Kako pregovori o mirovnom planu za okončanje ruske agresije na Ukrajinu i dalje traju, Evropska federacija novinara (EFJ) i Nacionalni sindikat novinara Ukrajine (NUJU) pridružuju se Mehanizmu za brzi odgovor za kršenja medijskih sloboda (MFRR) i partnerskim organizacijama u snažnom protivljenju bilo kakvim prijedlozima o amnestiji za moguće ratne zločine počinjene tokom ruske sveobuhvatne invazije posebno za one počinjene nad novinarima.
Zahtijevaju da odgovorni za ubistva najmanje 16 novinara, teško ranjavanje desetina drugih, kao i za druge napade na medijsku infrastrukturu, budu identificirani i pozvani na odgovornost za moguće ratne zločine u skladu s međunarodnim i relevantnim domaćim zakonodavstvom.
– Istrage bi se trebale oslanjati, između ostalog, i na ekspertizu ukrajinskih novinara i medija, koji su već doprinijeli rasvjetljavanju činjenica povezanih s potencijalnim ratnim zločinima nad novinarima – naveli u pismu.
Ovaj poziv uputili su kao reakciju na početni plan od 28 tačaka koji je predložila administracija Donalda Trumpa, a koji je sadržavao odredbu o „potpunoj amnestiji“ za sva djela počinjena tokom rata.
Iako kasniji izvještaji sugeriraju da ta odredba više nije na stolu, partneri MFRR-a naglašavaju da bi svaki pokušaj uvođenja sveobuhvatne amnestije koja bi obuhvatila moguće ratne zločine počinjene nad novinarima ili civilima predstavljao teško kršenje međunarodnog prava, uključujući međunarodno humanitarno pravo i relevantne obaveze iz oblasti ljudskih prava.
Sve zaraćene strane moraju štititi novinare, kao civile, tokom oružanog sukoba, u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom. Namjerno gađanje novinara, kao civila, kao i medijske infrastrukture predstavlja ratni zločin i mora biti istraženo kao takvo prema Rimskom statutu Međunarodnog krivičnog suda (MKS) i relevantnom domaćem zakonodavstvu. Bilo koji oblik amnestije za takve povrede ne bi imao pravni osnov.
Pored podrške istragama ratnih zločina koje vode MKS i ukrajinsko pravosuđe, organizacije su podržale napore Vijeća Evrope (VE) na uspostavljanju Specijalnog tribunala za zločin agresije protiv Ukrajine, koji bi omogućio istrage zločina koji ne spadaju u nadležnost MKS-a.
Pozivali su države članice Vijeća Evrope da ubrzaju proces stvaranja ovog tribunala, koji bi trebao imati sve potrebne mehanizme za provođenje istraga o zločinima počinjenim u Ukrajini, uključujući one nad novinarima i medijima.
Zbog ruske invazije, najmanje 16 medijskih radnika ubijeno je dok su obavljali svoj posao izvještavajući o sukobu – uključujući ukrajinsku novinarku Viktoriju Roščinu, koja je umrla nakon mučenja u ruskom zatočeništvu 2024. godine. Od ovih 16 medijskih radnika, neki su pogubljeni, dok su drugi poginuli uslijed artiljerijske vatre ili, u kasnijoj fazi, zbog napada ruskih FPV dronova.
Među njima je i francuski fotoreporter Antoni Lallican, kojeg je u oktobru 2025. godine ubio ruski FPV dron u istočnoj Ukrajini, te ukrajinski novinari Aljona Hramova i Jevgen Karmazin, koji su poginuli u drugom napadu dronom u Donjeckoj oblasti nekoliko sedmica kasnije.
Do novembra 2025. godine MFRR je dokumentirao i 53 slučaja u kojima su ruske oružane snage uništile ukrajinsku medijsku infrastrukturu. Napominju i da ovi mirovni pregovori dolaze nakon jednog od najsmrtonosnijih perioda za novinare u Ukrajini od početka ruske invazije u februaru 2022. godine. Kako su izvijestili monitori u Ukrajini, porast ciljanih napada na novinare koji nose PRESS oznake stvorio je sve opasnije sigurnosne uvjete za izvještavanje s linije fronta.
Stoga su pozvali sve strane uključene u razgovore o mirovnom sporazumu uključujući SAD i EU da ne pristanu na bilo kakve mjere koje bi omogućile amnestiju za ratne zločine počinjene nad novinarima, kao civilima.
– Bilo kakve takve ustupke teško bi narušile međunarodne sporazume i humanitarno pravo, postavile opasan pravni presedan i poslale poruku da napadi na novinare i civile mogu ostati nekažnjeni – upozorile su potpisnice pisma.
Potpisnici su: Međunarodni institut za štampu (IPI), ARTICLE 19 Europe, Evropski centar za slobodu medija i štampe (ECPMF), Evropska federacija novinara (EFJ), Free Press Unlimited (FPU), Reporteri bez granica (RSF), Opservatorij Balkani Kavkaz Transeuropa (OBCT), Institut za masovne informacije (IMI) i Nacionalni sindikat novinara Ukrajine (NUJU).
Izvor: EFJ
