Prateći sudbinu izbjeglica i migranata u BiH, N1 je imala širi spektar priča, ali, za razliku od Al Jazeere Balkans, nije pravila razliku između pojmova migrant i izbjeglica
N1: Nepotrebna ćaskanja voditelja
19. – 25. oktobar 2018.
OD KSENOFOBIJE DO EMPATIJE: Televizija N1 je detaljno izvještavala o onome što se naziva migrantskom krizom u BiH. Već je u Dnevniku u 19 emitiranom 19. oktobra (voditelji Emina Pazalja i Amir Krivošija) skrenuta pažnja na ovaj problem. Voditelj Krivošija je, govoreći o jednom od sastanaka koji se trebaju održati, rekao da je razlog “invazija migranata i nesigurnost”. Ovakva konstrukcija, osim što je krajnje neprimjerena, neprecizna je i naposlijetku netačna. Mnogo su suosjećajnije voditelji N1 izvještavali 23. oktobra (voditelji Marijana Kršo i Amir Krivošija), kada je u najavi Dnevnika u 19 istaknuta humanitarna strana priče. Posebno se empatijom ističe prilog Borisa Breze koji je biranim riječima i precizno izvijestio o problemima s kojima se migranti suočavaju te ispoljio dozu kritičnosti prema “birokratama Evropske unije”. Cijelo je ovo izdanje bilo obojeno suosjećanjem s migrantima pa su čak istaknute i reakcije na sliku djevojčice migrantkinje koja spava izmučena na kiši, a koju je objavila novinarka N1 Snežana Mitrović. Jednako empatične i temeljite su bile Aida Hadžimusić i Adisa Imamović (24. oktobar, voditelji Ajla Šabanović i Vlado Marić) u izdanju dnevnika koje je počelo emitiranjem snimaka povrijeđenih žena u sukobima migranata i policije na granici BiH i Hrvatske. Donekle nepotrebnu dozu dramatičnosti je dao voditelj koji je na samom početku istakao da je “19 sati, a migrantska kriza u BiH na vrhuncu”. Novi koncept s dva voditelja je dnevnike ove kuće učinio zanimljivijim i dinamičnijim, ali uz jedan problem. Biti ležeran pred kamerama je dobro u određenoj mjeri. Međusobna smjehuljenja i pogledavanja voditelja te čak međusobni neformalni razgovori – poput onog u informativnoj emisiji od 24. oktobra kada su, nakon izvještaja o jednom velikom dobitku na lutriji, voditelji počeli doslovno ćaskati o tome koji im je sretan broj – nepotrebni su i neprimjereni.
OSAMDESET PAROVA ILI OSAMDESET POSTO? Osim problemom migranata, televizija N1 se bavila i drugim problemima u BiH. Ističu se prilozi koji prate postizborne kombinatorike, stanje mostarskog Aluminija, ali i odluku Vlade Federacije BiH da formira radnu grupu za izradu zakona koji bi tretirao istospolne zajednice. U dva priloga su, međutim, istaknuta dva različita podatka koja prave bitnu razliku u broju ljudi kojih se tiče ova problematika. Aida Hadžimusić je u Dnevniku u 19 od 20. oktobra (voditelji Marijana Kršo i Darko Savić) istakla da bi, prema istraživanju SOC-a, 80 istospolnih parova sklopilo zajednicu kad bi postojala takva mogućnost. U prilogu dan ranije je istaknuto da bi, prema istom istraživanju, to učinilo osamdeset posto parova. Osamdeset parova i osamdeset posto parova je bitna razlika. Prilozi koji tretiraju postizbornu kombinatoriku nisu otkrili ništa novo. Kvalitetom se izdvaja studijska prezentacija Borisa Breze o strukturi mandata (22. oktobar, voditelji Ajla Šabanović i Vlado Marić) jer je prilično složene rezultate izbora u BiH prezentirao gledateljima na jednostavan način, uz grafike. Nekada su novinari u prilozima samo prenosili stav jedne političke grupacije bez ikakvog kritičkog otklona, propitivanja onog što je rečeno ili pak konsultiranja druge strane. Takav je prilog Đenane Kaminić Puce (23. oktobar) o sastanku HNS-a u Mostaru i stavu ove organizacije da se vlast neće moći formirati bez izmjena Izbornog zakona. Osim priloga o Aluminiju u kojem je Aleksandra Tolj donijela i bitne podatke poput onoga da ovaj gigant učestvuje s tri posto u BDP-u te da troši 15 posto ukupne struje, televizija N1 je gledateljima ponudila i priloge koji se tiču nasilja nad djecom u vrtićima (Nerma Turić, 24. oktobar) te odličan prilog o tome kako vlasti u BiH ne čine ništa tokom godine kako bi se smanjio problem zagađenja zraka (Aida Hadžimusić, 23. oktobar). U najavi priloga o nasilju nad djetetom u jednom sarajevskom vrtiću, istaknuto je “stanje u vrtićima”, no gledatelji nisu dobili uvid u širu sliku koju stanje u nekoj oblasti podrazumijeva.
Ocjena: 9
AL JAZEERA BALKANS: O sindikatima odlično, o migrantima suhoparno
19. – 25. oktobar 2018.
GRANICE MIGRANTIMA, SLOBODA NARODU: I Al Jazeera Balkans je u Vijestima u 20 posebnu pažnju posvetila stanju u Unsko-sanskom kantonu glede izbjeglica i migranata. No, javljanja su bila unekoliko suhoparna i čisto prenošenje informacija od kojih su neke građani već tokom dana mogli saznati na gotovo svim internet-portalima, pa se nameće pitanje potrebe javljanja uživo. Takvo je bilo javljanje Ljiljane Smiljanić 20. oktobra (voditeljica Jasmina Kos). I dan kasnije (voditeljica Jasmina Kos) novinarka Smiljanić imala je prilog iz Krajine u kojem je bez ikakvog kritičkog otklona prenijela informaciju o tome da građani traže da sami pregledaju talgo vozove i vide ima li migranata. Niti u ovom prilogu nije rečeno ništa novo. Nešto više informacija je donio Boris Gagić javljajući se iz Krajine 22. oktobra, i to nakon što mu je voditeljica Irena Kuldija postavila odlična pitanja iz studija. Još više informacija bilo je u javljanju Ljiljane Smiljanić 23. oktobra (voditeljica Marina Riđić), ali novinar Nihad Sadiković, u prilogu emitiranom uz javljanje, nije propitao zakonske mogućnosti najave policije USK-a da će spriječiti ulazak migranata u ovaj kanton. U Vijestima u 20 emitiranim 24. oktobra bilo je javljanje uživo komesara MUP-a USK, a voditelj Saša Ćeramilac je postavljao dobra, precizna i provokativna pitanja kojima je očito bio cilj odgovoriti na najvažnije nedoumice javnosti.
O SINDIKATIMA I DOMAĆIM PROBLEMIMA: Vanredni kongres Saveza samostalnih sindikata je bio povod Emiru Skenderagiću da 21. oktobra napravi odličnu priču o stanju sindikalnog organiziranja u BiH. Novinar je sabrao sve relevantne informacije, potcrtao podjele u sindikatima te u kratkom i jasnom prilogu rasvijetlio podijeljenost sindikata, zanemarivanje radničkih interesa te krajnje problematičnu sponu s vlastima. U ovom je izdanju bio i prilog Borisa Gagića o zanemarenom problemu deminiranja Bosne i Hercegovine, u kojem su istaknuti izazovi s kojima se demineri suočavaju, ali i istaknuti neki zanimljivi detalji poput novih tehnika kojima se demineri služe. Gašpar Lubej je 23. oktobra napravio priču o bh. radnicima u Sloveniji, odnosno uslovima u kojima borave. Barem je tako najavljena tema priloga u kojem je naposlijetku bilo više govora o tome šta je radnike – koji su sugovornici – otjeralo iz BiH. Osim toga, nije potcrtana odgovornost slovenačkih poslodavaca niti je istaknuto da li je država i kako odgovorila na zloupotrebe i kršenja zakona koji su navedeni u prilogu. Kršenja zakona odlično je istakao, propitao, istražio i primjerima potkrijepio Emir Skenderagić u priči o zloupotrebama u Savezu samostalnih sindikata BiH (24. oktobar), naglašavajući apsurdne i zanimljive činjenice poput one da su u jednom mjesecu u 2016. godini u Kantonu Sarajevo osnovana 24 sindikata, a samo tri firme. Jednako je kvalitetna bila priča o svim aspektima postojanja nevladinog sektora u BiH od dobrih strana pa do problema postojanja mnoštva ovih organizacija i nemogućnosti da dođu do stepena samoodrživosti (19. oktobar, voditeljica Marina Riđić).
Ocjena: 9
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Obje su televizije pratile slučaj ubistva saudijskog novinara. Zanimljivo, na Al Jazeeri Balkans su ovi prilozi, uz veoma ozbiljna i široka analitička razmatranja, emitirani u prvom dijelu emisije, nekada i na samom početku. Na N1 su najčešće bili oko polovine ili u drugoj polovini emisije, uz jednaku osudu, ali mnogo manju analitičnost. Još jedna bitna razlika u praćenju problema s izbjeglicama i migrantima u BiH. N1 je imala širu lepezu priča. No, za razliku od Al Jazeere Balkans, nije pravila razliku između pojmova migrant i izbjeglica.
