Komemoracija žrtvama leta Germanwingsa udarna je vijest na N1. Postavlja se pitanje zbog čega ove žrtve imaju povlašten status u medijima dok neke druge teško dobijaju prostor? Izgleda da je na djelu čuveni McLurgov zakon, kojim su davno opisani britanski mediji, a po kojem “jedan poginuli Britanac, pet Francuza, 20 Egipćana, 500 Indijaca i 1000 Kineza” predstavlja vijest za britanske novinare
AL JAZEERA: LOŠIJI KVALITET DOMAĆIH VIJESTI
12. – 18. april 2015.
IZOSTALA DRUGA STRANA MEDALJE: U ponedjeljak, 13. travnja, novinar Sanel Kajan napravio je prilog o potencijalnim nalazištima nafte u Bosni i Hercegovini. Novinar je posjetio mjesta za koja se pretpostavlja da bi mogla biti bogata naftom i ispitao stavove mještana i predstavnika lokalnih vlasti o potencijalnim iskopavanjima nafte na njihovom području. Lokacije su Drežnica, općina Mostar, Gabela, općina Čapljina, te grad Trebinje. Kako iz priloga možemo čuti, mještani i predstavnici lokalnih vlasti ne bi bili protiv bušenja ako bi oni imali korist od toga. Problem s prilogom je što koncepcijom podsjeća na lov za skrivenim blagom, odnosno što nije dovoljno naglašena opasnost po okoliš koju takva bušenja sa sobom nose. Iako na području Hercegovine, gdje je prilog snimljen, postoji nekoliko ekoloških udruga, u prilogu nismo imali priliku čuti mišljenje niti jednog predstavnika/ce neke ekološke udruge. Bilo bi dobro i da je netko iz struke, akademske zajednice ili nadležne državne institucije, upitan da objasni gledateljstvu koliko bi takva bušenja bila sigurna po okoliš. Jedini dio priloga u kojem se spominje opasnost ugrožavanja okoliša je kada Smiljan Vidić, načelnik općine Čapljina, izgovara: “Ovdje su četiri rijeke, plodna zemlja… Ljudi se bave poljoprivredom. Puno nas živi u ovoj dolini, pa se bojim da bismo izgubili okoliš. Možda bismo dobili nešto novca, ali izgubili bismo čisti okoliš”. Nije li upravo nakon ove izjave novinar bio dužan provjeriti kolika je opasnost od takvog scenarija?
U uvjetima teške ekonomske situacije kakva je u BiH, priče o nalazištima nafte zvuče kao slamka spasa. Novinari ne bi trebali jednoj tako bitnoj temi pristupati nekritički i doprinositi stvaranju slike da su naftna iskopavanja isto što i dobitak na lotu. Riječ je o izuzetno složenoj temi, koja kod ljudi izaziva podijeljene stavove i zadaća novinara trebala bi biti da prikaže obje strane medalje.
DODIK U POTOČARIMA: Prilog o Dodikovoj posjeti Memorijalnom centru Potočari u četvrtak, 16. travnja, potpisuje novinar Ivan Pavković. Izbjegnuto je da glavna tema priloga bude ispitivanje Dodikovih motiva posjete, čime su se ovih dana mnogi drugi mediji rado bavili. Videoprilog počinje Dodikovim polaganjem cvijeća i njegovim izražavanjem žaljenja zbog počinjenog zločina. Novinar je gledatelje podsjetio na dvije Dodikove izjave koje su međusobno suprotne, prvu iz 2008. godine u kojoj on potvrđuje da je u Srebrenici izvršen genocid i drugu iz 2010. u kojoj niječe postojanje genocida. Ostatak priloga daje pregled aktivnosti predsjednika Republike Srpske u Srebrenici, susretu s načelnikom općine, obećanjem o financijskoj pomoći Srebrenici, te završava Dodikovim polaganjem vijenca i srpskim žrtvama u Srebrenici. Al Jazeera je ovu vijest prenijela veoma korektno i profesionalno. Nije podlegla iskušenju da od događaja pravi senzaciju te da nepotrebno uzburkava emocije gledatelja dnevnika.
PLUS SEDMICE:
Neutralno o Dodikovoj posjeti Srebrenici i Memorijalnom centru Potočari.
MINUS SEDMICE:
Prilog o potencijalnim nalazištima nafte. Nije dovoljno naglašena opasnost po okoliš koju takva bušenja nose.
OCJENA: 8
N1: DOBRA POKRIVENOST DOGAĐAJA U ZEMLJI
12. – 18. april 2015.
ZLATNO NOVINARSKO PRAVILO: N1 je u ponedjeljak, 13. travnja, obradila temu peticije protiv radioaktivnog otpada koju su pokrenuli mještani Novog Grada, mjesta na sjeveru Bosne i Hercegovine uz granicu s Hrvatskom, koji su protiv odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u susjednoj općini Dvor u Hrvatskoj. Tri dana ranije, isti prilog obradila je i Al Jazeera, ali za razliku od novinarke Al Jazeere, novinarka N1 Anđelka Marković prešla je rijeku Unu te upitala za mišljenje o problemu odlaganja radioaktivnog otpada mještane i predstavnike lokalnih vlasti u općini Dvor. Novinarka je ispoštovala zlatno novinarsko pravilo “druge strane”. Prilog je time cjelovitiji i slika zaokruženija.
PREZASIĆENOST IZVJEŠTAVANJEM OKO PADA AVIONA GERMANWINGSA: Prva vijest u dnevniku N1 u 19 sati u petak, 17. travnja, bila je ona o komemoraciji žrtvama leta Germanwingsa, te je najavljeno da će se u nastavku emisije vratiti ovom događaju. U nastavku dnevnika novinarka Milica Vučetić izvještavala je ispred katedrale u Koelnu u kojoj je održana komemoracija. Postavlja se pitanje zbog čega je ova vijest toliko važna za javnost da dobije ovako privilegiran pristup u medijima? Prije nekoliko dana, studenti zagrebačkog te mostarskog sveučilišta napravili su akciju “147 sekundi za Keniju” gdje su 147 sekundi ležali nepomični na podu. Cilj performansa je bio ukazati da pokolj 147 studenata u Keniji ne dobija ni izbliza jednaku medijsku zastupljenost kao pad aviona Germanwingsa. Hoće li apel doći do uredništva N1 dnevnika?
IZDVOJENO:
N1 nije upala u patetiku i senzacionalizam koji su drugi mediji pravili oko dvojice bivših vojnika Armije RBiH koji su prijetili javnim spaljivanjem u Sarajevu. Umjesto toga, snimljene su njihove izjave i zahtjevi, a gledatelji su imali priliku čuti i mišljenje socijalnog psihologa dr. Ismeta Dizdarevića. Prilog se završava informacijom da su se bivši borci vratili kući bez rješenja svog problema.
PLUS SEDMICE:
Izbjegnuta patetika i senzacionalizam oko vijesti o dvojici bivših boraca koji su najavili samospaljivanje.
MINUS SEDMICE:
Pretjerivanje s izvještavanjem oko pada aviona kompanije Germanwings.
OCJENA: 9
KOMPARATIVNA ANALIZA:
U poređenju s N1, kod Al Jazeere je ovaj tjedan bila znatno slabija kvaliteta domaćih vijesti. Tako je u ponedjeljak, 13. travnja, Al Jazeera imala samo kratku vijest o presudi Tužilaštva BiH za zločine u Štrpcu, dok je na N1 dnevniku to bila prva vijest ‒ ispred Suda BiH je izvještavao reporter Zvonko Komšić i gledatelji su mogli dobiti mnogo bolji uvid u cijeli slučaj. Znalo se više puta desiti da N1 odradi prilog s reporterima koji izvještavaju s lica mjesta i gostima-komentatorima u studiju, a da isti događaj Al Jazeera poprati tek u formi kratke vijesti. Iako smo već ranije isticali izuzetan kvalitet Al Jazeerinih vijesti iz svijeta, to se ne bi trebalo ostvarivati nauštrb vijesti iz zemlje.
(U utorak, 21. aprila čitajte analizu Amera Tikveše: TV1 i Hayat TV)