Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podržali su na ovosedmičnoj sjednici u drugom čitanju Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, ali su odbacili amandmane kojima bi se na drugačiji način regulirala žalbena procedura.
Naime poslanici iz opozicionih stranaka naglasili su da Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara, što propisuje zakon, ne može biti drugostepeni organ u rješavanju po žalbama na rješenja institucija BiH. Međunarodna zajednica navela je ranije da je stoga potrebno usvojiti amandmane na predloženi zakon kako bi bio u skladu s pravnom stečevinom EU i relevantnim međunarodnim standardima.
Zakon je utvrdilo Vijeće ministara s oznakom EI (evropske integracije) kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti s propisima Evropske unije u toj oblasti, ali poslanici su tokom ranijih rasprava upozorili da uspostavljanje Žalbenog vijeća pri Vijeću ministara BiH ne ispunjava kriterije nezavisnosti drugostepenog tijela i ne bi garantiralo efikasnost i brzo postupanje po žalbama.
Poslanici iz vladajuće koalicije branili su zakon i tokom ranijih rasprava o njemu, navodeći da je cilj donošenja zakona sistemsko uređenje materije na nivou BiH kako bi se osigurala pravilna primjena zakona i poštivanje međunarodnih standarda, kao i promocija i zaštita prava na pristup informacijama.
Da je zakon sporan i zbog ovih i drugih odredbi upozorili su i mediji i nevladine organizacije jer sadrži dugu listu izuzetaka ili mogućih ograničenja kod pristupa informacijama što opet nije u skladu s međunarodnim standardima i praksama.
Navode da Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH, pored uloge drugostepenog organa, istovremeno ima i mandat da predlaže institucijama preduzimanje mjera radi unapređenja ostvarivanja prava na pristup informacijama.
U saopćenju koje potpisuje 16 organizacija navedeno je da je predlagač ovog zakona evropski standard otvorenog i slobodnog pristupa javnim informacijama pretvorio u izuzetak, a ne pravilo, što bi u praksi moglo dovesti do nemogućnosti pristupa velikom broju informacija od javnog značaja.
Za organizacije civilnog društva nisu prihvatljivi ni produžeci rokova za donošenje drugostepenog rješenja – čak 90 dana u slučajevima kada je potrebno razmotriti test javnog interesa, a umjesto jačanja, umanjuje se uloga Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH.
Vijeće ministara BiH još u aprilu jednoglasno je utvrdilo Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama kojim je namjera, saopćili su tada, preuzimanje Direktive (EU) 2019/1024 Evropskog parlamenta i Vijeća о otvorenim podacima i ponovnoj upotrebi dokumenata javnog sektora.
– Principi na kojima se zasniva predloženi zakon usmjereni su na jačanje transparentnosti i otvorenosti javne vlasti, slobodan i besplatan pristup informacijama uz pravovremenost i tačnost u njihovom objavljivanju te pojačava odgovornost institucija BiH u ovom procesu – tvrde iz Vijeća ministara.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ BiH) smatra da je dosadašnji učinak Žalbenog vijeća pri Vijeću ministara BiH više nego dobar jer su u četiri godine imali ukupno 176 predmeta, a svaku drugu žalbu su usvojili. Jednom je Sud BiH utvrdio da su nezakonito postupali zbog čega ministar naglašava da je rad tog tijela 99 posto ispravan.
Iz Ministarstva pravde BiH navode da će od sada prvenstveno novinarima biti olakšan rad jer se propisuje proaktivna objava informacija jer će sve institucije na nivou BiH morati unaprijed objaviti sve važnije odluke, strategije i finansijske izvještaje.
Da bi zakon stupio na snagu potrebno je da ga u istom tekstu usvoji i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH u drugom čitanju.
