Lažne vijesti mnogo utiču na stavove ljudi, a predviđa se da će uticati sve više

Istraživanje u šest država pokazalo da je trećina vijesti o Covidu-19 bila lažna

Lažne vijesti mnogo utiču na stavove ljudi, a predviđa se da će uticati sve više

Profesorica novinarstva na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Milica Kulić kaže za RTS da je lažna vijest određeni medijski sadržaj koji je dokazano lažan ili nije potpuno istinit, a najčešće ima političke implikacije.

– Pod lažnim vijestima se sada podrazumijeva svašta, pa i ono što se negdje vama desilo. Neko je prekrojio sadržaj, plasirao u eter i to je bilo zanimljivo. Karakteristika lažnih vijesti je da su zanimljive, obične su najčešće dosadne. Problem je samo što taj slučaj pokazuje određene novinarske manjkavosti. Novinar nije provjerio informaciju, nego je samo prenio, iako je provjereno lažna – ističe.

Kaže da se često pod lažnim vijestima podrazumijeva i satira, iako je njena namjera potpuno suprotna – da ukaže na problem, a ne da ga sakrije.

– Takva vijest također može postati dominantna. Na prošlim izborima je bilo jako duhovito da je papa Franjo podržao Trampovu kandidaturu. To je prenijeto gotovo milion puta – kaže Kulić.

Napominje da kreiranje lažnih vijesti donosi i novac, kao i da je istraživanje u šest država pokazalo da je trećina vijesti o Covidu-19 bila lažna.

Psihijatar i psihoterapeut  Zoran Ilić kaže da je priroda ljudi da vjeruju, naročito u negativne i katastrofične vijesti.

– Mi u stvari samo potvrđujemo ono što već znamo. To se zove pristrasnost potvrđivanja. Mi već unaprijed odbacujemo svaku vijest koja je suprotna sa onim što već imamo kao uvjerenje. To znači da iznova i iznova samo potvrđujemo ono što već znamo – objašnjava Ilić.

Kaže da su autoriteti ti koji serviraju nešto u šta vjerujemo, a da problem nastaje kada počinjemo da ne vjerujemo autoritetima.

– Svaka vijest se vrlo brzo selekcionira da li je istinita ili ne. Mi to radimo gotovo svjesno. Nije iracionalno to što nas vodi, već želimo da potvrdimo šta je u svemu tome ono što će nam pomoći da savladamo svoj strah –  ističe Ilić.

Kulić naglašava da društvene mreže jesu idealna, ali ne i jedina platforma za širenje lažnih vijesti.

– Publika sve manje vjeruje tradicionalni medijima. Smatraju ih zatvorenim, smatraju da se novinar prilično udaljio od onih u čijem interesu treba da izvještava, a to su građani – kaže Kulić koja smatra da mlađa publika apsolutno ne prati tradicionalne medije.

– Oni se informiraju vijestima koje dobijaju od svojih prijatelja preko društvenih mreža. Imate apsolutnu polarizaciju u medijima koja je globalna i ljudi od nje bježe u alternativne izvore na društvenim mrežama i okružuju se sličnim mišljenjima – objašnjava Kulić.

Kaže i da lažne vijesti mogu mnogo uticati na stavove ljudi, a da su predikcije da će uticati sve više, dok Ilić ističe da su svi na meti lažnih vijesti, ali da u lažne vijesti ne vjeruju oni koji sporo razmišljaju i koji su studiozni.

– Ako smo okruženi sličnima, plasirat ćemo vijesti njima, a i iznova potvrđivati da su naše vijesti dobre. Često se utrkujemo ko će prvi da objavi vijest, naročito ako je senzacionalistička – dosao je Ilić napominjući da uvijek treba preispitati istinitost, „kopati“ i tragati za kredibilnim izvorima.

– Laž leti, istina šepa za njom, rekao je Swift još 1710. godine. U ovoj eri pandemije informacija jako je važno da samo malo usporimo i potražimo istinu koja nije samo naša istina – zaključio je.

Izvor: RTS

About The Author