Maria Ressa želi spasiti novinarstvo

Uprkos svemu ova Nobelovka vjeruje u svoj rad jer ima iskustvo osobe koja zna kako se prava otimaju, kako demokratija umire

Maria Ressa želi spasiti novinarstvo

Mnogo je sila koje napadaju novinarstvo širom svijeta: dezinformacije, pritisci na modele prihoda i rastući trend napada autokrata na slobodu medija. Jedna novinarka koja se suočila sa svim tim napadima na najprofiliraniji zamislivi način je filipinsko-američka medijska direktorica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Maria Ressa.

Ressa je 2012. godine na Filipinima osnovala digitalni medij Rappler. Nakon što je 2016. godine Rodrigo Duterte izabran za filipinskog predsjednika, postala je meta niza napada. Ressa je uhapšena nekoliko puta. Ovog mjeseca, s novom upravom Bongbong Marcosa, Rappleru je naređeno da se ugasi, a Ressa planira uložiti žalbu.

Foreign Policy razgovarao je s Ressom upravo dok u Manili čeka odluku o sudbini Rapplera. Taj je razgovor bio dio FP Livea, foruma za novinarstvo uživo.

U intervjuu Ressa podsjeća da je u manje od dvije godine dobila 10 potjernica. To je 10 krivičnih predmeta. Dva dana prije kraja Duterteove administracije, SEC (Komisija za vrijednosne papire i berze) izdala je ono što je u biti naredba o zatvaranju. Dvije godine ranije, u januaru 2018. godine, SEC im je pokušao oduzeti dozvolu za rad. Borili su se na sudu i sada su na kraju tog procesa.

Vlasti pod upravom novog predsjednika Filipina Bongbonga Marcosa mogle bi svejedno zatvoriti Rappler, kaže Ressa. To je slično taktici koju je Duterteova administracija poduzela protiv naprednijih, manjih web stranica gdje su ih u biti samo blokirali. Ali dobre vijesti su da su preživjeli Duterteovu administraciju.

– Ono kroz što prolazimo je asimetrično ratovanje. Mi smo vrlo mala grupa. Pozivanje na odgovornost ima svoju cijenu, ali mi smo, kao novinari, dužni držali liniju. Učinili smo ono što smo trebali učiniti. Sada smo tražili od Marcosove administracije da uspostavi vladavinu zakona. Optužbe protiv nas su političke. To je prvi put u historiji Filipina da je SEC krenuo na ovaj način i ovako brzo protiv novinske organizacije. Kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, novinari su zaštićeni Poveljom o pravima. Filipinski ustav napravljen je po uzoru na američki, stoga moramo prozvati ove napade na slobodu medija – stava je Ressa.

Odgovarajući na pitanje zašto vlada pokušava zatvoriti Rappler, Resa kaže da je sve počelo 2016. godine kada je Duterte u svom prvom govoru o stanju nacije napao najveće novine u zemlji, koje su trebale biti prodane prijatelju predsjednika. To se na kraju nije dogodilo, ali incident je bio dio trenda gašenja medija.

Najvećoj televizijskoj kući u zemlji, ABS-CBN, na čijem je čelu bila šest godina, oduzeta je franšiza.  Vlada je progonila novinare i upravo se to ponovno događa s Rapplerom. Razlika je u tome što kod njih postoji klauzula u ugovoru koja novinarima daje ne samo ovlasti donošenja uredničkih odluka, već i poslovne odluke. Tako su zauzeli tvrdu poziciju: protivite se slobodi medija, a mi ćemo vas svaki put prozvati.

Foreign Policy konstatirao je u intervjuu da je Sara Duterte, nova potpredsjednica, kći bivšeg predsjednika. Novi predsjednik, Bongbong Marcos, sin je bivšeg diktatora te su pitali Ressu koliko se ova nova administracija razlikuje od Duterteove administracije.

– Milan Kundera je rekao da je borba čovjeka protiv moći borba sjećanja protiv zaborava. Dakle, šta znamo o Marcosima? Godine 1986. pobuna naroda svrgnula je Ferdinanda Marcosa, Bongbongova oca. Imelda i Ferdinand optuženi su za krađu 10 milijardi dolara 1986. godine. Prvi čin nove vlade nakon toga bio je formiranje grupe koja će vratiti taj novac za Manilu – podsjeća Ressa.

U posljednjih 36 godina vraćeno je manje od četiri milijarde dolara od tih 10 milijardi dolara. Najbolji dokaz dobrog upravljanja za ovu novu Marcosovu administraciju bio bi vratiti ostatak od šest milijardi dolara, a da li će se to dogoditi pitanje je, ali to bi definitivno bio iskaz dobre volje.

Uz to, Bongbong Marcos svoju kampanju vodio je isključujući teška pitanja novinara i izbjegavajući debate u kojima mora odgovarati na pitanja. Putovao je s grupom blogera i vlogera – ljudi koje može kontrolirati, a to se može nazvati propagandom.

– Reći ću, međutim, da je još rano. Unatoč tome šta nam se događa, dat ću prednost konkretnim akcijama. Možda je jedan od prvih koraka koje bi Marcos mogao poduzeti da nas izvuče iz ovog limba i shvati da su slobodni mediji saveznici vlade u ovakvim vremenima, u kojima ljudi moraju znati šta su činjenice – dodala je.

Govoreći o svojoj organizaciji, kaže da su izazovi start-upa daleko drugačiji od onih u velikoj korporativnoj organizaciji te su oni bili agilniji, budući da velikoj organizaciji treba šest mjeseci da prijeđe od ideje do izvedbe, a oni su mogli izvršiti slične stvari u sedmici dana što je ogromna prednost.

– Uspjeli smo to eksperimentima. Znali smo šta znači inovacija. Želite staviti televiziju u džep svojih gledatelja i možete vidjeti promjenu i uticaj. To je dio razloga zašto smo također bili među prvima koji su vidjeli šta dezinformacije rade i šta informacijske operacije rade. I tada smo 2016. godine digli uzbunu. Izašli smo s trodijelnom serijom o naoružavanju interneta. To je ono što nas je napalo na internetu i tada su počeli prvi slučajevi protiv nas – prisjetila se Ressa.

Kaže na kraju da usprkos svemu zaista vjeruje u svoj rad jer ima iskustvo osobe koja zna kako se prava otimaju, kako demokratija umire, ali to joj također daje puno hrabrosti.

– Nikad ne odustati. Stari svijet koji smo poznavali je nestao i to treba prihvatiti. Ako to znate, kakav je onda ovaj novi svijet koji stvaramo? Svi danas stvaraju taj novi svijet. Kako da usprkos svemu bude bolje? Želite li stvarno rasturiti demokratiju? Želite li doista nauditi ženama i najugroženijima u društvu? Jer to je ono što se događa na društvenim mrežama – zaključila je Ressa.

Izvor: Foreign Policy

About The Author