Nobelovac Orhan Pamuk u Sarajevu. Vijest je dovoljno važna da završi na naslovnicama dnevnih novina i portala, kao i u udarnim terminima TV dnevnika. Pamuk je sretan što je u BiH – susreće se s mladim i nešto starijim stanovnicima Sarajeva, posjećuje muzeje i galerije, razgovara s Abdulahom Sidranom, daje intervjue, vrlo je susretljiv i znatiželjan da sazna što više o nama. A mediji prate svaki njegov korak. Ipak, ne svi. Recimo, portal Faktor potpuno je ignorisao Pamukov boravak u Sarajevu, dok je Stav.ba odlučio donijeti “stav” redakcije tekstom Bojana Budimca pod naslovom Bedine bede beda u kojem kaže kako je Pamuk “cica s više lica”. “Pamuk dozira kritiku turskih (ne)prilika u zavisnosti gdje, kako i zašto. Nema u tome neke konzistentnosti. Gledao sam više intervjua koje je davao na ovdašnjim televizijama povodom lansiranja novog romana. U zavisnosti s kim razgovara mijenja stavove…”, piše Budimac.
Kritiziranje Turske
Dok su mediji u BiH i regionu prenijeli detalje razgovora koje je nobelovac imao s građanima Sarajeva, Faktor i Stav nisu imali taj poriv. A Pamuk je otvoreno govorio o Turskoj: “Država je u strahu. Svi koji kritiziraju vladu, završe u zatvoru. Ljutit sam zbog toga. No, lokalni izbori pokazuju da se Turska polako vraća na stare staze slave. Konačno smo vratili Istanbul. Pobijedili smo u Istanbulu”, kazao je u javnom razgovoru s građanima u Sarajevu koji je organizirala izdavačka kuća Buybook. Ponovljeni izbori za gradonačelnika Istanbula su tema koja zanima sve, a Pamukov stav je sljedeći: “Vlada je htjela da trikovima ukrade izbore. Izgubili su toliko glasova jer su varali. Turski narod želi svoje listiće i glasove. Sretan sam da sam to vidio prije dva dana. Ljudi su uzvratili.”
O svojoj domovini govori otvoreno, svjestan svih realnih okvira u kojima egzistira Turska danas. “Turska godinama kuca na vrata Evropske unije, ali nas odbijaju. Poštujem Angelu Merkel jer je primila toliko izbjeglica. Turska nije uradila svoju zadaću u pogledu manjina i slobode govora. U Turskoj više nema slobode govora. Kako se možete ljutiti na Evropsku uniju kada zatvarate pisce? Ono što želimo je demokratija. Država je u strahu. Svi koji kritiziraju Vladu, završe u zatvoru. Ljut sam zbog toga”, poručio je.
Predstava Snijeg
Nižu se vijesti i intervjui sa slavnim piscem tokom njegovog boravka u BiH: “Orhan Pamuk za AJB: Ljudi u Istanbulu dobro ošamarili vladu”; “Orhan Pamuk sretan zbog promjene vlasti u Istanbulu: Građani ne žele strahovladu”; za N1 kaže: “Pod snažnom smo represijom zadnjih pet godina”; na Radiosarajevo.ba objavljuju tekst pod naslovom “Zašto su sloboda i demokratija najvažniji za Tursku i BiH”. U razgovoru za potonji portal priča o knjizi Snijeg, po kojoj je reditelj Dino Mustafić upravo postavio predstavu u Narodnom pozorištu Sarajevo, pa kaže: “Razlog zašto sam počeo pisati tu knjigu je bilo rađanje političkog islama u Turskoj jer se u to vrijeme politički islam dešavao u Iranu. Onda bi ljudi pitali hoće li to Turska biti poput Irana. Ali jednostavno rečeno, Snijeg govori o turskom pjesniku koji je bio u egzilu u Njemačkoj iz političkih razloga, a vratio se u Tursku kako bi pronašao smiraj povratka u svoju domovinu. Nažalost, u Istočnoj Turskoj javlja se ekstremizam, evropske vrijednosti tu ne prolaze, a sve to utiče i na njegovu sudbinu. Moj glavni lik, koji bih isto tako mogao biti i ja, želi da pripada Turskoj, ali isto tako želi prigrliti evropske vrijednosti, kao što su poštivanje manjina, sloboda govora, živjeti u sigurnosti. Tu sigurnost nije mogao naći na istoku Turske među vjerskim fundamentalistima, kurdskim nacionalistima, turskim nacionalistima i vojskom. Zapravo, u romanu Snijeg želio sam prikazati jednu minijaturu problema u Turskoj koji su obilježili devedesete.”
U kratkom boravku Pamuka u Sarajevu, objavljeno je, bezmalo, na stotine vijesti, intervjua, priča u BiH i regionu, prenesene su njegove izjave, dočarane impresije s predstave Snijeg, uprizorenja poznatog djela koje traje 3 sata i 20 minuta. A važno je kazati kako na premijeri u Narodnom pozorištu nije bilo nikoga od predstavnika SDA. Valja na kraju ovog rezimea Pamukove posjete BiH podsjetiti kako se prošle godine našao u žiži medijske pažnje BiH, i to nakon odluke Gradske uprave Sarajeva da mu se najprije dodijeli, pa potom oduzme titula počasnog građanina Sarajeva. Jer Pamuk nije najomiljenija ličnost vlastima Turske, pa, uzročno-posljedično, ne bi trebao biti ni vlastima u BiH.
