Suprotno predviđanjima brojnih analitičara, Amerika iskazuje sve jači interes za Bosnu i Hercegovinu
Piše: Nihad Hebibović
Ubrzo nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, bosanskohercegovačku javnost uzdrmao je i proizveo značajne polemike jedan tekst objavljen u utjecajnom Foreign Affairsu.
Riječ je o tekstu bivšeg šefa Ureda Ambasade Velike Britanije u Banjoj Luci Timothyju Lessu, koji je u magazinu Foreign Affairs objavio analizu kojom predviđa, odnosno predlaže, raspad BiH i pripajanje dijelova naše zemlje Srbiji i Hrvatskoj. Ako se prisjetimo, jedna od polaznih osnova Lessovog teksta bila je teza o svojevrsnoj nagodbi između EU i SAD-a, s jedne strane, te Rusije i Turske, s druge, o podjeli Bosne i Hercegovine.
Analiza koja je bila prožeta uvjerenjem da će novi američki predsjednik ući u strateško savezništvo s Rusijom, produbila je unutar konzervativnih krugova u zemlji i regiji svojevrsno nadanje koje je htjelo istovremeno kazati da se Sjedinjenje Američke Države za Bosnu i Hercegovinu više ne zanimaju. Ili ako se zanimaju, zanimaju tek iz vizure njene mirne podjele.
Čitava plejada analitičara tvrdila je, na što također treba podsjetiti, da je izborom Donalda Trumpa došlo do tektonskih poremećaja u geopolitici. Konstatovalo se da će BiH pri tome ostati kratkih rukava. U javni diskurs tada su inaugurirane političke sintagme o novoj i staroj (odlazećoj) američkoj administraciji. Stara je, razumije se, po tim interpretacijama čvrsto stajala uz opstojnost Bosne i Hercegovine, dok se za novu tvrdilo da u tom smislu ima itekako fleksibilniji stav.
Samo nekoliko mjeseci kasnije, Sjedinjene Američke Države su predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika stavile na crnu listu State Departmenta nakon što je ovaj prethodno održao referendum o neustavnom Danu RS-a. Tada se tvrdilo da se radi o potezu odlazeće američke administracije, a sam Dodik je prilikom konferencije za medije upriličene nakon izricanja sankcija pojam odlazeće američke administracije pomenuo osamnaest puta u kratkom govoru od četrnaest minuta. Od trenutka izricanja sankcija do danas, iste su od strane SAD-a u nekoliko navrata dodatno potvrđene.
Jučer je u američkom Kongresu obavljena rasprava o Bosni i Hercegovini iz koje se može zaključiti, ne da se SAD ne zanimaju za BiH, nego se, nasuprot tome, za BiH zanimaju ponajviše još od vremena famoznog aprilskog paketa. O skidanju sankcija Miloradu Dodiku nije bilo ni govora, a usvojen je i zaključak da se i Evropska unija treba pridružiti sankcijama.
Kongresmeni su, pored ostalog, pozvali i cjelokupnu Trumpovu administraciju da ne sjedi sa strane i da ne dozvoli da procese u Bosni i Hercegovini vodi samo Evropska unija. Pozvano je i na to da se suprotstavi ruskom blokiranju puta Bosne i Hercegovine u NATO. Priča o odlazećoj američkoj administraciji sve je tiša i tiša. S razlogom.
