Piše: Maureen Clare Murphy

Izraelska vlada i njeni apologeti pokušavaju prikriti korištenje izgladnjivanja kao oružja rata novom studijom UNICEF-a, fonda Ujedinjenih nacija za djecu.

Tokom augusta UNICEF je objavio nalaze istraživanja provedenog u Gazi između 31. maja i 15. juna. Ta studija navodi da je nagli porast pomoći i komercijalne robe u Gazi nakon prekida vatre iz oktobra 2025. značio da je broj prijema na liječenje akutne pothranjenosti pao sa 17.000 djece u augustu 2025. na manje od 3.000 do marta ove godine.

Upravo taj jedan podatak – izdvojen iz mnogo većeg izvještaja za koji UNICEF kaže da prikazuje „složenu nutritivnu sliku“ stanja djece i žena reproduktivne dobi u Gazi – prigrlili su oni koji pokušavaju „opovrgnuti“ da je Izrael koristio hranu i pomoć kao oružje u Gazi.

Autor u londonskom Jewish Chronicleu ustvrdio je da studija „izravno proturječi“ organizacijama za zagovaranje koje „i dalje opisuju djecu u Gazi kao suočenu s krizom izgladnjivanja izazvanom namjernom politikom“.

Autor je dodao da najnoviji nalazi „također u potpunosti ruše ionako klimave temelje na kojima je prošlogodišnja oznaka ‘gladi’ bila zasnovana“, misleći na potvrdu Integrirane klasifikacije faza sigurnosti hrane o gladi u Gazi u augustu 2025. godine.

Olivia Reingold iz The Free Pressa tvrdila je da su novi podaci UNICEF-a potvrdili njen ozloglašeni tekst iz augusta 2025. naslovljen „Postali su simboli izgladnjivanja u Gazi. Ali svih 12 pati i od drugih zdravstvenih problema“.

U toj „istrazi“, koju je napisala zajedno s Tanyom Lukyanovom, Reingold je pokušala dovesti u pitanje podatke povezane s nesigurnošću hrane u Gazi tako što je „otkrila“ da je nekolicina stanovnika Gaze čija su se izgladnjela tijela pojavljivala u medijskim izvještajima možda imala ranije zdravstvene probleme.

Ljudi s ranijim zdravstvenim problemima bili bi najranjiviji u uslovima gladi. Ali izvještavanje Drop Sitea, koji je zaista kontaktirao porodice slučajeva koje je „otkrio“ The Free Press, utvrdilo je da „postojeća zdravstvena stanja nisu dovela do pogoršanja njihovog zdravlja“ (naglasak u originalu).

„Umjesto toga, upravo je nedostatak pristupa hrani i lijekovima doveo do njihovih akutnih zdravstvenih kriza“, dodao je Drop Site. „To je obilježje gladi.“

U svom tekstu iz 2026. godine, Reingold ide toliko daleko da tvrdi kako novo UNICEF-ovo istraživanje ne samo da „potkopava“ IPC-ovu deklaraciju gladi iz 2025. nego pokazuje i da se „Gaza sada suočava s novim izazovom: pretilošću i prekomjernom tjelesnom težinom, koje zajedno pogađaju četiri posto djece mlađe od pet godina“.

To je dodatno izvrnuo izraelski ambasador u SAD-u, koji je tvrdio da „UN kaže da Gaza ima problem s pretilošću“ – UN zapravo to ne kaže. Ambasador je ovu tvrdnju iznio promovirajući dokument izraelskog ministarstva vanjskih poslova pod nazivom „Proizvodnja moderne krvne klevete“, koji optužbe za izgladnjivanje u Gazi označava kao „moderne inačice stoljećima starih antisemitskih tropa“.

Reingold u svom novom tekstu također ponavlja ranije kritike metodologije IPC-a korištene u studiji iz augusta 2025. godine, koja se dijelom oslanjala na mjerenje obima sredine nadlaktice radi procjene akutne pothranjenosti.

„Ključno načelo je podudarnost dokaza: glad se ne klasificira samo na osnovu [obima sredine nadlaktice], nego kada uskraćenost hrane, pothranjenost i smrtnost svi ukazuju na katastrofalne uslove“, naveo je IPC odgovarajući na kritike svoje klasifikacije gladi u Gazi.

Slično tome, izdvajanje samo jednog pokazatelja – pada akutne pothranjenosti među djecom – nije „dokaz“ da se glad u Gazi nije dogodila, niti umanjuje aktuelna upozorenja humanitarnih organizacija da su ta poboljšanja „krhka“ (prema riječima Svjetskog programa za hranu) i da Izrael i dalje uskraćuje civilima u Gazi osnovne potrepštine za život.

Ako išta, pad akutne pothranjenosti među djecom, za koji izraelski apologeti tvrde da proturječi nalazima IPC-a iz augusta 2025, zapravo čini suprotno – potvrđuje vrijednost IPC-a kao sistema ranog upozorenja koji služi sprečavanju najgoreg mogućeg scenarija. Naslovi o gladi u Gazi stvorili su međunarodni pritisak na Izrael da ublaži svoje gušenje dotoka zaliha u to područje.

Od gladi do kriznog nivoa nesigurnosti hrane

UNICEF-ov cjeloviti izvještaj o najnovijem istraživanju o ishrani to potvrđuje.

Agencija UN-a navela je da je njeno istraživanje „uslijedilo nakon značajnog proširenja humanitarne pomoći poslije prekida vatre iz oktobra 2025. godine“.

U mjesecima koji su prethodili nominalnom prekidu vatre, tokom kojih je IPC službeno klasificirao glad u Gazi, „ozbiljna ograničenja pristupa i prekidi u snabdijevanju značili su da je opća dopunska ishrana – glavno sredstvo za sprečavanje akutne pothranjenosti – uglavnom prestala širom Gaze“.

„Neki programi za otkrivanje i liječenje pothranjenosti nastavili su djelovati, ali zalihe i pristup potrebni da se prije svega spriječi da djeca postanu pothranjena nisu do njih stizali“, dodao je UNICEF.

Iz toga proizlazi da je akutna pothranjenost naglo porasla prije prekida vatre zato što ljudi nisu mogli pristupiti dodacima prehrani i minimalno odgovarajućoj ishrani. Izrael je početkom 2025. godine nekoliko uzastopnih sedmica potpuno zabranio ulazak pomoći, nakon što je u napadima u kojima je bilo poginulih prekršio prekid vatre postignut u januaru te godine.

Nakon potpune zabrane pomoći – od koje stanovništvo Gaze sada zavisi jer je Izrael uništio njen proizvodni sektor – u maju prošle godine uveden je militarizirani sistem distribucije pomoći pod okriljem Gaza Humanitarian Foundationa.

Ta američko-izraelska shema imala je za cilj potkopati postojeći humanitarni sistem predvođen UN-om i dovela je do toga da je više od 1.000 ljudi ubijeno, a mnogo više ih je povrijeđeno od izraelskih vojnika dok su pokušavali dobiti male kutije hrane na distribucijskim punktovima.

Znakovito je da je Reingold u svom tekstu iz 2025. tvrdila da postojanje Gaza Humanitarian Foundationa „potkopava“ „narativ o gladi“ u Gazi – pri tome ne priznajući da bi samo potpuni očaj naveo ljude da rizikuju smrt ili trajne povrede od izraelske snajperske vatre kako bi došli do oskudnih količina hrane.

Prekid vatre iz oktobra 2025. nije donio sigurnost ljudima u Gazi. Većina stanovništva i dalje je raseljena i uskraćena za adekvatan smještaj i osnovne usluge. Izrael nije obustavio napade i zadržava strogu kontrolu nad prijelazima; samo jedan prijelaz trenutno je operativan za teret.

Ali prekid vatre ipak je donio smanjenje izraelskih napada, povećanje dotoka pomoći i donekle sigurnije uslove za humanitarne operacije unutar Gaze, kao i ukidanje militarizirane sheme pomoći Gaza Humanitarian Foundationa. Sve je to pomoglo poboljšanju sigurnosti hrane u Gazi, što pokazuju najnoviji kvartalni izvještaji IPC-a.

Međutim, „poboljšanje“ treba uzeti s rezervom, budući da IPC u najnovijoj analizi stanovništvo Gaze klasificira kao ono koje se suočava s kriznim nivoom nesigurnosti hrane – trećom najtežom od njegovih pet faza nesigurnosti hrane, samo dva koraka udaljenom od potpune gladi.

Jeremy Konyndyk, čelnik humanitarne organizacije Refugees International, sažeo je to jednostavno: „Glad je prestala zato što je Izrael prestao raditi ono što ju je uzrokovalo.“

I jednako lako kao što ju je zaustavio, Izrael bi je mogao ponovo pokrenuti. I druge varijable utječu na to hoće li djeca u Gazi odlaziti na spavanje gladna, uključujući zamor vlada od doniranja stanovništvu koje je postalo zavisno od pomoći zbog izraelskih vojnih operacija i politika.

Edouard Beigbeder, regionalni direktor UNICEF-a, upozorio je da su poboljšanja sigurnosti hrane u Gazi „krhka i zavise od kontinuiranog humanitarnog pristupa, adekvatnog finansiranja i funkcionalnih komercijalnih tržišta“.

„Bez toga, napredak bi mogao biti poništen u roku od nekoliko mjeseci, a djeca će ponovo platiti najveću cijenu“, upozorio je.

Izraelske i američke laži

Iako je UNICEF-ova studija utvrdila relativno nizak nivo akutne pothranjenosti među djecom, također je utvrdila „zabrinjavajuće stope hronične pothranjenosti (zaostajanja u rastu), pothranjenost majki, veoma loš kvalitet ishrane, neadekvatne prakse hranjenja dojenčadi i male djece te značajno prisustvo bolesti među djecom“.

UNICEF također izričito navodi da njegovi trenutni nalazi „pružaju presjek“ sadašnjeg stanja i da se „ne mogu koristiti za potvrđivanje, opovrgavanje ili drugačije tumačenje procjena koje opisuju stanje ishrane u prošlosti“.

To upozorenje zanemario je Danny Danon, izraelski ambasador pri UN-u sklon ispadima, koji je tvrdio da UNICEF-ovi podaci opovrgavaju „lažni narativ protiv Izraela“.

Rekao je da su optužbe da Izrael namjerno izgladnjuje stanovništvo Gaze „krvna kleveta“ koja se „oslanjala na Hamasove izvještaje“, a koje su sada, prema njegovim riječima, opovrgnute UNICEF-ovim podacima.

„U Gazi nema nestašice hrane“, tvrdio je Danon. „Nama je više stalo do beba u Gazi nego onima koji protiv nas iznose takve optužbe“, dodao je.

Tokom obraćanja Vijeću sigurnosti UN-a prošle sedmice, Danonov američki kolega Mike Waltz također je koristio UNICEF-ove podatke kao sredstvo za napad na grupe koje protestuju zbog izraelskog kontinuiranog ometanja dostave pomoći Gazi.

Američki ambasador pri UN-u otvoreno je lagao o stvarnom stanju.

„Nikoga ovdje ne bi trebalo iznenaditi niti šokirati to što se život ljudi poboljšava kada terorističke grupe prestanu gomilati pomoć i koristiti je kao okrutno sredstvo kontrole“, rekao je Waltz, implicirajući da je Hamas, a ne Izrael, odgovoran za gladovanje djece u Gazi.

To je rekao uprkos tome što je čak i izraelska vojska na kraju priznala da Hamas nije preusmjeravao niti gomilao pomoć u većim razmjerama – što je bio izgovor za katastrofalni sistem Gaza Humanitarian Foundationa.

Umjesto toga, pomoć se gomilala izvan prijelaza prema Gazi zbog izraelskih kašnjenja i odbijanja.

Priznala je da najnoviji podaci „pokazuju da smo se uspjeli odmaknuti od namjerno izazvane gladi u Gazi“.

„Ali uznemirujuće je da se kao napredak slavi to što dijete možda više nije neposredno izloženo opasnosti da umre od gladi, a i dalje u svakom trenutku može biti ubijeno granatiranjem, zračnim napadom ili pucnjavom, ili može preživjeti samo da bi posljedice gladi, razaranja i oskudice nosilo do kraja života“, dodala je Rayburn.

Malo razloga za slavlje

Zaista, u Gazi ima malo razloga za slavlje, bez obzira na to šta tvrdili apologeti Izraela.

U julu su IPC i agencije UN-a upozorili da dvije od tri osobe u Gazi „proživljavaju krizni ili još teži nivo akutne nesigurnosti hrane“.

Stanovništvo Gaze – iscrpljeno i izmoreno nakon gotovo tri godine neprestanih napada, uskraćivanja električne energije, vode i sanitarnih usluga te uništavanja zdravstvenog sistema – suočava se s četvrtom zimom bez adekvatnog smještaja.

Nickolay Mladenov, specijalni izaslanik Odbora za mir, tijela koje je osmislila Trumpova administracija kako bi potkopala ulogu UN-a u Gazi, morao je priznati ovu sumornu stvarnost tokom obraćanja Vijeću sigurnosti, iako je istovremeno isticao navodna dostignuća tog tijela.

„Zima je pred vratima, a sadašnja izraelska politika kada je riječ o adekvatnom smještaju nije prihvatljiva“, rekao je Mladenov.

Iako na prilično zamršen način, bio je prisiljen priznati i da Izrael nije ispunio svoje obaveze iz sporazuma o prekidu vatre – prije svega, nije prestao pucati na Palestince i ubijati ih. Izraelsko vojno rješenje za Gazu tokom posljednjih četvrt stoljeća opisao je kao neuspješnu strategiju.

Ali tijelo koje Mladenov predstavlja samo omogućava užasne izraelske prakse, kako je Rayburn rekla Vijeću sigurnosti.

„Odbor za mir ne samo da nije učinio ništa kako bi oduzeo kontrolu nad Pojasom Gaze državi Izrael, nego je do sada djelovao tako da dodatno učvrsti nezakonito prisustvo Izraela“, rekla je okupljenima.

Rayburn je aludirala na savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde UN-a iz jula 2024. godine, kojim je proglašeno da je nastavak izraelske okupacije Zapadne obale i Gaze nezakonit. Sudije su presudile da je Izrael dužan okončati svoje nezakonito prisustvo „što je brže moguće“.

U martu 2024. godine isti sud je naredio Izraelu da „bez odlaganja osigura (…) nesmetano pružanje, u potrebnom obimu, hitno potrebnih osnovnih usluga i humanitarne pomoći Palestincima širom Gaze“.

Ta direktiva bila je dio niza privremenih mjera koje je sud izrekao u okviru tekućeg razmatranja tužbe za genocid koju je Južna Afrika podnijela protiv Izraela u decembru 2023. godine.

Izraelsko korištenje „izgladnjivanja kao metode ratovanja“ protiv stanovništva Gaze ključni je dio istrage Međunarodnog krivičnog suda o ratnim zločinima, u okviru koje su za dvojicom izraelskih zvaničnika, uključujući premijera Benjamina Netanyahua, izdati važeći nalozi za hapšenje.

IPC-ova deklaracija gladi u Gazi toliko je narušila međunarodni ugled Izraela da pretrage na Googleu povezane s pothranjenošću u Gazi na vrhu rezultata prikazuju „sponzorirani rezultat“ koji vodi na „kritičku analizu“ izvještaja izraelskog ministarstva vanjskih poslova.

Korištenje gladi kao oružja očigledno je genocidna politika koja će imati negativne zdravstvene posljedice tokom ostatka života djece iz Gaze koja prežive – politika koju su osmislili i provode pojedinci i vlasti koji su pod istragom međunarodnih sudova.

Zbog toga branitelji izraelskih zločina toliko spremno izdvajaju jedan podatak iz UNICEF-ove studije, odvajaju ga od šireg konteksta i proglašavaju da on opovrgava utvrđenu činjenicu da je Izrael izazvao glad u Gazi.

Maureen Clare Murphy je viša urednica portala The Electronic Intifada

Izvor: https://electronicintifada.net/content/how-israel-propagandists-twist-un-findings-gaza-hunger/51604

Objavljeno: 1. septembar 2026.