OD IZVORNE GLAZBE DO TURBO-FOLKA: KAKO JE MILE BAS PROMIJENIO JUGOSLAVIJU

IZDVAJAMO

Kraj osamdesetih značio je i definitivnu pobjedu predstavnika “novog vala muzike” predvođenih Južnim vetrom. I dok je u vremenima nakon rata Bosna i Hercegovina, čija je izdavačka kuća Diskoton uništena, stidljivo izlazila na muzičku scenu bivše države, dotle je u Beogradu cvao turbo-folk. Vrhunac trijumfa novog “turbo-doba” bio je prenos vjenčanja pjevačice Cece i ratnog zločinca Arkana na TV Pink. Ali to je već priča iz neke druge historije.

OD IZVORNE GLAZBE DO TURBO-FOLKA: KAKO JE MILE BAS PROMIJENIO JUGOSLAVIJU

Narodna muzika, tzv. novokomponovana muzika ili jednostavno folk, u osamdesetim je doživjela vrhunac, a tome su najviše doprinijeli Južni vetar i njegove nadolazeće zvijezde

U tekstu Sanje Zlatanović Cvetković pod naslovom Novokomponovana narodna muzika na liniji tradicijsko – savremeno obrazlaže se kako je novokomponovana narodna muzika, prema svojim karakteristikama (tiražima, broju i popularnosti medijskih kanala difuzije…), tipičan fenomen masovne kulture. Međutim, bez obzira na to što se uklapa u koncept masovne kulture, sedamdesetih godina (u doba njene najveće nemilosti) “izmicala je njegovom kritičkom stereotipu kao zapadnjačke potrošačke formule… upotrebom materijala koji je funkcionisao kao oznaka narodnog”.

Usmeno predanje

U etnomuzikologiji i muzičkoj kulturi, pojmovi narodna, izvorna i tradicijska muzika predstavljaju onu vrstu muzike koja nastaje u narodu, koja je slušana od naroda, koju izvode svi članovi zajednice (ne samo profesionalni muzičari), te koja se prenosi usmenom predajom. Svi ovi pojmovi su tokom druge polovine 20. stoljeća, pod utjecajem globalizacije, masovnih medija i opće komercijalizacije, mijenjali svoje značenje. Zahvaljujući tehnološkom razvoju i socijalno-ekonomskim promjenama, ova muzika krajem šezdesetih godina naglo izbija u prvi plan, prvenstveno u seoskim sredinama. Sedamdesetih, procvatu i prihvatanju narodne muzike u BiH najviše su doprinijeli diskografska industrija te festivali narodne muzike “Ilidža” i “Vogošća”, kao i programi Radio Sarajeva i Televizije Sarajevo s emisijama U đul-bašči i Filigran.

Za neizmjernu popularizaciju u širokim narodnim masama “izvorne muzike” zaslužan je radio. Čuvena emisija Selo veselo na Radio Sarajevu je krajem šezdesetih te tokom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća odigrala glavnu ulogu u zaživljavanju ove muzike. Selo veselo je, kako stoji u tekstu Prilog poznavanju izvorne muzike u okolini Gračanice, u to vrijeme bila kultna emisija, masovno se slušala nedjeljom ujutro, kada se emitirala. Zlatko Prlenda je bio njen autor, urednik i voditelj od početka 1967. pa do 1976. godine. Ona je iznimno doprinijela afirmaciji narodne izvorne muzičke tradicije Bosne i Hercegovine.

I na Wikipediji se naglašava kako narodna i tradicionalna muzika, uz koju je išao i (plesni) folklor obojen raznim etno-motivima balkanske i orijentalne muzike, čine bosanskohercegovačku muzičku scenu još raznovrsnijom i unikatnijom. Ime koje se pojavljuje u prethodnom tekstu o ovoj temi je Hašim Kučuk Hoki, a vrijedi ga spomenuti opet. U tekstu magazina Dani pod nazivom Spavao sam sa više od četiri hiljade žena, novinar Ahmed Burić naziva Hokija zvijezdom narodne muzike, objašnjavajući fenomen njegove popularnosti: “Kada je u vrijeme procvata socijalističke Jugoslavije zapjevao pjesmu U očima krijem tugu, žene su mu slale nevjerovatnih 70.000 pisama dnevno. Njegova će zvijezda sjati sve do početka osamdesetih, kad je odlučio da se povuče. ‘Tad sam, jarane, bio na vrhuncu i nije mi preostalo nista drugo.’ Njegova skoro mitska biografija sadrži podatke da je 18 puta pjevao Josipu Brozu Titu, da je iz devet brakova stekao isto toliko djece (a deseto je na putu), da se između nastupa tukao sa tadašnjom ekstremnom pročetničkom i proustaškom emigracijom i da je spavao sa više od 4.000 žena.”

Odlazak Hokija

Njegovim povlačenjem ostalo je mnogo upražnjenog prostora na sceni narodne muzike. Prvu ligu pjevača narodne i tzv. novokomponovane muzike počinje predstavljati nova generacija pjevača: Halid Bešlić, Hanka Paldum, Haris Džinović, pa i Lepa Brena, koja i danas nosi titulu ikone jugoslavenske muzike. Oni, uz brojne druge pjevače, uživaju veliku popularnost, ne samo u BiH nego i u zemljama regije. U tekstu pod naslovom Evolucija narodnjaka: Kako je zapravo propao rock ‘n’ roll, autor Ilko Čulić objašnjava da dok su cijele generacije Titovih omladinaca s gradskog asfalta početkom osamdesetih živjele za “Novi val” i gradile svoj urbani identitet na pločama Azre, Pankrta, Kazališta, Haustora, Šarla, Filma i Idola, većim dijelom zemlje širio se posve drukčiji zvuk. Interese većine predstavljali su narodnjaci. Oni su već tada pobijedili. “Na jugoslavenskoj turneji ‘Novi talas na sav glas’ bosanski pjevači novokomponovane narodne muzike predvođeni Halidom Bešlićem i Miletom Kitićem obišli su 1982. više od 100 gradova i napunili skoro svaku dvoranu koja ih je htjela primiti. Još veći iskorak napravio je Miroslav Ilić kad je promovirajući najtraženiji jugoslavenski album 1983. godine Pozdravi je, pozdravi održao stadionski koncert u Mostaru za 30.000 gledatelja.”

Pobjeda narodnjaka

Odnos snaga na muzičkoj sceni prevagnuo je u korist narodnjaka zahvaljujući Lepoj Breni, a konačnu pobjedu narodnjacima donio je, piše Čulić, nekadašnji leskovački roker, kompozitor, aranžer i producent Miodrag M. Ilić zvani Mile Bas. On se krajem sedamdesetih oprostio od rock ’n’ rolla, promijenio “stranu” i počeo svirati s narodnim orkestrom. Odlučio se osamostaliti pa je 1981. opremio vlastiti studio MMI i kupio sastav Južni vetar, koji je pratio Sinana Sakića, Šemsu Suljaković, Draganu Mirković, Kemala Malovčića i Mileta Kitića.

Gramofonske ploče ostale su na prašnjavim policama, zamijenile su ih audiokasete, a album Šemse Suljaković i Južnog vetra Pristajem na sve, iz 1986., prodan u rekordnih 850.000 primjeraka, označio je pojavu “novih vjetrova” na muzičkoj sceni. Rađao se turbo-folk. Kraj osamdesetih značio je i definitivnu pobjedu predstavnika “novog vala muzike” predvođenih Južnim vetrom. I dok je u vremenima nakon rata Bosna i Hercegovina, čija je izdavačka kuća Diskoton uništena, stidljivo izlazila na muzičku scenu bivše države, dotle je u Beogradu cvao turbo-folk. Vrhunac trijumfa novog “turbo-doba” bio je prenos vjenčanja pjevačice Cece i ratnog zločinca Arkana na TV Pink. Ali to je već priča iz neke druge historije.

 

About The Author