova uključiti što veći broj glasova i mišljenja, dok se RTRS držao ustaljene prakse monofone rasprave. Mato Đaković na Teleringu nije iskoristio priliku destruktivnu retoriku svoga gosta prokomentirati, ali je imao šta da kaže o njegovoj političkoj prošlosti u kojoj je bio opozicija sadašnjoj vladajućoj strukturi. Televizija N1 je u dvije emisije pokušala gledateljima dati cjelovit pogled na priču o granicama između Srbije i Kosova i mogućim implikacijama koje bi one imale na ostatak regije.