N1: „Pressing“, 22. januar

ZAŠTITITI GRANICE BiH, ALI KAKO? Novi ministar sigurnosti BiH je u svojim medijskim istupima najavio zaokret u upravljanju migrantskom krizom u ovoj zemlji, prvenstveno bolju zaštitu granice BiH sa Srbijom. S obzirom na to da se očekuju još hiljade migranata, kao i da dosad nije bilo konkretnog odgovora države na ovaj problem, postavljeno mu je pitanje o tome kako će zaštititi granice BiH. Priča Fahrudina Radončića o nemoći BiH da zbrine hiljade migranata nije bila odgovor na novinarsko pitanje, pa ga je Amir Zukić preformulisao. Kako ćete ubijediti Milorada Dodika da dozvoli pripadnicima OS BiH prisustvo na granici? Kako ćete spriječiti ulazak hrvatske policije na teritoriju USK?

ODNOS SA SUPRUŽNICIMA „ČAUŠESKU“: Među najzanimljivijim dijelovima intervjua bio je onaj o odnosu SBB-a sa SDA, koji je prošao burne faze – od prijateljskog, preko ratničkog, do partnerskog. Takav odnos je bogat izvor novinarskih pitanja. Voditelj je podsjetio na neke od vrlo oštrih kvalifikacija koje je Radončić pripisivao nekadašnjem zakletom neprijatelju, a današnjem koalicionom partneru. Otkud Vi ponovo sa SDA nakon brojnih uvreda koje ste razmijenili s Bakirom Izetbegovićem kojeg ste nazivali „vođom bošnjačke mafije“ i „odgovornim za seriju političkih ubistava“? Radončić je i ovaj put odgovorio pričom o važnosti državnih interesa ispred ličnih sujeta. Ipak, situacija u državi nije bila ništa bolja ni onda kada je, podsjetio je Zukić, predsjednik SBB-a izjavio da ga vlast ne zanima pitajući treba li skočiti s Avazovog tornja da bi to dokazao. Šta se od tada promijenilo? Podsjetio je Zukić i na njegovo svojevremeno zgražavanje na prijedloge koaliranja SDP-a sa SDA dok je ta priča bila aktuelna i to samo nekoliko mjeseci ranije. Kakav je danas Vaš odnos s „bračnim parom Čaušesku“, kako ste nazvali Bakira i Sebiju Izetbegović – zanimalo je voditelja.

„GLAVNI SARAJEVSKI ŠERIF“: Iako je Radončić postao važan akter u formiranju državne i federalne vlasti, posljednjih mjesec dana veću pažnju javnosti privlači formiranje nove vlasti u Kantonu Sarajevo. Bivšu „šestorku“ gost je kritikovao uglavnom zbog Dine Konakovića, optužujući ga da je osam godina bio „glavni šerif“ u Sarajevu. Zašto niste smijenili Konakovića i nastavili raditi – pitao je Zukić. Ukazao je i na to da su stranci hvalili rad Fortine Vlade, te da su riješeni neki važni lokalni problemi poput redukcije vode i (ne)čistoće grada. Zašto je SDA, koja ima devet zastupnika u državnom parlamentu, pristala da ima jednog ministra u Vijeću ministara, a da SBB, koji je imao dva, a nakon napuštanja SBB-a od strane Damira Arnauta samo jednog zastupnika, takođe ima jednog ministra? Krije li se iza toga želja za rušenjem Vlade KS? Razgovarano je i o najavljenim tužbama protiv Jasne Duraković i Damira Arnauta zbog navodnog kršenja notarskog ugovora potpisanog sa SBB-om. U tom kontekstu Zukić je pitao zašto ljudi pristaju biti robovi stranaka. Ovo pitanje bi bilo svrsishodnije postaviti zastupnicima. Predsjednika stranke treba pitati kako političke partije uopće mogu uslovljavati svoje zastupnike notarskim ugovorima koji su u suprotnosti s Izbornim zakonom BiH. Naime, član 1.9. Izbornog zakona BiH eksplicira da mandat pripada izabranom nosiocu mandata, a ne političkoj stranci.

FTV: „Dnevnik D“, 23. januar

ĆULUM ZA OSMANAGIĆA? Tokom gostovanja Fahrudina Radončića u „Dnevniku D“ najviše je razgovarano o formiranju vlasti na državnom i federalnom nivou. Budući da je Radončić rekao da će direktori SIPA-e i OSA-e biti imenovani kada budu ispunjeni svi potrebni uslovi, Aida Mujan zatražila je od ministra da pojasni na šta pod tim misli. Zbog povezivanja Darka Ćuluma sa zataškavanjem ubistva Davida Dragičevića, najava njegovog imenovanja za direktora SIPA-e izazvala je brojne reakcije u javnosti. Hoće li Darko Ćulum biti direktor SIPA-e? Kako se osjećate kad čujete kritike na njegov račun? Je li imenovanje Ćuluma protuusluga SNSD-u za imenovanje Osmana Mehmedovića za generalnog direktora OSA-e? Ovo su pitanja koja je Mujan otvorila u razgovoru. Radončićeva priča se i ovaj put svodila na to da je on legalista, a da za Ćuluma nema nikakve zakonske prepreke da bude imenovan na tu funkciju. Političke protuusluge i trgovinu imenovanjima negirao je pozivanjem na odluke Nezavisnog odbora. Ovdje bi se moglo postaviti i pitanje imenovanja stručnjaka u Nezavisne odbore, ali je ono ovaj put izostalo.

BOLJE PRAVOSUĐE: Ministar sigurnosti BiH poznat je javnosti i zbog nekoliko krivičnih djela za koje je 2016. bio optužen, uključujući i ometanje rada pravosuđa u slučaju „Keljmendi“, a 2018. je oslobođen krivice po svim tačkama optužnice. Zbog toga je voditeljica pitala ministra koliko vjeruje u pravosuđe s obzirom na to da „i sam ima istoriju pravosudnog procesa“. To je, kaže Radončić, bio montirani proces. Stanje u pravosuđu BiH danas je mnogo bolje. Takva ocjena u suprotnosti je s mišljenjima domaćih i stranih pravnih eksperata, kao i međunarodnih institucija. Na to je trebalo ukazati gostu, a i gledaocima.

STRAH OD PRELIJETANJA: I tokom ovog gostovanja razgovarano je o novom pristupu migrantskoj krizi koju je ministar najavio. Voditeljica je pitala šta će konkretno uraditi na jačanju granica BiH. Iako su u prvom planu bili problemi na državnom nivou, ni ovaj put nisu izostala pitanja o formiranju nove Vlade KS. Nakon koaliranja sa SDA i DF-om, dva zastupnika SBB-a napustila su ovu političku partiju: Jasna Duraković u Kantonalnoj skupštini, te Damir Arnaut u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Zato je Mujan opravdano pitala Radončića boji li se da će biti još tzv. „preletača“ zbog kojih trojka ne bi imala potrebnih 18 glasova u Skupštini KS za smjenu Kantonalne vlade.

FACE TV: „Centralni dnevnik sa Senadom Hadžifejzovićem“, 24. januar

DOMINACIJA VODITELJA: O smjeni Vlade Kantona Sarajevo govorio je i predsjednik NBL-a, jedne od stranaka preostale četvorke. Ovaj put u „Centralnom dnevniku“ više je govorio voditelj nego gost. Senad Hadžifejzović pitao je Ibrahima Hadžibajrića šta misli o Željku Komšiću i Fahrudinu Radončiću nakon što su napustili šestorku. Vidjet će, kaže Hadžibajrić, na lokalnim izborima. Usto dodaje kako su „mladi momci“ – ministri u Fortinoj Vladi – radili dobro, ali da se stvari ne mogu promijeniti preko noći. Ovo nije konkretan odgovor na postavljeno pitanje, pa je neobično što ga voditelj nije ponovio ili preformulisao.

ČARŠIJSKE PRIČE: Budući da je Hadžibajrić višegodišnji načelnik općine Stari Grad, njegovo gostovanje moglo se iskoristiti i za postavljanje pitanja o rezultatima njegovog rada. Hadžibajrićeva konstatacija kako je i njegov rad „pod lupom“ bila je prilika za upit o tome koji njegovi postupci se propituju i šta mu građani ili politički oponenti zamjeraju. Ipak, to pitanje nije otvoreno. Voditelj je tražio samo imena. Nije ih dobio. S druge strane, neizostavno je bilo pitanje o bračnom paru Izetbegović. Gost odgovara da je to „ispričana priča“, jer su građani zaokupljeni svojim problemima. Ipak, voditelj insistira na kuloarskim pričama pitajući o čemu „čaršija spika“.

ZAKLJUČAK: U „Pressingu“ su otvorena mnoga relevantna pitanja. Neka su ipak izostavljena. Fahrudin Radončić je, pojašnjavajući sporne političke odluke, u više navrata insistirao na tome da je on legalista. Razlog više za pitanje zašto SBB prijeti neposlušnim članovima tužbama za kršenje ugovora koji su u suprotnosti s Izbornim zakonom BiH. U priči o formiranju nove Vlade KS izostalo je pitanje o konkretnom programu njenog rada. U „Dnevniku D“, ispitivanje gosta koji, kako je kazala voditeljica, „ima odgovor na sve“, moglo je biti u nešto oštrijem stilu. Potpitanjima, citiranjem određenih spornih izjava, te ukazivanjem na netačne ili proturječne iskaze možda bi se mogli dobiti i konkretniji odgovori. Iz razgovora s predsjednikom NBL-a gledaoci nisu saznali mnogo novog. Neuobičajeno je u intervjuu s predsjednikom jedne političke partije ne čuti nijedno neprijatno, kritičko pitanje.