Al Jazeera Balkans je pretjerala s potpisom Putevi očajnika, a N1 s teorijama zavjere Milorada Dodika

N1: Migranti protiv Republike Srpske

22. – 28. juni 2018.

DODIK I ZAVJERE: U Dnevniku u 19 od 23. juna (voditelj Vlado Marić) polazna tačka priloga Aleksandre Tolj o migrantskoj krizi u BiH je – sasvim nepotrebno – izjava Milorada Dodika da je u pitanju zavjera SDA, dovođenje 150 hiljada migranata i davanje državljanstva BiH pred izbore. Jedini kritički otklon u prilogu je tvrdnja novinarke da većina migranata ne želi ostati u BiH. Iako prilog sadrži stavove Granične policije, FUP-a i Oružanih snaga BiH, ipak nema strane koju je Dodik optužio, odnosno SDA i OSA-e BiH.

Dvadeset petog juna (Dnevnik u 19, voditeljica Emina Pazalja), u prilogu Esmira Milavića o dolasku političkog direktora britanskog Ministarstva vanjskih poslova u Sarajevo, naglasak je bio na Dodikovim teorijama zavjere i reakcijama na njih, a ne na aktivnostima samoga Richarda Moorea. Tome je doprinijela i oprema priloga, odnosno titl “špijuni i destabilizatori”. Dodikove izjave kritički su tretirane u prilogu Adise Imamović (Dnevnik u 19, 26. juni, voditelj Amir Krivošija) o (pred)izbornoj retorici glavnih političkih predstavnika u BiH, koji je zaključen tvrdnjom da su “i Dodik i Čović i Izetbegović više puta uz takve retorike dobili naklonost građana”.

U prilogu o najavljenim protestima demobilisanih boraca (Dnevnik u 19, 23. juni), novinar N1 je za sugovornike imao predstavnike boraca u “kampu” u Sarajevu, ali ne i ministra Salku Bukvarevića, optuženog da ne provodi dogovor – zbog čega se i spremaju novi protesti.

KAD ŠTRAJKAČI UTIHNU: Voditeljica Nerma Turić je u Dnevniku u 19 od 22. juna, najavljujući prilog o ljekarima u TK, rekla kako “doktori prekidaju štrajk i povlače potpisane masovne ostavke”. Doktori nisu dali ostavke, nego otkaze. U ovom izdanju Dnevnika u 19 bio je i sadržajan prilog Đenane Kaminić o dvosatnom upozoravajućem štrajku sindikata radnika mostarskog aerodroma jer nisu ispunjeni zahtjevi zbog kojih su ranije štrajkovali.

Dvadeset šestog juna (Dnevnik u 19, voditelj Amir Krivošija), u najavi priloga o verbalnom ratu Milorada Dodika i Mladena Ivanića o zaposlenima u institucijama, u titlu je pisalo “Dodik i Ivanić o kuharicama, čistačicama i portirima”. Ovako koncipiran naslov sugerira da su razgovarali o nečemu manje važnom, a to daje socijalne implikacije prilogu.

U Dnevniku u 19 izbori u Turskoj su praćeni skromno. Izuzetak čini prilog Ivane Dragičević 25. juna. S druge strane, problematika Izbornog zakona koja se odnosi na tehničko poboljšanje izbornog procesa u BiH odlično je obrađena u prilogu Tine Jelin Dizdar 27. juna (voditeljica Ajla Šabanović). U istom izdanju Dnevnika u 19 ističe se prilog Nikole Vučića o živim lomačama u Višegradu. Napravljen profesionalno i bez imalo patetike, prilog svjedoči teškom zločinu, ali i još težoj šutnji.

I ove sedmice N1 je pratila priču o problemu migranata i izbjeglica u BiH. U tom smislu ističe se prilog Aleksandre Tolj (Dnevnik u 19, 24. juni, voditelj Vlado Marić) o tome kako i zašto migranti ne žele biti u azilantskom centru Delijaš. Novinarka Adisa Imamović napravila je priču (Dnevnik u 19, 23. juni) o migrantu koji boluje od raka i nema adekvatno liječenje.

Ocjena: 9

AL JAZEERA BALKANS: Skromno o BiH, temeljito o migrantima i Turskoj

22. – 28. juni 2018.

PUTEVI OČAJNIKA, OPET: I tokom ove sedmice Al Jazeera Balkans temeljito je i dosljedno pratila priču o problemima migranata i izbjeglica u BiH i Evropi, posebno na mediteranskim obalama. Iako su prošle sedmice, na Međunarodni dan izbjeglica, najavili završetak serijala Putevi očajnika, i dalje priloge potpisuju tako. U Vijestima u 20 od 22. juna (voditeljica Anne Marie Ćurčić) čak su i prilog koji govori o načinu na koji je papa Franjo kritizirao migracionu politiku SAD-a potpisali Putevi očajnika. Na isti način je potpisan i prilog o razgovoru Aleksandra Vučića i Hashima Thaçija u Bruxellesu (Vijesti u 20, 24. juni, voditelj Saša Delić), iako je tek sljedeća priča iz Bruxellesa govorila o migrantskoj krizi. Prilog o sigurnosnoj situaciji i uspostavljanju prihvatnog centra u Velikoj Kladuši (27. juni, voditelj Saša Ćeramilac) u najavi je potpisan sa – Putevi očajnika. Isto je s pričom o otvaranju prihvatnog centra u Crnoj Gori.

Osim toga, Al Jazeera Balkans je bila nešto skromnija u pričama iz BiH i regiona ove sedmice. Veoma je dobra priča Borisa Gagića (Vijesti u 20, 23. juni, voditeljica Marina Riđić) o “hrabrim ženama Kruščice” te problemima s kojima se susreću i nakon što je Kantonalni sud u Novom Travniku odredio da ekološka dozvola koja je izdata za gradnju jedne brane na rijeci Kruščici mora biti poništena. Temeljit i veoma jasan, prilog je sadržao i snimke sukoba policije i žena iz augusta 2017.

Iste razine kvaliteta bile su priče o sukobu građana i države u Novom Pazaru povodom izgradnje Arap džamije (Vijesti u 20, 23. juni), odnosno o traženju nevladinih organizacija u Sandžaku da Srbija preuzme odgovornost za zločine koji su počinjeni nad Bošnjacima početkom devedesetih (Vijesti u 20, 24. juni). Obje priče je napravio Emir Skenderagić.

Ovaj novinar imao je još jednu temeljitu priču – onu iz mostarskog Aluminija (25. juni, voditelj Saša Ćeramilac), u kojoj je otkrio sve aspekte slučaja smjene aktuelnog direktora nakon što je ovaj prijavio korupciju, ali i stavove druge strane, odnosno Nadzornog odbora, te odlične infografike o gubicima Aluminija.

Ono u čemu se Al Jazeera Balkans posebno istakla jeste praćenje izbora u Turskoj. Sve vrijeme u Turskoj je bio Adnan Rondić. Već u Vijestima u 20 od 23. juna (voditeljica Marina Riđić) Rondić je objasnio predizbornu šutnju i donio atmosferu iz Turske, ali i precizna predviđanja analitičara te podatke o tome šta se mijenja u Turskoj s obzirom na novi sistem. U tom izdanju vijesti Rondićevo javljanje dopunjeno je odličnim prilogom Jasmine Kos o turskoj ekonomiji i njenim perspektivama te načinima na koje se odražava na političku scenu. Na isti način – precizno, s distancom i bez markirajućih izraza – Adnan Rondić se javio i u izbornoj noći, objašnjavajući cjelokupan politički i socijalni kontekst veoma temeljito i jasno. U javljanju 25. juna precizno je objasnio način funkcioniranja države nakon izbora. Na kraju, u Vijestima u 20 od 26. juna (voditeljica Anne Marie Ćurčić) imao je priču iz starog dijela Ankare o ljudima koji su različito glasali i načinima na koji politika (ne)utječe na njihov svijet, što je obogatilo i zaokružilo praćenje izbora u Turskoj.

Ocjena: 9

KOMPARATIVNA ANALIZA

Obje televizije pratile su sastanke na nivou EU u vezi s migrantskom krizom, s tim da je u Vijestima u 20 od 25. juna AJB napravila nešto širi kontekst u odnosu na N1, koja je istog dana u Dnevniku u 19 akcent stavila na pritiske na Angelu Merkel. Al Jazeera Balkans je 25. juna u Vijestima u 20 imala izravno i veoma temeljito javljanje novinara Ivana Pavkovića iz Bruxellesa.

Al Jazeera Balkans je veoma temeljito pratila izbore u Turskoj, za razliku od N1.

Na isti način, uz neznatne razlike u kvaliteti, obje su televizije pratile potpisivanje kolektivnog ugovora ljekara i stomatologa u Tuzlanskom kantonu, kao i pravna rješenja koja će iz toga proizaći.