Gotovo 200 bivših zaposlenika u Keniji tužili su Facebook zbog radnih uvjeta što bi moglo imati implikacije na moderatore društvenih mreža širom svijeta. To je prvi poznati sudski spor izvan Sjedinjenih Američkih Država, gdje se Facebook po tužbama nagodio s moderatorima 2020. godine.
Nathan Nkunzimana jedan od njih, prisjetio se kako je gledao snimku zlostavljanja djeteta i snimku ubijene žene. Osam sati dnevno, njegov posao moderatora sadržaja za Facebook zahtijevao je od njega da gleda užase kako svijet ne bi morao. Neki bi preopterećeni kolege plakali, rekao je.
Grupa koja tuži kompaniju bila je zaposlena u vanjskom centru diva društvenih mreža za moderiranje sadržaja u glavnom gradu Kenije Nairobiju, gdje radnici pregledavaju objave, videozapise, poruke i druge sadržaje korisnika širom Afrike, uklanjajući nezakonit ili štetan materijal koji krši standarde zajednice.
Moderatori iz nekoliko afričkih zemalja traže kompenzacijski fond od 1,6 milijardi dolara nakon navodnih loših uvjeta rada, uključujući nedovoljnu podršku mentalnom zdravlju i niske plaće.
Uz malo sigurnosti o tome koliko će vremena trajati da bi se slučaj zaključio, moderatori su izrazili očaj jer im ponestaje novca i radnih dozvola i bore se s traumatičnim slikama koje ih progone.
– Ako se osjećate ugodno dok pregledavate i prolazite kroz Facebook stranicu, to je zato što postoji neko poput mene ko je bio tamo na tom ekranu, provjeravajući, ‘Je li u redu biti ovdje?’ – rekao je Nkunzimana Associated Press u Nairobiju.
Kaže da je moderiranje sadržaja poput “vojnika” koji primaju metke za korisnike Facebooka, s radnicima koji gledaju štetan sadržaj koji prikazuje ubistva, samoubistva i seksualni napad i brinu se da se on ukloni.
Plaća za moderatore sadržaja bila je 429 dolara mjesečno, a ne-Kenijci su povrh toga dobivali malu naknadu za iseljenike.
Zastupnik Facebooka, kompanija Sama sa sjedištem u SAD-u, učinila je malo da osigura posttraumatsko profesionalno savjetovanje moderatorima u svom uredu u Nairobiju. Rekao je da su savjetnici slabo obučeni da se nose s onim što su njegovi kolege doživljavali.
Meta, matična kompanija Facebooka, kaže da su njegovi zastupnici obavezni plaćati zaposlenike iznad standarda industrije na tržištima na kojima posluju i pružiti podršku na licu mjesta, ali glasnogovornik Meta nije želio komentirati slučaj Kenije.
Iz kompanije Sama kažu da su plaće koje nude u Keniji četiri puta veće od lokalne minimalne plaće te da su svi zaposlenici imali neograničen pristup savjetovanju jedan na jedan “bez straha od posljedica”.
Takav rad ima potencijal biti “nevjerojatno psihički štetan”, ali tražitelji posla u zemljama s nižim dohotkom mogli bi preuzeti rizik u zamjenu za uredski posao u tehnološkoj industriji, rekla je Sarah Roberts, stručnjakinja za moderiranje sadržaja na Univerzitetu Kalifornija.
U zemljama poput Kenije, gdje ima dosta jeftine radne snage, outsourcing za tako osjetljiv posao je “priča o izrabljivačkoj industriji koja se temelji na korištenju globalne ekonomske nejednakosti u svoju korist, nanošenju štete, a zatim ne preuzimajući odgovornost”, rekla je.
Facebook je uložio sredstva u centre za moderiranje širom svijeta nakon što je optužen za dopuštanje govora mržnje da cirkulira u zemljama poput Etiopije i Mijanmara, gdje je hiljade ljudi ubijeno u sukobima, a štetan sadržaj objavljivan na lokalnim jezicima.
Traženi zbog tečnog poznavanja raznih afričkih jezika, moderatori sadržaja koje je kompanija Sama angažirala u Keniji ubrzo su se našli u potrazi za eksplicitnim sadržajem koji se događao vrlo blizu njih.
Izvor: AP
