Čak 70 posto novinara koji rade u lokalnim medijima u Bosni i Hercegovini u svom poslu se susreću sa autocenzurom, a nerijetko i sa cenzurom i neprimjerenim zahtjevima poslodavaca, pokazalo je istraživanje „Radni uvjeti i prava novinara, zakonski okvir i upravljanje lokalnim medijima u BiH“, čiji su rezultati predstavljeni danas u Sarajevu u organizaciji Udruženja BH novinari.

Kako je naveo glavni istraživač dr. Amer Džihana 40 posto ispitanika kazalo je da su u protekle tri godine bili izloženi napadima ili prijetnjama, a 75 posto njih kaže da su političari na vlasti u nekom periodu vršili pritiske na njih, kao i opozicioni političari i oglašivači.

Istraživanje je rađeno u periodu od oktobra do decembra 2020. godine na uzorku od 440 novinara koji rade za lokalne štampane, radio, TV i online medije u BiH.

Udruženje BH novinari proveli su to istraživanje sa ciljem identificiranja postojećih obrazaca funkcioniranja lokalnih medija, te utvrđivanja da li su oni u skladu s postojećim zakonskim i međunarodnim standardima u oblasti slobode izražavanja i slobode medija.

Kada je riječ o pritiscima na novinare, ispitanici smatraju da su reakcije novinarske zajednice i nevladinog sektora najadekvatnije, a najmanje su zadovoljni političarima i njihovim reakcijama.

Fokus istraživanja je bio i na uvjetima rada medijskih profesionalaca. Čak 40 posto ispitanika izjavilo je da sedmično radi više od 40 sati, a 48 posto novinara koji su učestvovali u istraživanju ima nižu plaću od prosječne neto plaće u BiH.

– Ovo je bilo obimno anketno istraživanje u kojem smo dobili 157 odgovora, i možemo smatrati da ti odgovori predstavljaju mišljenje dobrog dijela uposlenika lokalnih medija – kazao je Džihana.

Dodao je da su novinari često izloženi orkestriranim kampanjama zbog onoga što pišu i često se ti napadi i prijetnje dešavaju online, ali i u direktnom kontaktu s novinarima dok su napadima posebno izloženi oni koji se bave kritičkim novinarstvom.

– Svaka vrsta kritike u medijima u lokalnim zajednicama smatra se vrstom nacionalne izdaje – naglasio je Džihana.

Kako je kazao predsjednik udruženja BH Novinari Marko Divković, država nema kapacitete da novinarima garantira siguran i neometan rad, a nedostatak adekvatnog odgovora na nasilje nad novinarima iz ovlaštenih institucija uveliko utiče na osjećaj sigurnosti novinara.

– Stanje medijskih sloboda i, opće gledano, sigurnosti novinara, nalazi se u gorem stanju nego prije. U 2020. godini imali smo 69 različitih slučajeva nasrtaja na medijske slobode i na ličnu sigurnost novinara. Struktura nasrtaja na novinare je veća što je nivo medija niži – dodaje Divković.

Također kaže da su u lokalnim medijima stvari mnogo gore nego što se čine u odnosu na neke veće medije sa sjedištem primjera radi u Sarajevu.

– Problem je u materijalnom smislu, jer su ti mediji najčešće oslonjeni na budžet lokalne zajednice i najčešće se nalaze pod pritiskom lokalne partije ili načelnika/gradonačelnika. Kada je u pitanju borba za novinarska prava i slobode, nažalost predstoji nam dug i težak period – kazao je Divković.

U većini slučajeva napada na novinare ili novinarske slobode u 2020. godini policija i državno tužilaštvo nisu uspjeli zaštititi novinare, počinitelji nikada nisu pronađeni, a sudovi neadekvatnim procesuiranjem kršenja prava novinara šalju poruku široj javnosti da su takvi napadi prihvatljivi.

Generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić je istaknula da su za rješavanje problema novinara predložena tri strateška pravca.

Prvi je da se radi na smanjivanju pritisaka na novinare i medije, odnosno da institucije moraju svaki od napada istražiti i sankcionirati napadača, drugi pravac se odnosi na smanjenje političkih pritisaka kroz drugačiji način organiziranja lokalnih medija, dok treći pravac podrazumijeva sveopću raspravu o budućnosti i finansiranju lokalnih medija.

Novinar i istraživač Mladen Bubonjić iz Banje Luke smatra da rezultati istraživanja odražavaju realnu situaciju kada je riječ o stavu novinara o medijskoj sceni u BiH uopće.

– Najveći izazovi su finansijske prirode jer lokalni mediji nisu veliki tržišni igrači i mnogi online portali se finansiraju iz projekata. Na portalu Gerila imali smo i slučaj pokušaja ubistva kolege Vladimira Kovačevića, što je bio drastičan primjer napada. Nismo imali nekih eksplicitnih političkih pritisaka, ali mislim da se većina bh. medija susreće s tim problemom – rekao je Bubonjić.

Zbog činjenice da se finansiraju iz budžeta, lokalni javni mediji su na neki način „ucijenjeni“, mišljenja je novinarka Aida Štilić iz RTV Unsko-sanskog kantona.

– Radna prava novinara i (auto)cenzura su međusobno uvjetovani. Autocenzura danas mnogo je veći problem od cenzure, a da li ćemo uspjeti izaći iz tog začaranog kruga, zavisi samo od nas. Mi smo sebe stavili u poziciju da smo poslušnici. Trebamo imati dobar i jak novinarski sindikat – kazala je.

Urednik RTV Vogošća Elvir Halilović smatra da je autocenzura u javnim lokalnim medijima posljedica i toga što novinari u mnogim slučajevima preuzimaju ulogu medijatora kako bi riješili probleme građana.

– Lokalni novinari su već navikli na pritiske i na to da svako može da ih omalovažava, od dodjele budžetskih sredstava, pa nadalje. Zagovornik sam toga da se tačno znaju iznosi kojima treba finansirati lokalne medije i novinare i da se utvrdi koliko uopće medija treba imati jedna lokalna zajednica – kaže Halilović.

Freelance novinarka iz Mostara Kristina Gadže, koja je radila istraživanja o radnim pravima novinara navodi da je upitna sloboda u lokalnim medijima, a posebno su obeshrabreni mladi novinari koji su tek na početku karijere.

Glavne preporuke studije su: osnažiti postojeće mehanizme i inicijative kojima se nastoje smanjiti napadi na novinare, pokrenuti strateške aktivnosti kojima će se nastojati smanjiti utjecaj politike na lokalne medije te osnažiti sindikalno i profesionalno udruživanje novinara, kao i otpočeti ciljane i ozbiljne diskusije o budućnosti lokalnih medija.

Istraživanje je dio projekta „Slobodni mediji, slobodno društvo“, koje implementira Udruženje BH novinari u saradnji sa Asocijacijom elektronskih medija u BIH (AEM BiH), a uz finansijsku podršku Evropske unije.

Istraživanje je dio projekta “Slobodni mediji, slobodno društvo” koje implementira udruženje BH novinari u saradnji s Asocijacijom elektronskih medija u BiH (AEM BiH), uz finansijsku podršku Evropske unije.

Izvor: Udruženje BH novinari/Fena