Ove sedmice se navršava trideset godina od pada sigurne zone Srebrenica. Vojnici Ratka Mladića su 11. jula 1995. ušli u enklavu i počinili zločine koji su na međunarodnim i domaćim sudovima kvalifikovani kao genocid, u prisustvu UN-ovih trupa. U petak se očekuju desetine hiljada ljudi u Memorijalnom centru Potočari, na još jednoj dženazi i odavanju počasti žrtvama genocida.
Dok u našem dijelu svijeta traju pripreme za obilježavanje ove godišnjice, u drugom dijelu svijeta priprema se uspostavljanje jedne slične “sigurne zone” za stotine hiljada ljudi. Ove sedmice, izraelski ministar odbrane Israel Katz rekao je da je svojim jedinicama naredio da počnu sa pripremama za uspostavljanje “humanitarnog grada” na ruševinama Rafe, na jugu pojasa Gaze. U ovaj “grad” bi trebalo biti zatvoreno stotine hiljada Palestinaca/ki u Gazi. Neće moći da ga napuste osim ako se ne prijave za iseljavanje u neku od trećih zemalja koje će biti raspoložene da ih prihvate. Pod uslovom da uopšte prežive boravak u takvom “gradu”.
Više od 55 hiljada ljudi je ubijeno u Gazi od oktobra 2023, kada je eskalirao sukob Izraela i Hamasa. Ubijeni su u nemilosrdnim bombardovanjima u cijelom pojasu Gaze, ali i u napadima na bolnice, izbjegličke kampove, škole u kojima su zaklon našli raseljeni… Ubijani su i dok su išli po humanitarnu pomoć koju dijeli Gaza Humanitarian Foundation (GHF), agencija koju su Izrael i SAD uspostavili nakon potpune blokade ulaska humanitarne pomoći u Gazu, uprkos protestima i kritikama međunarodnih organizacija i humanitarnih mehanizama čiji je rad u Gazi onemogućen mjesecima ranije. Prema izvještaju Ujedinjenih Nacija, samo u prvih mjesec dana rada GHF, izraelska vojska ubila je preko 400 Palestinaca/ki dok su pokušavali/e da dođu do hrane na ovim punktovima. Taj broj je u proteklih mjesec dana porastao na više od 700 žrtava. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je u maju ove godine najavio upravo ovu agenciju zajedno sa “sterilnom zonom” bez Hamasa na jugu pojasa Gaze. Sada se govori o tome da bi GHF trebala biti zadužena za pomoć u “humanitarnom gradu” na ostacima Rafe, sa drugim neimenovanim međunarodnim organizacijama.
Stručnjaci za ljudska prava i međunarodno pravo upozoravaju da je ovo plan za nove zločine protiv čovječnosti u Gazi. Ovakav kamp nije ništa do sabirni centar za protjerivanje preživjelih i etničko čišćenje Gaze. Radi se o ratnim zločinima kakve su prije trideset godina preživjeli Bosanci i Hercegovci, i za koje smo se nadali da ih više nećemo vidjeti, naročito ne uz šutnju ili čak otvorenu podršku demokratskih zemalja koje se ponose zaštitom ljudskih prava i vladavinom zakona.
Vlasti u Izraelu nisu pretjerano tajnovite oko namjera da etnički očiste Gazu i tamo prošire izraelska naselja. Njihov najznačajniji partner, američki predsjednik Donald Trump, također nije bio protiv takvih ideja. Ovih dana je optimističan u pogledu mirovnih pregovora između Izraela i Hamasa. Trump i Netanjahu su ove sedmice razgovarali o 60-dnevnom primirju, a upravo ovaj period trebao bi biti iskorišten za uspostavljanje “humanitarnog grada”, odnosno koncentracionog kampa za Palestince u Gazi.
Nema sumnje da je u pitanju priprema za progon Palestinaca/ki iz Gaze. Grad je mjesto života, sa bolnicama, školama, prodavnicama, kinima i pozorištima, mjesto gdje ljudi ŽIVE i kreću se slobodno. “Humanitarni grad” u Rafi bi bilo mjesto zatočenja, bez ičega što čini dostojan život, mjesto bez budućnosti, u kojem su jedino smrt i izgon sigurni. Ne postoji “dobrovoljno preseljenje” iz takvog mjesta.
Ovakav koncentracioni kamp ne smije biti napravljen i ne smije biti dio nikakvog mirovnog plana ili pregovora. Međunarodna zajednica ne smije dozvoliti da se to desi. Ako i ovaj zločin protiv čovječnosti u najavi bude ispraćen šutnjom ili odobravanjem kao dosadašnji zločini u Gazi, bit će to još jedan, možda presudan, udarac međunarodnom pravu i pravdi, koje je u Palestini već ionako ranjeno i gotovo potpuno obesmišljeno.
Prije trideset godina, svijet je u večernjim vijestima gledao logore, masakre i etničko čišćenje u Bosni i Hercegovini, sve do genocida u Srebrenici. Od tada smo bezbroj puta čuli “nikad više” Srebrenica, “nikad više” Prijedor, “nikad više” Sarajevo, “nikad više”… Genocid u Srebrenici počinjen je u Evropi, u prisustvu međunarodne zajednice i pred očima cijelog svijeta. Vjerovati da se u Rafi neće ponoviti ono što smo već vidjeli je naivno.
Plan za “humanitarni grad” na jugu pojasa Gaze, za stotine hiljada ljudi koji na toj teritoriji već žive u uslovima nedostojnim čovjeka, mora biti posljednji poziv za buđenje savjesti svijeta. Države i međunarodne organizacije već skoro dvije godine tolerišu kršenje ljudskih prava i prava ratovanja, i ne donose sankcije protiv izraelskih vlasti koje ubijaju i izgladnjuju Palestince i Palestinke, a sada namjeravaju i da se riješe preživjelih.
Pozivamo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija da donese rezoluciju o embargu na oružje prema Izraelu, s obzirom na ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava, i da uspostavi međunarodnu istražnu komisiju za dokumentovanje mogućih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi. Također pozivamo i države članice UN-a da upotrijebe druga sredstva privole, kao što su prekid ili smanjenje diplomatskih veza i jednostrane sankcije poput zamrzavanja imovine izraelskih zvaničnika i institucija, zabrana putovanja i ukidanja trgovinskih sporazuma. Slično sankcijama protiv Rusije nakon što je napala Ukrajinu, izraelske banke trebaju biti isključene iz SWIFT sistema, a kompanije koje sarađuju s Izraelom trebaju se suočiti sa prijetnjom sankcijama.
Efikasne, ciljane i pravno utemeljene sankcije protiv Izraela su neophodne ne samo da bi se zaustavilo ubijanje i raseljavanje, već i da bi se spriječila dugoročna institucionalizacija aparthejda i nekažnjivosti. Sankcije moraju prisiliti izraelske vlasti da poštuju međunarodno pravo, omoguće nesmetanu humanitarnu pomoć i prekinu politiku kolektivnog kažnjavanja civilnog stanovništva.
Prije 30 godina, međunarodna zajednica nije spriječila genocid u Srebrenici. Danas još ima vremena da ga zaustavi u Gazi.
Potpisnice:
Organizacije / grupe
Bh. povorka ponosa / BiH pride march
Centar za mlade KVART Prijedor
Centar za postkonfliktna istraživanja / Post – Conflict Research Center
Centar za promociju civilnog društva (CPCD)
Centar za zastupanje građanskih interesa – Fondacija CPI
DKC Sarajevo
Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT
Fondacija Boris Divković
Fondacija Infohouse
Fondacija za razvoj medija i civilnog društva “Mediacentar”
Kvinna till Kvinna, BiH
Sarajevski otvoreni centar
Sve su to vještice
Tuzlanski otvoreni centar
Udruženje/udruga BH Novinari
Udruženje građana i građanki Zašto ne
Udruženje građana Oštra Nula
Udruženje za kulturu i umjetnost Crvena
Udruženje žena “Napravi Razliku”
Udruženje “Sara-Srebrenica”
Pojedinci/ke
Alma Gačanin
Andreja Dugandžić
Azra Berbić
Belma Bećirbašić
Bojana Kostić
Borka Rudić
Dajana Bakić
Dajana Cvjetković
Dženana Alađuz
Edin Ibrahimefendić
Feđa Kulenović
Hana Ćurak
Jasmina Čekrić
Lejla Huremović
Lejla Kusturica
Maida Muminovic
Maida Zagorac
Milica Pralica
Nedžada Avdić
Tamara Miščević
Valentina Gagić
Vildana Džekman
