KOLINDA U JASENOVCU: Posebna istina za svakog gosta

IZDVAJAMO

Jasenovac i ustaški zločini dosad nisu pretjerano opterećivali hrvatsku predsjednicu. Prije tri godine, bivši je logor posjetila sama, inkognito, mimo službenih komemoracija, a u knjizi dojmova napala je Osovinu jer je iskoristila “legitimnu želju hrvatskog naroda za svojom državom”, što izgleda kao žaljenje zbog sudbine ustaša.

KOLINDA U JASENOVCU: Posebna istina za svakog gosta

Hrvatska je predsjednica ovaj put bila politički korektnija nego inače. Sve zavisi s kime dolazi na mjesto stradanja

Piše: Vladimir Matijanić

Kolinda Grabar Kitarović posjetila je Jasenovac i to ne u društvu ekstremnih desničara, koje je svojedobno pozvala na inauguraciju, nego s izraelskim predsjednikom Reuvenom Rivlinom te, u skladu s očekivanjima pratnje, osudila ustaške zločine. Dirljiva raznježenost kojom je i dio inače kritički usmjerenih medija pozdravio njezine riječi, više govori o niskom pragu očekivanja nego o sadržaju govora.

Predsjednica je iskazala “duboku tugu za sve žrtve holokausta u Hrvatskoj i žrtve kolaboracionističkog ustaškog režima tijekom Drugog svjetskog rata koji je donio strašna stradanja židovskoj zajednici, ali i Srbima, Romima i Hrvatima te svima onima koje se smatralo neprijateljima režima onoga vremena”. Potom je zapazila da su se “tom režimu suprotstavili mnogi Hrvati, poginuvši za slobodu i ljudskost, svrstavši našu domovinu na ispravnu stranu povijesti”, pa je tradicionalno osudila “svaki totalitarni režim – nacizam, fašizam i komunizam”, ali i “manipulacije brojem žrtava holokausta u koncentracijskom logoru Jasenovac”.

Ukratko, predsjednica je priznala da je ustaški režim u Jasenovcu ubijao Židove, Srbe i Hrvate. No, po njezinoj interpretaciji povijesti suprotstavljali su mu se samo Hrvati – a Hrvati su, zapravo, sudjelovali u višenacionalnom antifašističkom pokretu pod vodstvom Josipa Broza čiju je bistu izbacila iz predsjedničkih odaja čim se uselila – a komuniste, organizatore otpora, izjednačila je s nacistima i fašistima.

Jasenovac i ustaški zločini dosad nisu pretjerano opterećivali hrvatsku predsjednicu. Prije tri godine, bivši je logor posjetila sama, inkognito, mimo službenih komemoracija, a u knjizi dojmova napala je Osovinu jer je iskoristila “legitimnu želju hrvatskog naroda za svojom državom”, što izgleda kao žaljenje zbog sudbine ustaša.

Nešto jasnija u osudi ustaštva bila je kad je u Hrvatsku stigao Nicholas Dean, posebni izaslanik State Departmenta za pitanja holokausta. I sada u društvu prvog čovjeka Izraela.

Hrvatska predsjednica dijeli sudbinu države: obje najbolje funkcioniraju pored dobrog tutora.

About The Author