Sva tuga svijeta stala u jednu suzu

Ogromna tuga slila se u migrantski kamp „Lipa“ pored Bihaća. Hiljadama kilometara daleko od svojih porodica, bez mogućnosti da se čuju telefonom, stotine izbjeglica i migranata dočekuje Novu godinu pod vedrim nebom. Na planini gdje se zimi temperature spuštaju do -30 stepeni.

Zapravo, ne znamo da li ovu ruševinu možemo da nazovemo kampom. Tokom posljednjih 10 dana ovdje smo bili pet puta. Svakog puta, izgledao je mnogo gore nego ranije. Prvo se radilo o velikim šatorima postavljenim na planini, udaljenim 25 kilometara od grada. Izbjeglice i migranti redovno su nam se žalili na nedostatak tople vode za tuširanje, pristupu vodi za piće, prljave toalete… Onda je prošle srijede kamp izgorio. Dva šatora sa krevetima su se pretvorila u ništavilo. Neposredno prije toga, kamp je zvanično zatvoren i ljudima je rečeno da ga napuste. Nije namijenjen za zimu, a drugo rješenje nije nađeno. Međunarodne organizacije su se povukle. Oko 1.200 ljudi ostalo je na livadi pored kampa, bez bilo kakvih informacija. (Vanja Stokić, eTrafika)

 Visoki predstavnik za sva vremena

Vidljiva afirmacija različitih “gradilišta građanskosti”, novo buđenje pobunjeničkih energija poput “pravde za Davida i Dženana”, borbe za JMBG, sarajevskih demonstracija, socijalne bune studenata mostarskog sveučilišta te otkrivanje i kreiranje novih polja građanske relevantnosti kao što bi bio snažni transentitetski pokret za bolje obrazovanje, repozicioniranje civilnog društva, naročito u manjim urbanim sredinama, razvoj nove civilizacijske kulture rodne ravnopravnosti, ad hoc savezništva sa političkim strankama koje će normativno i institucionalno podržati građanstvo kao bezideološko zajedništvo, suradnja sa vjerskim vođama koji rade na socijalnoj pravdi i ne opslužuju vladajuće nacionalističke režime, otvoreno podržavanje urbanih džepova otpora nacionalističkom klijentelizmu, od međunarodne zajednice koja se mora uključiti na pravedan način u našu borbu za bolje društvo…, sve su to kriteriji nove Bosne koja izmiče starim, odrndanim kategorijama forsiranog etničkog nepovjerenja.

Bez vjere u ovu novu građansku mogućnost, bez rada na pokretanju novih utopijskih energija, bez njihovog nadetničkog i nadentitetskog umrežavanja, naše društvo ostat će u induciranoj komi nacionalizma: kontrolirana mrtvaja koja je živa samo onoliko koliko joj dozvoljavaju dejtonski nacionalisti. To je ta loša beskonačnost koja nas čeka i u narednoj godini i svim narednim ljetima, izostanu li kreativne, stvaralačke geste i u političkoj i antipolitičkoj sferi a kojima će se manevarski prostor nacionalizma smanjiti na mjeru koja će biti dovoljna da konačno započnu, ako ništa drugo, onda bar ustavne promjene koje će okončati eru prekida vatre kao ustava. Nije normalno da prekid vatre bude trajni ustav bilo koje zemlje, pa tako i Bosne i Hercegovine. A ako je to, zbog odnosa političkih snaga ipak normalno, onda će vanredno stanje biti naša trajna normalnost. Visoki predstavnik za sva vremena. Dobar dan tugo. (Nerzuk Ćurak, Tačno.net)

Novalićeva Vlada planira 289 miliona za tri HE

Vlada Federacije FBiH planira izdvajanje čak 146 miliona KM za izgradnju više puta obaranog i propalog projekta izgradnje Hidroelektrane Vranduk. Prema pregledu kapitalnih projekata za 2021. godinu, koji je u posjedu Inforadara, Novalićeva Vlada ponovo pokreće projekat gradnje ove HE na rijeci Bosni.

Od ukupne cifre, 137 miliona KM osigurano je posredstvom javnih preduzeća, odnosno „vlastitim učešćem“, a ostatak međunarodnim kreditima.

Također, za HE Janjići na rijeci Bosni Vlada FBiH planira potrošiti oko 110 miliona KM, od čega su skoro 60 miliona međunarodni krediti, a za rekonstrukciju i proširenje HE Una Kostela dodatnih 32,7 miliona KM.

Tako će u vrijeme teške ekonomske krize izazvane pandemijom, kada je i dalje neizvjesna nabavka vakcina protiv koronavirusa za građane, Novalićeva Vlada samo za tri projekta izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih HE potrošiti oko 289 miliona KM! (Inforadar)

 Zašto još ne znamo kad će se ljudi cijepiti?

S Bosnom i Hercegovinom, ukoliko ne računamo političke najave o izvjesnoj količini cjepiva koju će Srbija poslati RS-u, stvar stoji u mjestu. Građani još ne znaju niti na koja se cjepiva računa, niti koje su količine naručene, još manje kada će cjepiva stići u zemlju i kada će se ljudi početi cijepiti, s tim da ljudi koji imaju neke informacije navode tek treći ili četvrti mjesec kao one u kojima bi čitav proces mogao započeti. Ako to stvarno bude tako, posljedice će biti poražavajuće. Jednako na polju zdravstva, kao i na polju gospodarstva. Zemlja je doživjela veliki broj preminulih, dugo je bila potpuno zatvorena, građani Bosne i Hercegovine još ne mogu praktično nigdje slobodno otputovati, nezaposlenost je naglo porasla, a ako s tolikim zakašnjenjem krene u cijepljenje, ostat će dodatno i znatno duže izolirana, kako od prvih susjeda, tako i od ostatka svijeta, uz posljedice koje je gotovo nemoguće precijeniti. Čime opet dolazimo do pitanja što je zapravo država i do odgovora koji ogromna većina ljudi očito nije spremna čuti. (Dragan Markovina, Oslobođenje)

Godina opasnog življenja

Snažan zemljotres sa epicentrom u Petrinji osetio se u celom regionu, podsećajući na početak pandemije i vanrednog stanja, kada su građani Zagreba zbog jakog podrhtavanja tla u rano jutro istrčali na hladnoću i satima ostali van svojih domova. Najnovije slike ruševina, unesrećenih ljudi, porušenih zabata i krovova, razbacanog šuta i greda iz Petrinje ubrzo su obišle svet. Tlo se još uvek treslo za vreme javljanja pojedinih televizijskih reportera. Sedmoro ljudi je stradalo, među njima dvoje dece. Za nestalima se još uvek traga, psi tragači obilaze oko ruševina. Predsednik Milanović je uporedio Petrinju sa Groznim u Čečeniji, gradonačelnik tog grada sa Hirošimom. Slike su ratne i poratne. Premijer Plenković je, međutim, pokazao sposobnost delovanja u najtežim uslovima, usmerivši svoje izjave ka budućnosti – pomoći, spasavanju, solidarnosti sa žiteljima najugroženijeg područja. Petrinja je žestoko stradala i za vreme rata devedesetih, a ovo je neočekivani udar na ono što je iza ratova preostalo. Nije bolje prošao ni obližnji Sisak, gde se posledice zemljotresa vide na svakom koraku. U okolini je srušena i crkva pod čijim su ruševinama ostali ljudi. Pogođena je i bolnica, pacijenti su evakuisani. Stradala su i okolna sela. Na stotine ljudi ostalo je bez krova nad glavom, noć su proveli u dvorištu pored vatre ili u kolima. Epidemiološke mere u Hrvatskoj su suspendovane kako bi se omogućilo kretanje i spasavanje ljudskih života. (Saša Ilić, Peščanik)

Austrija ponovo traži zatvaranje nuklearke „Krško“

Austrijski političari su nakon zemljotresa koji je pogodio Hrvatsku ponovo zatražili zatvaranje nuklearne elektrane „Krško“ u Sloveniji.

Usrula Lakner, sekretar za ekologiju pokrajine Štajerske, rekla je da je postojenje iz 1981. godine projektivano da radi najviše 40 godina.

„Najkasnije do 2023. godine treba da se obustavi rad ovog postrojenja. Ne smemo sedeti skrštenih ruku i gledati  kako se produžava radni vek ove nuklearne elektrane. Zemljotres u Hrvatskoj je samo dodatno to i potvrdio“, izjavila je Lakner.

Slovenici i pored brojnih razgovora i zahteva od strane Austrije, do sada nisu došli do odluke da se „isključi“ Krško.

Sekretar za ekologiju pokrajine Štajerske, navodi kako smo svi bili svedoci stravičnih slika iz Černobilja i Fukušime i da se zato nada da će odgovorna lica u Sloveniji odustati od svojih namera da se produži rad „Krška“. (Energetski portal)