Najpopularnija kineska aplikacija za razmjenu poruka WeChat cenzurirala je brojne ključne riječi o epidemiji koronavirusa još od prvog januara.
Istraživačka grupa Citizen Lab sa sjedištem u Torontu otkrila je da WeChat blokira kombinacije ključnih riječi i kritika predsjednika Xija Jinpinga.
Izvještaj je također utvrdio da je WeChat, u vlasništvu kineske firme Tencent, blokirao sve više ključnih riječi kako je broj oboljelih rastao.
Kina godinama cenzurira ono što građani čitaju i govore na internetu, ali izvještaj Citizen Laba upozorava da je cenzura konverzacija počela nekoliko sedmica prije nego što su dužnosnici priznali ozbiljnost epidemije.
Kako podsjeća BBC, Kina je 31. decembra prvi put upozorila Svjetsku zdravstvenu organizaciju na izbijanje novog koronavirusa u gradu Wuhan.
No vlasti su u početku zadržavale informacije od javnosti – nisu prijavljivali pravi broj zaraženih te nisu pružile pravovremene informacije koje su mogle spasiti živote. Tek 20. januara kineski predsjednik Xi Jinping javno se obratio o pitanju virusa kazavši da ga treba “odlučno obuzdati”.
Nije jasno jesu li platforme društvenih medija blokirale te kombinacije ključnih riječi zbog vladine direktive ili su to uradile po vlastitom nahođenju.
Grupa iz Toronta analizirala je i live-streaming stranicu YY te je utvrđeno da je na listu cenzuriranih riječi 31. decembra dodano 45 novih koje upućuje na virus, a koji tada nije bio identificiran.
Ove ključne riječi podrazumijevale su pojmove poput “nepoznata Wuhan upala pluća” i “epidemija SARS-a u Wuhanu”.
Otkriveno je da je WeChat cenzurirao 132 kombinacije ključnih riječi od prvog do 31. januara. Kako se epidemija širila WeChat je cenzurirao 384 nove ključne riječi između 1. i 15. februara.
To uključuje ključne riječi koje su upućivale na kineske dužnosnike uključujući predsjednika Xija. Neki primjeri cenzuriranih kombinacija su “lokalne vlasti + epidemija + središnja (vlada) + prikrivanje” i “Wuhan + očigledno + virus + prijenos s čovjeka na čovjeka”.
Neke od ključnih riječi odnosile su se i direktno na doktora Li Wenliang koji je prva upozorenja o virusu izdao krajem decembra. Njega je policija upozorila da prestane davati “lažne informacije”, a on je kasnije preminuo od koronavirusa.
Izvještaj grupe iz Toronta navodi da se cenzura u Kini koristi kroz sistem “samodiscipline” u kojoj su kompanije odgovorne za sadržaj na svojim platformama.
Cenzura je posebno štetna jer je WeChat koristi veliki broj osoba u Kini. Korisnici aplikacije mogu rezervirati letove, pozvati taksi, mijenjati i uplaćivati novac.
– Strašno je vidjeti koliki broj pojmova je cenzuriran. To pokazuje koliko je zabrinuta kineska vlada koja pokušava ograničiti bilo kakvu raspravu. U pitanju je lišavanje građana prava na slobodu informiranja i izražavanja – kazao je za BBC Patrick Poon, istraživač iz Amnesty Internationala.
U Kini je cenzura veoma rasprostranjena. Web lokacije poput Googlea i Wikipedije su zabranjene, a nije rijetkost da kompanije na društvenim medijima u Kini uklanjaju sadržaj za koji se smatra da prijeti socijalnoj stabilnosti ili vladajućoj Komunističkoj partiji.