Ove godine javnost je vidjela zabrinjavajuću stranu Facebooka, nakon što je veliko curenje internih dokumenata otkrilo razmjere dezinformacija o vakcinama i ekstremizmu na platformi, dvoslojnom sistemu ko može prekršiti pravila i toksične učinke Instagrama na tinejdžere.

Aktivisti za digitalna prava širom svijeta već godinama upozoravaju na ove probleme, ali s obzirom na to da se kompanija suočava sa sve većim pritiskom, sljedeća bi godina mogla biti prilika za akciju bez presedana.

The Guardian je razgovarao s istraživačima, aktivistima i tehnološkim stručnjacima o tome kako se Facebook može unaprijediti u 2022. godini i kasnije, te inovativnim rješenjima koja bi mogla donijeti promjenu.

U Sjedinjenim Američkim Državama će put prema regulaciji vjerojatno biti dug, ali ove godine bilo je poziva da se pooštre pravila o velikoj tehnologiji.

Član 230. Zakona o pristojnosti u komunikaciji, koji štiti Facebook od tužbi ako korisnici objave bilo šta protuzakonito, ponovno se našao pod lupom. Rashad Robinson, predsjednik grupe za građanska prava Color of Change, koji je vodio korporativni bojkot Facebooka u julu 2020. godine, kaže da je izmjena ključni prvi korak.

– Vjerujem da je potrebno ukloniti imunitet prema članu 230 kada je u pitanju plaćeno oglašavanje i kada su u pitanju stvari koje su povezane s dizajnom proizvoda – rekao je Robinson.

U međuvremenu, zastupnici su donijeli zakone – uključujući Zakon o unapređenju istraživanja djece i medija i Zakon o algoritamskoj pravdi i transparentnosti internetskih platformi iz 2021. godine – koji bi finansirali istraživanje učinaka platforme na mlade i pozabavili se često nedokučivim algoritmima Facebooka.

Robinson kaže da bi se takvi zakoni odnosili na “načine na koje Facebook zarađuje i odbija snositi odgovornost”.

U Evropi će 2022. godine biti donesena konačna odluka Evropskog suda pravde (ECJ) u njemačkom slučaju za online igre koji bi mogao utrti put Facebooku da se suoči s pravnim posljedicama kršenja privatnosti.

Javier Pallero, direktor politike u organizaciji za digitalna građanska prava Access Now, kaže da svaka regulativa mora uzeti u obzir ljudska prava, posebno kada je u pitanju moderiranje sadržaja na globalnom jugu.

Trenutni Facebookov model moderiranja je pogrešan, kaže on jer “oni ili dopuštaju previše ili ukidaju previše i na kraju u osnovi cenzuriraju aktiviste i tako dalje širom svijeta. Dakle, potrebni su vam ljudski moderatori, odnosno više ulaganja i više ljudi”.

Sama veličina Facebooka i dominacija na tržištu ostaju značajna prepreka promjenama, a sve su veći pozivi zakonodavaca i drugih na jednostavno rješenje: „razbiti ga“.

Matt Stoller, direktor istraživanja u American Economic Liberties Projectu, kaže da je ogromna moć Facebooka najveća prijetnja demokratiji. “On djeluje kao suveren”, kaže Stoller, što znači da ima kontrolu i moć upravljanja nad tržištem.

Prvo, Stoller poziva na „razbijanje“ Facebooka na tržištu društvenih medija. Nakon što je Facebook preuzeo sve svoje konkurente, kaže on, “samo su počeli nadzirati i raditi sve što su htjeli, a zapravo nije bilo načina da se to zaobiđe”.

Drugo, Stoller predlaže podizanje krivičnih prijava protiv osnivača Marka Zuckerberga i njegovog vodstva zbog optužbi za prijevaru i trgovinu povlaštenim informacijama, iako Facebook odbacuje te tvrdnje.

Treće, Stoller preporučuje nametanje pravila na tržištu društvenih medija kako se kompanije poput Facebooka ne bi mogle finansirati ili učestvovati u oglašavanju koje je vođeno hiperpersonaliziranim nadzorom.

Neki od najjačih napora za promjenu dolaze od Facebookove vlastite radne snage ili bivših radnika, uključujući Frances Haugen, bivšu voditeljicu proizvoda u Facebookovom odjelu za građanski integritet koja je otkrila desetke hiljada internih dokumenata kompanije Wall Street Journalu i državnoj sigurnosnoj službi te Komisiji za razmjenu.

Jeff Allen i Sahar Massachi bivši su podatkovni naučnik i podatkovna inženjerka na Facebooku koji su pomogli u izgradnji tima za građanski integritet kompanije, a sada vode neprofitnu organizaciju pod nazivom Institut Integrity. Vjeruju da je rješenje osnaživanje profesionalaca za integritet koji se bave pitanjima kao što su povjerenje, sigurnost i otkrivanje lažnih aktivnosti.

Massachi kaže da Facebookova kultura potiče suprotno: jedan tim će označiti štetan sadržaj i preporučiti smanjenje angažmana, dok će drugi tim pronaći trik za povećanje angažmana sa štetnim sadržajem.

Kako bi to popravio, on predlaže uvođenje regulatora koji bi mogli pratiti kompanije na temelju mjesečnog mjerenja, a potom bi mogli poduzeti konkretne mjere ako kompanije ne održe svoj rezultat.

Kada je Facebook obećao saradnju na istraživačkoj inicijativi s akademicima nakon skandala Cambridge Analytica, postojale su nade da će to baciti svjetlo na to kako Facebook utiče na društvo, ali umjesto toga, istraživači su se susreli s pogrešnim i nepotpunim podacima.

Nate Persily, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Stanforda i direktor Stanford centra za Cyber ​​Policy, radio je s Facebookom u akademskom svojstvu, ali je postajao sve više frustriran količinom podataka koje je kompanija dijelila s istraživačima.

Od tada je izradio tekst za Zakon o transparentnosti i odgovornosti platformi koji bi naučnicima omogućio pristup informacijama koje posjeduje kompanija društvenih medija, uz zaštitu privatnosti korisnika.

Utjecaj otvaranja podataka bio bi dvostruk: prvo, educirao bi akademike i javnost o tome što se događa na platformi, uključujući ulogu algoritama, aplikacija usmjerenih na djecu i stope dezinformacija, rekao je Persily, drugo, Facebook bi se ponašao drugačije kada bi znao da se nadgleda.

Izvor: The Guardian