Na Međunarodni dan ukidanja nekažnjivosti za zločine protiv novinara, Međunarodna federacija novinara (IFJ) pokrenula je globalnu kampanju usmjerenu protiv onih koji naređuju napade, ali prolaze nekažnjeno te su zatražili od vlada da poduzmu hitne korake kako bi stale u kraj nekažnjavanju i zaštitile slobodu medija.
U proteklom desetljeću ubijeno je 998 novinara, pokazuju izvještaji IFJ-a, a 30 njih ubijeno tokom 2020. godine i većina njih bili su novinari iz lokalnih sredina. Od 1990. godine život su izgubila 2.644 novinara.
Te zastrašujuće brojke ubistva novinara konkretni su dokaz velikih napora koje moćnici širom svijeta čine kako bi sakrili istinu i terorizirali one koji se usude otkriti je.
Ubistva novinara fatalno podrivaju temeljno pravo građana da budu informirani i da znaju istinu jer 2.644 ubijena novinara znače hiljade priča koje su ostale neispričane, a kad se to dogodi, demokratija je ozbiljno povrijeđena.
Povrh svega toga, pravda i odšteta žrtvama rijetko se pružaju – razriješen je samo jedan od 10 zločina protiv novinara. Ubice i nalogodavci slobodni su i zadržavaju svoje položaje.
IFJ također podsjeća na ogroman danak fizičkih i verbalnih napada na medije koji ostaju nekažnjeni, uključujući internetsko uznemiravanje i val zastrašivanja i zlostavljanja s kojima su se novinari suočavali tokom pandemije Covid-19, prisiljavajući novinare da šute.
Ove godine IFJ stavlja naglasak na pet zemalja u kojima je nivo nekažnjavanja i dalje značajno visok i prijeti slobodi medija, a to su Jemen, Rusija, Meksiko, Somalija i Indija.
Stalni sukob u Jemenu, započet 2015. godine, često se naziva “zaboravljenim” ratom. Nedostaje izvještavanja u međunarodnim medijima zbog ogromnih napora strana uključenih u sukob da utišaju glasove medijskih radnika.
Iako su mnogi novinari pobjegli iz zemlja, neki nastavljaju riskirati svoje živote pokušavajući podsjetiti svijet na sukob. Četrdeset i četiri novinara ubijena su u Jemenu od 2010. godine do septembra 2020. godine, a 20 medijskih djelatnika još uvijek se vodi kao nestalo.
Kritičko izvještavanje može biti opasno u Rusiji, gdje je u zadnjih 15 godina ubijeno 17 novinara. Većina njih bili su ruski novinari, mnogi su izvještavali o korupciji ili kršenju ljudskih prava.
Iako su se odvijala neka suđenja i donesene presude, IFJ smatra da je većina tih zločina nekažnjena jer su nalogodavci tih zločina i dalje slobodni.
Takav slučaj je ubistva novinarke Ane Politkovske 2006. godine kada je pet počinitelja osuđeno na zatvorske kazne, ali do danas nalogodavac koji stoji iza ubistva nije otkriven.
Meksiko je i dalje jedna od najopasnijih zemalja za novinare na svijetu. IFJ je već dokumentirao devet ubistava ove godine koja su pridodata na 161 ubistvo od 2006. godine kada je počeo takozvani “rat protiv trgovine drogom”.
Nacionalna komisija za ljudska prava Meksika prepoznala je da postoji 90 posto nekažnjivosti za zločine protiv novinara, a na vlasti su još uvijek oni koji povezani s ubistvima.
Somalija je jedna od najopasnijih afričkih zemalja za novinare u kojoj je najveći broj ubistava medijskih djelatnika ostao nerazriješen. Od 2010. godine ubijeno je 57 novinara, samo su četiri počinitelja kažnjena.
Osim fizičkih napada, mučenja i ubistava somalijske vlasti samovoljno zatvaraju medije i hapse novinare zbog izvještavanja o kontroverznim temama u jasnom pokušaju zastrašivanja.
U Indiji je ubijeno 40 novinara između 2014. i 2019. godine, od kojih je potvrđeno da je 21 ubistvo direktno povezano s njihovim novinskim radom.
Prema istraživanju IFJ-a, mnogi optuženi koji učestvuju u ubistvima i napadima dolaze iz vladinih agencija, sigurnosnih snaga, političkih stranaka, vjerskih sekti, studentskih grupa, kriminalnih bandi i lokalnih mafija.
Poveznice između političkih dužnosnika i uprava za provedbu zakona često su vrlo jake, što rezultira visokim stopama nekažnjavanja.
Predsjednik IFJ-a Younes Mjahed smatra da se ne može šutjeti kad je nivo nekažnjavanja u cijelom svijetu tako šokantno visok, a nalogodavci zadržavaju moć bježeći od pravde.
– Demokratija zahtijeva da se počinioci i nalogodavci privedu pravdi i plate cijenu prešućivanja onih koji se bore za istinu. Pozivamo sve naše podružnice i međunarodnu zajednicu da se pridruže našoj borbi za pravdu i pošalju pismo svojim vladama u kojem će pozvati na prestanak nekažnjavanja za zločine nad medijskim radnicima – zaključio je Mjahed.
