Visoki policijski dužnosnik u Federaciji Bosne i Hercegovine zaprijetio je da će novinarki iščupati grkljan. Široko hvaljen kao ratni heroj, Zoran Čegar proveo je godine na najvišim položajima uprkos opetovanim skandalima, ukazujući na sveprisutnu kulturu nekažnjivosti.

– Znaš li uopće s kim se igraš, budalo? Ne tjeraj me da ti iščupam grkljan! – rekao je 26. oktobra kada se sunčan dan u hrvatskom obalnom gradu Dubrovniku ispred zgrade Općinskog suda brzo pretvorio u mrak.

Zoranu Čegaru, visokom policijskom dužnosniku iz susjedne Bosne i Hercegovine, tog se dana sudilo zbog navodne prevare lokalnog poduzetnika, ali kada su ga ispred zgrade suda dočekala dva bh. novinara izrekao je niz grubih prijetnji.

– Zašto nije napisala da sam bio general 20 godina, da sam bio narodni heroj i da sam branio BiH. Da sam tri puta ranjen – upitao je tada Čegar obraćajući se advokatu.

– Nisam imala dokaza – odgovorila je.

– Nema dokaza da sam heroj – povikao je nasrnuvši na nju. Kolegica je pokušala intervenirati, ali je Čegar opsovao i zaprijetio da će joj “iščupati grkljan”.

Prizor bi bio šokantan bez obzira ko je Čegar, ali njegove nasilne prijetnje novinarima bosanskohercegovačkog Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) bile su tim više uznemirujuće jer su dolazile od jednog od visoko pozicioniranih policijskih službenika u zemlji.

Najviši dužnosnici od tada traže Čegarovu smjenu. On je suspendiran dok policija provodi istragu, ali nije jasno hoće li se suočiti s posljedicama. Tokom svoje duge i kontroverzne policijske karijere – potpomognute reputacijom herojskog branioca Sarajeva u prvim danima rata devedesetih – Čegar je više puta bio optuživan za nasilje, nedolično ponašanje i korupciju. No čini se da istrage nikad nisu daleko dogurale, čak ni nakon što je ranije ove godine snimljen kako više puta šakom udara civila na sarajevskom parkiralištu.

Mnogi kažu da Čegar uživa političku zaštitu. Ono što je sigurno je da njegov kontinuirani uticaj – prije samo tri godine, bio je kandidat za šefa cjelokupne policije Federacije Bosne i Hercegovine – pokazuje kulturu nekažnjivosti u provođenju zakona u BiH koja ne jenjava tokom godina.

Pitanje je goruće, jer je Evropska unija sve bliža odobrenju dodjeljivanja kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini za članstvo u EU jasno dajući do znanja da je reforma vladavine prava pri vrhu prioriteta.

Međunarodna pažnja nedavno je usmjerena na entitet u zemlji sa srpskom većinom, Republiku Srpsku, gdje je nacionalistički vođa Milorad Dodik u više navrata prijetio odcjepljenjem, ali Čegarova najnovija provokacija naglašava ozbiljne probleme koji ostaju i u drugom entitetu – Federaciji Bosne i Hercegovine. Posljednji sveobuhvatni međunarodni napor da se reformira njezin aparat za provođenje zakona završio je prije nekoliko godina.

Čini se da istraživanje CIN-a o Čegaru, objavljeno nekoliko dana prije sučeljavanja u dubrovačkom sudu, govori sve. U “Dvostrukom životu policajca Čegara” novinari su koristili sudske zapisnike i razgovore sa svjedocima i razotkrili kako je visoki policijski dužnosnik proveo godine upuštajući se u očigledno sumnjive poslove.

Bivši prijatelji i radne kolege optuživali su Čegara za obmane, uključujući manipulacije obmanjujućim ugovorima i neisplatu obećanih sredstava. Njihove priče spajaju se u jednu zajedničku taktiku: umjesto plaćanja u gotovini, Čegar je stekao vrijedne nekretnine – a u jednom slučaju i brod – u zamjeni za imovinu koju zapravo nije posjedovao.

Među ljudima koje je Čegar navodno prevario je i Dragan Vikić, njegov bivši ratni komandant, koji tvrdi da je Čegar stekao kontrolu nad zemljištem koje je Vikić platio. Vikić je legendarna ličnost koja se pojavljuje i u jednoj patriotskoj pjesmi, ali nije uspio na sudu dokazati svoje tvrdnje protiv Čegara.

Drugi slučaj, koji se odnosi na vilu Čegar navodno prisvojenu preko lažne punomoći, još je u sudskom sporu. Jedna navodna žrtva policijskog službenika nije se čak ni obratila sudu. Mehmedalija Žmirić, biznismen od kojeg je Čegar dobio seosko imanje s umjetnim jezerom, dvije kuće i štalom za konje, otišao je u Njemačku ne povrativši nekretnine za koje je rekao da su mu oduzete praktično pod prijetnjom oružja.

– Bila je to oružana kupovina – rekao je Žmirić novinarima, pojasnivši da mu je Čegar implicitno prijetio istragom zbog uzgoja marihuane. Na kraju je svoje udjele prepustio Čegaru po najnižoj cijeni. Iako taj slučaj nikada nije došao do suda, novinari CIN-a su otkrili da je Čegar lažnim dokumentima osigurao vlasništvo nad nekretninom.

Kada su ga novinari kontaktirali da ga pitaju o tim optužbama, Čegar ih se nije udostojio demantirati, nego je pribjegao prijetnjama: “Sve znam”, rekao je, dodavši da su ga “razni ljudi” obavještavali gdje se novinari nalaze.

Iako Čegar nikada nije osuđivan ni za kakva krivična djela, njegovo vlasništvo nad nekretninama širom zemlje – uključujući luksuznu vilu i višekatnicu u Sarajevu, stanove u drugim gradovima te seosko imanje koje je navodno ukrao – teško je objasniti s obzirom na njegovu službenu plaću. Kako je priznao na sudu, zarađuje samo 3.200 KM mjesečno.

– Ono što je objavio CIN nije općepoznato – kaže Aida Čerkez, dugogodišnja novinarka i poznavateljica bosanskohercegovačkog kulturnog i političkog života i urednica vijesti za OCCRP. “To nije jedan od onih slučajeva u kojima se izvještava o onome što svi već znaju. Ovo je nova stvar i napravili su sjajan posao”, kazala je.

Za nju Čegar predstavlja klasu ljudi koji su se možda hrabro borili u odbrani svog grada, ali čija je daljnja prisutnost na mjestima moći postala štetna. “Bio je neko koga je BiH trebala tokom rata, nasilan i odlučan, ali vrlo brzo je postao prijetnja“, kaže Čerkez.

Na sličan način na Čegara gleda i bosanskohercegovački politolog Jasmin Mujanović. “On je dio generacije ratnih ličnosti koje su sebe postavile na pijedestal koji nije prikladan u demokratskom društvu u kojem bismo svi trebali biti jednaki pred zakonom”, kaže on.

Široj javnosti Čegar je i danas najpoznatiji po svom ratnom stažu i odluci da ostane braniti Sarajevo iako nije bio Bošnjak. U intervjuu hrvatskim dnevnim novinama iz decembra 2007. godine opisan je kao “jedna od sarajevskih ratnih legendi” koja je pomogla spriječiti Srbe da okupiraju grad 1992. godine. U jednoj priči koja je kružila Sarajevom, Čegar je pomogao obnoviti bh. policiju na početku rata kada je ostala razorena odlaskom velikog dijela Srba iz policije.

No drugi dovode u pitanje opseg njegove uloge. CIN je objavio da je ubrzo nakon početka rata napustio zemlju, te da je mnoge godine koje su uslijedile proveo u Njemačkoj i Australiji. Brojni posmatrači ističu drugu stranu njegove reputacije, bilježeći incident kada je, u znak odmazde za hapšenje članova svoje porodice, okupio srpske civile i zatvorio ih u sportskoj dvorani Zetra, samo je intervencija drugih dužnosnika osigurala njihovo oslobađanje.

Kontroverze tu nisu završile. Još 2003. godine, nedugo nakon povratka iz inostranstva, Čegar je bio u središtu medijske bure zbog “nasilničkog i neprimjerenog ponašanja” nakon što je navodno upao na sjednicu parlamenta.

Otprilike u isto vrijeme, prema dokumentima do kojih je CIN došao, Čegara je vlastita policija istraživala zbog navodne iznude i ucjene. No nikada nije optužen, a slučaj je zatvoren nakon što ga je prekinuo još jedan skandal.

Godine 2007. nakon što je saznala da ima australsko državljanstvo pod lažnim imenom Tommy Brown, policija ga je otpustila zbog dvostrukog identiteta. Međutim, kasnije je vraćen na posao nakon što je sud presudio u njegovu korist i na kraju je došao do više pozicije koju sada obnaša: načelnika Odjela uniformirane policije Uprave policije Federacije Bosne i Hercegovine.

Nakon posljednjeg skandala u januaru ove godine, u kojem je Čegar šakom udario mladog čuvara parkinga, javno ga je prozvao ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH, ali nije smijenjen. A CIN-ovo izvještavanje jasno pokazuje da Čegarovi nadređeni nisu ni znali da se on u Hrvatskoj suočava s ozbiljnim optužbama za prijevaru.

Budući da su u Bosni i Hercegovini početkom oktobra održani izbori, stručnjaci kažu da bi se o Čegarovoj sudbini moglo odlučivati tokom mukotrpnog procesa formiranja nove vlade.

– On može postati adut za pregovaranje. Ali opći fenomen naglašava da policija nije dovoljno transparentna i odgovorna – smatra politolog Mujanović.

Ovo nije važno samo u smislu težnji BiH da se pridruži Evropskoj uniji, već i zbog dobrobiti vlastitih građana: “U smislu sigurnosti i stabilnosti želite imati maksimalnu transparentnost, maksimalan civilni nadzor i maksimalnu odgovornost i djelovanje policije“, dodao je.

Čegarov slučaj pokazuje da je dug put pred BiH.

Izvor: OCCRP