Uznemirenost oko ‘uskrsnuća’ zakona o lažnim vijestima u Maleziji početkom marta pojačana je jer novi zakon nije donio Parlament, koji trenutno ostaje u neizvjesnosti nakon kontroverznog proglašenja vanrednog stanja u januaru, a već je izdan kao izvršna uredba.
Kritičari su propitivali zašto je Parlament suspendiran u hitnim slučajevima – i nastavlja biti blokiran usprkos ponovnom otvaranju kompanija i škola.
Zakon o anti-lažnim vijestima 2018. godine donijela je vlada bivšeg premijera Najiba Razaka, u potezu za koji su kritičari rekli da je osmišljen kako bi ugušio neslaganje i zadao udarac protiv nove opozicije, a donesen je samo nekoliko sedmica prije nego što je Najib izgubio izbore u maju 2018. godine.
Taj zakon naišao je na stroge kritike, a vlada Pakatan Harapan iz 2019. godine konačno ga je ukinula nakon jednogodišnje opstrukcije malezijskog Senata.
Novi zakon sadrži ‘definiciju’ lažnih vijesti u dva dijela. Prvi dio predviđa da “lažne vijesti” uključuju sve vijesti, informacije, podatke i izvještaje koji su u cijelosti ili djelomično lažni u vezi s Covidom-19.
Izjava će se kvalificirati kao “lažna vijest” čak i ako je u biti istinita. Mora sadržavati samo nešto što je ‘djelomično lažno’ da bi bila osporena novim zakonom.
Međutim, drugi dio definicije ide mnogo dalje, proširujući ideju lažnih vijesti tako da uključuje izvještaje o samom proglašenju vanredne situacije (‘ili proglašenju hitne situacije’). Upotreba veznika “ili” uspostavlja zasebnu i različitu klasu predmeta unutar djelokruga zakona.
Nije ni čudo da je američki novinar William J Dobson u svojoj knjizi „The Dictator’s Curve Learning“ iz 2015. godine stavio Maleziju uz Rusiju, Kinu, Venezuelu i Egipat – među autoritarne svjetske režime koji se žele maskirati kao demokratske zemlje.
Trenutna uredba o lažnim vijestima dodaje još jedan zakon na niz zakona koji će ostati zapamćeni protiv slobode medija u zemlji – uključujući Zakon o pobuni, Zakon o štampi i publikacijama iz 1984. godine, Zakon o komunikacijama i multimediji iz 1998. godine te odjeljci Krivičnog zakona o kleveti.
Uredbom se namjeravaju obuhvatiti sve osobe bez obzira na njihovo državljanstvo, u bilo kojem dijelu svijeta izvan Malezije i okarakterizirati kao krivično djelo kao da je počinjeno u bilo kojem mjestu unutar Malezije.
Dakle, autor ili izdavač bilo kojeg komentara koji se usuđuje sugerirati da je malezijska vlada izmislila hitnu deklaraciju jer je izgubila većinu u Parlamentu kršit će uredbu o lažnim vijestima.
Niz nevladinih organizacija, uključujući novinarske organizacije, osporile su zakonitost uredbe, napisao je Jim Nolan pravni savjetnik Međunarodne federacije novinara (IFJ) za azijsko-pacifički region i redovni pravni posmatrač za ključne slučajeve u regiji.
Izvor: IFJ
