Napadnute su medijska i umjetnička sloboda: Evropa mora djelovati

Švedska vlada usvojila je nacionalni akcijski plan za odbranu slobode govora 2018. godine, nijedna druga država članica EU nije usvojila takav plan

Napadnute su medijska i umjetnička sloboda: Evropa mora djelovati
Foto: Safejournalists.net

Generalni tajnik Evropske federacije novinara (EFJ) Ricardo Gutiérrez govorio je na online događaju socijalista i demokrata o slobodi medija i umjetničkoj slobodi kada je pozvao eurozastupnike da poguraju vlade država članica na usvajanje konkretnih mjera za zaštitu novinara.

– Sloboda medija i umjetnička sloboda dvije su ključne dimenzije jednog te istog temeljnog prava: slobode izražavanja. Ta sloboda je pod pritiskom u Evropi već godinama, a kontekst borbe protiv pandemije nije pomogao – naglasio je.

U posljednjih nekoliko večeri hiljade ljudi izašlo je na ulice Španije podržavajući repera Pabla Hasela koji je uhapšen i prijeti mu devet mjeseci zatvora zbog veličanja terorizma i klevetanja krune u svojim tweetovima i tekstovima pjesama.

Amnesty International opisao je Haselovo hapšenje kao užasnu vijest za slobodu izražavanja u Španiji te je Gutiérrez kazao da niko ne smije biti suočen s krivičnim progonom samo zbog izražavanja na društvenim mrežama, šale ili pjevanja nečega što može biti šokantno jer izražavanje koje jasno i direktno ne potiče na nasilje ne može biti kriminalizirano.

Reper Pablo Hasel poslan je u zatvor zbog svojih tweetova, a sve više novinara suočava se s prijetnjama u cijeloj Evropi i takvo je trenutno stanje.

Od 2015. godine u EU je ubijeno 15 novinara samo zbog obavljanja posla: osam u Francuskoj, po jedan u Bugarskoj, Danskoj, Malti, Poljskoj, Slovačkoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji, a nekažnjivost ostaje osnovno pitanje.

EFJ je povećao pozive na postizanje pravde za porodice Daphne Caruana Galizia koja je zvjerski ubijena na Malti 2017. godine i Jána Kuciaka na kojeg je izvršen atentat u njegovoj kući u Slovačkoj 21. februara 2018. godine (prije tri godine).

Iako se broj ubistava na evropskom tlu stabilizirao, slučajevi fizičkog nasilja i dalje se povećavaju, a po tome je 2020. godina bila rekordna godina.

Platforma za brzi odgovor medijske slobode (MFRR), koju sufinansira EU, zabilježila je 245 upozorenja (s 873 napadnuta novinara i medijska radnika) u 22 države članice EU. Drugi alat za praćenje, Platforma Vijeća Evrope za zaštitu novinarstva, zabilježila je 115 velikih kršenja slobode medija u 27 država članica EU što je najveći broj od 2015. godine.

– Prema našim podacima, gotovo svaki četvrti incident (23,7 posto) rezultirao je fizičkim napadima na novinare i medijske djelatnike – naveo je Gutiérrez.

Poslali su i zajedničko pismo predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu u kojem su naveli da evropski čelnici ne bi trebali čekati novo ubistvo prije nego što djeluju odlučno, a to je također presudno kako bi Evropa bila primjer ostalima.

U pismu Michelu pozdravili su što je Evropska komisija u svoj Akcijski plan Evropske demokratije uvrstila Preporuku o sigurnosti novinara. Međutim, da bi ta inicijativa uspjela, potrebna joj je snažna podrška država članica na najvišem nivou.

Postoje dobre prakse, samo ih treba primijeniti. Švedska vlada usvojila je nacionalni akcijski plan za odbranu slobode govora 2018. godine. Švedski akcijski plan nosi naslov „Odbrana slobode govora – mjere za zaštitu novinara, izabranih predstavnika i umjetnika od izloženosti prijetnjama i mržnji“.

Nijedna druga država članica nije usvojila takav plan, usprkos činjenici da su sve obvezale na to potpisivanjem Preporuke Vijeća Evrope o zaštiti novinarstva 2016. godine. Švedska je jedina održala svoja obećanja.

Novinari se, poput umjetnika, često susreću sa istim vrstama zakona – o protuterorizmu, vrijeđanju, bogohulstvu – koji se koriste za umanjivanje slobode izražavanja.

– U vrijeme kada su umjetnici i novinari sve više na meti, moramo podržavati prava svih aktera koji rade na održavanju slobodnog protoka ideja u svim dijelovima Evrope – kazao je generalni tajnik Evropske federacije novinara Ricardo Gutiérrez.

Na kraju je podsjetio da su 22. februara 1943. godine u Münchenu pogubljeni Sophie Scholl i njezin brat Hans. Njihov zločin bio je pisanje antinacističkih letaka koje su bacili u dvorište Univerziteta u Münchenu. Suđenje im je trajalo tri sata. Osuđeni su za izdaju i propagandu.

– Bili su žrtve kriminalizacije slobode izražavanja. Pozivam vas da u svojim raspravama mislite na Sophie i Hansa – zaključio je obraćanje Gutiérrez.

Izvor: EFJ

About The Author