Kad bi se ostale televizije potrudile praviti ovakve dnevnike, medijski standardi bili bi nam daleko prihvatljiviji, a scena življa i profesionalnija

 

N1: O (pred)izborima i pravosuđu

27. septembar – 3. oktobar 2018.

SKUPŠTINSKE I PREDIZBORNE KONFUZIJE: U Dnevniku u 19 emitovanom 27. septembra, voditelj Amir Krivošija izvijestio je o “konfuziji” u Domu naroda FBiH, gdje se trebalo glasati o zakonu o izbornim jedinicama. U pitanju novinarki, Krivošija je istakao da su “procedure svima nejasne, pa i samim delegatima”. Aleksandra Tolj je odgovorila da je neizvjesno šta se dogodilo sa sjednicom i odmah demantirala samu sebe ispričavši tok sjednice te kako je okončana.

U ovom izdanju informativne emisije, Tina Jelin Dizdar imala je dobar prilog o izboru novog predsjednika CIK-a, odnosno navodnim nepravilnostima. No, isto tako je utvrdila da će, pored uspjeha koje je postigla, Irena Hadžiabdić ostati upamćena po crvenim i plavim olovkama te prozirnim glasačkim kutijama. Novinarka nije objasnila koji su to uspjesi Hadžiabdićeve koju već duže vrijeme prate kontroverze te optužbe za nepravilnosti koje je spomenuo i sugovornik u prilogu. O nepravilnostima u izbornom procesu bilo je govora i u prilogu Borisa Breze o čak 26.000 pošiljki s izbornim materijalom vraćenih CIK-u iz inostranstva, i to uz priče nekih od građana kojima se to desilo (28. septembar, voditelj Vlado Marić). Najopsežniji prilog o zloupotrebama, uz navođenje svih dimenzija odgovornosti i međusobnih optuživanja CIK-a i Agencije za zaštitu ličnih podataka, napravila je Adisa Imamović (prvi oktobar, voditeljica Marijana Kršo). Drugi vid zloupotreba, ovaj put kada su u pitanju javni resursi, mogao se vidjeti iz priloga Anđelke Marković (drugi oktobar, voditelj Amir Krivošija) o otvaranju dionice autoputa 9. januar u RS-u samo sedam dana prije izbora. U ovom izdanju bio je i prilog Esmira Milavića o stavu vjerskih zajednica pred izbore. No, bez naglaska na zloupotrebama. Umjesto toga, gledatelji su mogli vidjeti spisak općih mjesta i lijepih želja vjerskih lidera u BiH.

Najbolje javljanje u ovoj sedmici imala je Snežana Mitrović (treći oktobar, voditeljica Ajla Šabanović) iz Banje Luke povodom najavljenih protesta “Pravda za Davida”. Novinarka je gledateljima veoma detaljno i potkrijepljeno činjenicama prenijela stanje u RS-u, ali i ukazala na spinove i političke manipulacije vezane za slučaj “Dragičević” i izbore.

PRAVOSUDNI I VIDEO-URADCI: Primjer odličnog priloga jeste onaj Adise Imamović (30. septembar, voditelj Darko Savić) o troškovima predizborne kampanje. Profesionalan, objektivan i neostrašćen prilog uz precizne brojke i statistike o budžetskim izdvajanjima za stranke te navođenje nepravilnosti za koje niko n(ij)e odgovara(o). Zanimljivu i, što je rijetko za format TV dnevnika, zabavnu analizu predizbornih video-uradaka, uz stručne sugovornike, u ovom je izdanju pripremila Aida Hadžimusić. Ona je imala odličan prilog i u Dnevniku u 19 od prvog oktobra o nesuglasju obrazovnih politika i radne snage, čime je u sedmici koja je gotovo u cijelosti posvećena politici i predizbornim problemima data životna nota. U ovom smislu se posebno ističe veoma temeljita i precizna priča Aide Hadžimusić od trećeg oktobra o tome kako će promjene njemačkih zakona o radu utjecati na iseljavanje iz BiH. Televizija N1 je uspjela na odličan, precizan i argumentiran način, uz primjere iz života građana, zaokružiti predizbornu problematiku.

Dvadeset sedmog septembra emitovana je priča Borisa Breze o presudi Sanjinu Sefiću. Presudu je Brezo veoma vješto pokazao kao paradigmatski slučaj bh. pravosuđa. Priča o pravosuđu, ovog puta u slučaju Davida Dragičevića, odnosno formiranja “slučaja Karan”, nastavljena je i dan kasnije (28. septembar) odličnim, kratkim i jasnim prilogom u kojem je Snežana Mitrović potcrtala nelogičnosti. Dvadeset devetog septembra (voditelj Darko Savić), u prilogu Aleksandre Tolj o protestima koje organizuje porodica Dženana Memića nije šire istaknuta problematika pravosuđa, već je novinarka prepričala šta se desilo na protestima.

Ocjena: 10

AL JAZEERA BALKANS: Od starih giganata do novih stranaka

27. septembar – 3. oktobar 2018.

SVI PUTEVI VODE NA IZBORE: I Al Jazeera Balkans je u prošloj sedmici imala teme koje se tiču predizborne problematike i pravosuđa. Arduana Pribinja je u Vijestima u 20 (29. septembar, voditeljica Jasmina Kos) imala prilog povodom protesta na kojima se traži pravda za Dženana Memića koji je nenametljivo kontekstualizirala u predizborno vrijeme. Glede izbora, na ovoj televiziji je bio poseban blok “Bosna i Hercegovina – izbori 2018.”. Odlika su mu kompletnost i zaokruženost pa su novinari, osim predstavljanja kandidata, gledateljima nudili i ozbiljna suočavanja s (pred)izbornom problematikom. U vijestima od 30. septembra (voditeljica Jasmina Kos), Emir Skenderagić je upotrijebio podatke nevladinih organizacija da napravi priču o neispunjenim obećanjima vlasti od prošlih izbora. Prilog je građanima pružio i nešto više od pukih analiza slogana ili brojeva, recimo činjenicu da se ne može precizno odrediti je li ispunjeno obećanje o stotinu hiljada zaposlenih s obzirom na različite metodologije i podatke iz Agencije za statistiku BiH i Poreske uprave. Iako nije donijela nikakve činjenice koje građanima nisu već poznate, Nadina Maličbegović je u dinamičnom prilogu od prvog oktobra (voditelj Saša Delić) pokazala kako (ne)ažuriranje biračkih spiskova i neažurnost službenika čiji je to posao izgledaju na terenu. Zanimljivo da je u ovom izdanju Vijesti u 20, uz blok posvećen izborima u BiH, bio prilog Emira Skenderagića o nepravilnostima u radu pravosudnih institucija potaknut slučajevima Dženana Memića i Davida Dragičevića. Dan kasnije (voditeljica Irena Kuldija), Nihad Sadiković je imao priču o formiranju novih političkih stranaka pred izbore. Iako je priča napravljena zanimljivo i uz podatke o broju novih političkih subjekata, ipak nije do kraja odgovoreno na razloge za njihovo formiranje. Isto tako, jedan od sugovornika je u prilogu koristio uvredljiv govor, nazivajući svoje bivše kolege iz stranke “stranačkim uhljupima”, a novinar se nije kritički osvrnuo na to ili se ogradio. Koliko su široko išli u kontekstualiziranju predizborne problematike u BiH, svjedoči priča Emira Skenderagića (treći oktobar, voditeljica Marina Riđić) o izbjeglicama i migrantima kao ulogu u predizbornim političkim razračunavanjima.

O PRIVREDI MALO, ALI ODLIČNO: Ove sedmice bilo je nešto manje priča iz oblasti privrede, ali su bile odlične. Posebno se ističe priča Ivana Pavkovića (30. septembar) o problemima s kojima se susreće mostarski Aluminij. Uz mnogo detalja i relevantne sugovornike, posmatranje globalnog konteksta nabavke repromaterijala i fluktuacija na svjetskom tržištu te uz naglašavanje utjecaja stanja u Aluminiju na privredu u državi,  Pavković je ispoštovao sve standarde pravljenja priče o ekonomskom problemu posrnulog giganta. Ljiljana Smiljanić je drugog oktobra, povodom otvaranja dionice puta 9. januar, napravila prilog koji nije samo istakao predizborni kontekst, već uz preciznu ekonomsku računicu propitao isplativost ovakvog građevinskog poduhvata budući da će, uz maksimalnu iskorištenost i naplatu, trebati stotinu godina da se investicija vrati.

Ocjena: 10

KOMPARATIVNA ANALIZA

Obje televizije su pratile tenzije na Kosovu povodom posjete Hashima Thaçija Gazivodama te referendum u Makedoniji. Al Jazeera Balkans je posvetila više dužne pažnje problemima novih zakona o pobačaju u Hrvatskoj. Bitno je istaći da su obje televizije odlično zaokružile predizbornu problematiku, ali i onu koja se tiče pravosuđa u BiH, ističući njegovu politiziranost. Zanimljivo, fokus i Al Jazeere Balkans i N1 je bio upravo na istim temama.