Slučajevi špijuniranja novinara i medijskih djelatnika uz korištenje sofisticiranih špijunskih programa su se umnožili posljednjih godina te su povodom obilježavanja Svjetskog dana slobode medija Međunarodna federacija novinara (IFJ) i njene podružnice pozvale vlade i međunarodna tijela da s novinarskim sindikatima razviju stroge propise koji zabranjuju nadzor nad novinarima i priznaju nepovredivost novinarskih komunikacija.
Rastuće izvještavanje koje otkriva širinu i opseg upotrebe špijunskog softvera za nadzor novinara i vlada širom svijeta otkriva da je nadzor novinara jedna od osnovnih prijetnji koji izazivaju najveću zabrinutost kada je u pitanju sloboda medija.
Od Azije i Pacifika do Latinske Amerike, kroz Evropu i Bliski istok, vlade su navodno koristile sofisticirane špijunske proizvode dizajnirane za borbu protiv kriminala kako bi špijunirale nezavisne novinare.
Nedostatak propisa i kontrole nad korištenjem ove vrste špijunskog softvera, izvorno osmišljenog za borbu protiv kriminala i terorizma, omogućuje njegovo zlonamjerno korištenje protiv novinara, političara, zagovornika ljudskih prava i čelnika civilnog društva.
U slučaju novinara i medijskih djelatnika, ovaj špijunski softver naširoko se koristio za špijuniranje uređaja koje koriste novinari u svom svakodnevnom poslu.
Samim klikom na naizgled nevidljivu vezu, uređaj je zaražen i napadačima omogućuje puni pristup lozinkama, računima, pozivima, e-mailovima, pa čak i šifriranoj komunikaciji. Također može snimati video, audio i čitati poruke bez znanja korisnika.
Uz potpuni pristup ključnim radnim alatima novinara, vlade mogu otkriti izvore, potkopati istraživanja, zastrašiti medijske djelatnike i u nekim slučajevima zaustaviti njihovo izvještavanje.
Posljednjih mjeseci medijske organizacije i međunarodna tijela izvijestili su o više slučajeva špijunaže medijskih profesionalaca. U julu 2021. godine, projekt Forbidden Stories otkrio je da je 180 novinarskih pametnih telefona zaraženo špijunskim softverom Pegasus, ali oni nisu bili jedini.
U El Salvadoru, istraga koju je proveo The Citizen Lab dokazala je da je najmanje 31 medijski profesionalac špijuniran izraelskim špijunskim softverom Pegasus između juna 2020. godine i novembra 2021. godine. Mnogi od špijuniranih novinara (22) radili su za digitalne novine El Faro, koje su bile kritične prema radu predsjednika El Salvadora Nayiba Bukelea.
Ista je organizacija otkrila da je grčkog novinara Thanasisa Koukakisa navodno špijunirao novi softver za nadzor pod nazivom Predator najmanje tri mjeseca, između 12. jula i 24. septembra 2021. godine, dok je druga istraga nedavno razotkrila navodnu špijunažu katalonskih novinara u Španiji.
U Jordanu, pametni telefon freelance novinara Suhaira Jaradata hakiran je špijunskim softverom Pegasus između augusta 2019. godine i decembra 2021. godine.
Ovo su samo neki od potvrđenih slučajeva; stvarni broj špijunaža može biti mnogo veći. Suočeni s lavinom novih slučajeva špijuniranja novinara i povodom Međunarodnog dana slobode medija, IFJ je pozvao novinare da udvostruče napore u zaštiti vlastitih podataka i uređaja kako bi promovirali obuku o digitalnoj sigurnosti za novinare.
Vlade su pozvane da u domaće zakone uvedu nepovredivost komunikacije novinara u okviru posebnih zakona i propisa poput onih o domaćem nadzoru.
Smatraju da međunarodna zajednica treba izgraditi regulatorni režim koji će omogućiti inspekciju i regulaciju svih organizacija koje isporučuju proizvode koji imaju sposobnost potkopati temeljna prava i slobode novinara.
Predsjednik IFJ-a Younes Mjahed je kazao da nadzor ne donosi sigurnost novinarima. Svaki dan se otkriva novi slučaj špijunaže novinara, a digitalna špijunaža novinara raste zbog čega su potrebne hitne globalne i nacionalne akcije kako bi se ona obuzdala.
Najavio je da će sljedeći kongres IFJ-a u Omanu istražiti kako se može riješiti nadzor, te da će sarađivati s njihovim podružnicama kako bi osigurali da novinari budu bolje opremljeni da se zaštite od napada zlonamjernog softvera.
Izvor: IFJ
