BHRT: „Jedan“, 28. oktobra

OD UIO-a NAJVIŠE PROFITIRA RS: Bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić po svom je političkom stilu bio gotovo antipod aktuelnom članu Predsjedništva Miloradu Dodiku. U političkim raspravama o Dodikovim zahtjevima za vraćanje nadležnosti s državnog na entitetski nivo, često se upoređuju potezi njih dvojice. Posljednjih mjeseci i Ivanić je češće komentarisao Dodikovu politiku u vezi s aktuelnom političkom krizom. U traganju za odgovorom opozicije na Dodikove radikalne poteze, Benjamin Butković ugostio je počasnog predsjednika PDP-a. Ivanić je potvrdio da opozicija neće slijediti Dodika jer njegove planove nije moguće provesti, pa je postavljeno logično pitanje o tome da li bi ga podržala da su ostvarivi. Objašnjavajući kako to zavisi od toga koliko je to u interesu RS-a, podsjetio je na to da upravo ovaj entitet ima najviše koristi od Uprave za indirektno oporezivanje. Zbog Ivanićevog osporavanja odluka Ustavnog suda BiH, kao i Zakona o zabrani negiranja genocida, Butković je više puta kontraargumentirao sagovorniku. Opravdano. Jer, samo je podsjećao na pravne činjenice, kao i na civilizacijske norme.

N1: „Pressing“, 27. oktobra

ZVIZDIĆEVA KANDIDATURA ZA PREDSJEDNIŠTVO? Na pitanje Amira Zukića o tome hoće li, ako ga „Trojka“ ne kandiduje za člana Predsjedništva BiH, otići u drugu stranku, Denis Zvizdić diplomatski je izbjegao odgovoriti. Sad je, kaže, najvažnije zaštititi ustavni poredak. Ipak, Zukić je s pravom nastavio pitanja o istoj temi. Vjeruje li da bi pobijedio Bakira Izetbegovića? Zvizdić je opet umjesto da odgovori, rekao kako bi on to trebao pitati novinara. SDP-ovu zamjerku Zvizdiću da je kasno napustio SDA, na koju podsjeća Zukić, gost naziva lošim argumentom.

FACE TV: „Centralni dnevnik“, 30. oktobra

NIKŠIĆ VJERUJE RADONČIĆU: Nakon što smo na početku razgovora saznali od predsjednika SDP-a BiH Nermina Nikšića zašto je skeptičan prema prijedlozima izmjena Izbornog zakona, te o bojazni da etničke stranke ne iskoriste SDP, u ostatku jednosatnog gostovanja nismo čuli puno konkretnog. Među malobrojnim konkretnim odgovorima je onaj da će predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić u svakom slučaju podržati Nikšićevu kandidaturu za člana Predsjedništva BiH. A njemu Nikšić vjeruje mnogo više nego Izetbegoviću. Većina drugih pitanja odnosila se na Nikšićeve političke oponente, a ne na njega. Ko štiti Dodika od sankcija? Vrše li stranci pritisak na Dodika tokom pregovora? Pritišću li Čovića?

FACE TV: „Centralni dnevnik“, 29. oktobra

ŠTA JE ZA DRAGIČEVIĆA SADA DRUGAČIJE: U jednosatnom gostovanju kod Senada Hadžifejzovića, Davor Dragičević ispričao je kako su ga proganjali specijalci RS-a i Srbije zbog insistiranja na razotkrivanju istine o ubistvu njegovog sina Davida i na koji način je pobjegao iz BiH. To što na digresije ili neke nekoherentne odgovore na pitanja u pojedinim momentima emisije voditelj nije reagovao, smatramo razumljivim i opravdanim s obzirom na svu agoniju koju je Dragičević iskusio i teške životne okolnosti u kojima je i dalje. Drugim riječima, kada je sagovornik žrtva takve represije ili tragičnih okolnosti, i od novinara se očekuje više strpljenja, suosjećanja i vremena za dobijanje odgovora nego u uobičajenim okolnostima. A novinarska pitanja bila su zanimljiva. Kao i odgovori. Šta je bio motiv ubistva? Zašto se Dragičević vratio iz Austrije? Plaši li se za svoju sigurnost? Šta mu je Dodik poručio? Šta je sad drugačije u odnosu na prije dvije godine kad je morao pobjeći iz BiH? Dragičević nije dobio očekivani politički azil u Austriji. A Dodik mu je, kaže, poručio da ga policija više neće proganjati.

HAYAT TV: „Sedam plus“, 31. oktobra

IZETBEGOVIĆEVA SAMOUVJERENOST: Razgovor s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem odvijao se u blagonaklonoj atmosferi, bez kritički intoniranih pitanja kakva se očekuju kada je gost ovako visokopozicionirani i dugogodišnji političar. Dominirala su uopćena pitanja: Kako komentarišete Palmerov prijedlog? Kako komentarišete Paljansku deklaraciju? Kako komentarišete… Jedino donekle neprijatno pitanje čuli smo na kraju emisije kada se voditeljica Amela Hodžić osvrnula na rasprostranjeno mišljenje građana o krivici Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića za političku krizu. „Vidite li svoju i krivicu SDA?“ I to je zapravo više bila prilika za gosta da ospori takvu percepciju nego da odgovara na građansku i novinarsku kritiku. Iako je neutemeljeno simplificirati političku krizu izjednačavanjem krivice etničkih lidera za blokadu državnih institucija, indikativno je Izetbegovićevo pouzdanje u legitimnost svoje politike. Ne iskazuje ni najmanju sumnju u ispravnost lične i stranačke politike tvrdeći kako je opozicija nametnula medijima diskurs o izjednačavanju tri strane i vjeruje da građani to ne vide tako. O odgovornosti ili sposobnosti nošenja s državničkim problemima – ništa.

RTRS: „Drugi ugao“, 1. novembra

PRIZIVANJE BEOGRADA, ZAGREBA I ANKARE: Ko o čemu, RTRS o dijalogu. O nužnosti razgovora između „političkog Sarajeva“, „stabilne RS“ i „obespravljenih Hrvata u Federaciji“. Uredniku Jasenku Todoriću smeta posredovanje EU-a i SAD-a u pregovorima, pa pita zašto se može razgovarati u Bruxellesu ili Washingtonu, a ne može u Beogradu, Zagrebu ili Ankari? O širini pogleda na dijalog iz „Drugog ugla“ RTRS-a svjedoči i izbor gostiju: profesor FPN-a u Banjoj Luci Nevenko Vranješ, predstavnik Hrvatskog studentskog politološkog foruma iz Mostara Martin Mikulić i politički analitičar iz Sarajeva Žarko Papić. Nižu se usaglašeni kvaziargumenti o „zapaljivoj retorici iz Sarajeva“, unitarizmu i uskraćivanju osnovnih ljudskih prava Hrvatima u Federaciji.

ZAKLJUČAK: Intervju „Jedan“ s Ivanićem na BHRT-u obilježile su opravdane Butkovićeve intervencije u dijelu koji se odnosio na negiranje državnih zakona i sudskih presuda. Pitanja u „Pressingu“ televizije N1 o Zvizdićevoj kandidaturi ostala su bez konkretnih odgovora. Zvizdić ih je izbjegao različitim taktikama. Na Hayatu, u emisiji „Sedam plus“, neopravdano blagonaklono prema Izetbegoviću. U „Drugom uglu“ RTRS-a, beskrupulozno pozivanje na dijalog u „dijaloškoj“ emisiji s tendenciozno i jednostrano odabranim sagovornicima, kvaziargumentacijom, falsifikovanjem stvarnosti i negativnim etiketiranjem druge strane koja nije ni pozvana u emisiju.