RTRS: Sveprisutni Dodik

13. – 19. decembar 2021.

ČETIRI PUTA ON: U Dnevniku 2 emitovanom 13. decembra, izjave Milorada Dodika mogle su se čuti u četiri udarna izvještaja i vijesti. To što nije rekao ništa novo – osim varijacija na temu vraćanja nadležnosti i sve nevjerovatnijih ideja o tome kako (ne) vidi budućnost Oružanih snaga BiH – nikome nije važno. Jer on je Dodik.

KOLIKO JE LJUDI GLASALO: Iz istog Dnevnika izdvajamo i izvještaj o vanrednim izborima za gradonačelnika Prijedora. Pobjeda kandidata SNSD-a predstavljena je kao „izvanredan uspjeh politike koja traje već deset mjeseci“. Fokus u izvještajima bio je na porazu opozicionog kandidata i međusobnim optužbama za poraz na relaciji SDS – DNS. Ono ključno, da je na izbore izašlo tek 30 posto građana, nije ni spomenuto.

KOME OPOZICIJA VJERUJE: Da je sve stvar tumačenja, a ne realnosti, najbolje oslikava izvještaj Ajdina Cikote sa sjednice Narodne skupštine, na kojoj se vodila rasprava o programu ekonomske politike za narednu godinu. Osim određenih olakšica za privredu, kroz smanjivanje oporezivanja, sve ostalo spisak je lijepih želja bez konkretnih pokazatelja o tome kako napisano realizovati. Ali, kako smo naveli, sve je stvar tumačenja, posebno kada je u pitanju javni servis RS-a. Otuda i ne čudi da su sve primjedbe opozicije predočene tek kroz rečenicu šefa poslaničkog kluba SDS-a Miladina Stanića.

Identičan način izvještavanja, također Ajdina Cikote, bilježimo i o raspravi o budžetu RS-a za 2021. godinu. Najkraće opisan pitanjem: Kome opozicija vjeruje – svojim očima i brojevima na papiru ili izjavama ministrice finansija?

SPRIJEČEN NAPAD? „Spriječen novi bošnjački napad na RS“, najava je vijesti o još jednom neuspjelom pokušaju održavanja sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Srpski zastupnici na sjednici nisu se pojavili, a oni HDZ-a BiH jednoglasno odbili da se u državnom parlamentu raspravlja o političkoj situaciji u zemlji nakon što je Narodna skupština RS usvojila set zaključaka kao uvod u proces vraćanja nadležnosti, nazvavši tu inicijativu „političkim nasiljem“.

U najkraćem, još jedan događaj i izvještaj koji potvrđuje neupitnost čvrstog koalicionog djelovanja SNSD-a i HDZ-a BiH.

OPET PJESNIČKI RASPOLOŽENA: Kada Branka Kusmuk sumira 26. godišnjicu potpisivanja Dejtonskog sporazuma, onda gledatelji ništa drugo i ne mogu dobiti osim još jednog, srpskog „tumačenja“ sadržaja odredbi mirovnog sporazuma. I još jedan, više ne znamo koji po redu, RTRS-ov hvalospjev, kako Kusmuk ističe, „kontraofanzivi Republike Srpske u cilju vraćanja otetih nadležnosti“.

UOBIČAJENA PRAKSA: Šta je tačno u svom statusu na društvenim mrežama napisao Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Potočari, i zašto je objavio spisak 27 pripadnica ženskog voda bratunačke brigade Vojske RS, gledatelji nisu saznali. Po onome što je rečeno u izvještaju, „Suljagić im je stavio metu na čelo, dovodeći ih u vezu s počinjenim ratnim zločinima“. Nakon uvoda prezentera (Dnevnik 2, 16. decembar) slijede reakcija nekih od pripadnica te brigade i članova njihovih obitelji. Tako se nastavlja uobičajena praksa da se gledateljima daju samo reakcije jedne strane, bez autentičnog uvida u sadržaj o kojem je riječ.

Ocjena: 1

BNTV: Ono što nikada nećete čuti i vidjeti na RTRS-u

13. – 19. decembar 2021.

LEKCIJA IZ NOVINARSTVA: Prilozima o programu ekonomskih reformi i budžetu Republike Srpske za narednu godinu, novinari Dnevnika još jednom su održali lekciju RTRS-u o profesionalnom izvještavanju.

Gledatelji su upoznati sa sadržajem ova dva dokumenta, ali i s diskusijama opozicionih poslanika koji su ukazali da je paket ekonomskih reformi spisak lijepih želja i namjera vlasti, bez ekonomskog utemeljenja.

KO JE SVE ODGOVORAN: Nastavljena je blokada Parlamentarne skupštine BiH. Srpski zastupnici nisu se pojavili na sjednici Predstavničkog doma; Hrvati su bili tek fizički prisutni. Iako je Slađana Jašarević donijela opširan izvještaj o neodržanoj sjednici, ponovo je brižljivo izbjegnuto da se odgovornost adresira i na srpsku opoziciju. Koja bojkotuje i kritikuje, ali ne nudi rješenja za izlazak iz krize.

Ovo je posebno bitno jer je u istom Dnevniku (14. decembar) ponovo otvorena tema izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, na samoj granici Hrvatske i BiH. Dan ranije, tokom boravka u Sarajevu, hrvatski premijer Andrej Plenković jasno je stavio do znanja da od izgradnje odlagališta neće odustati. I može mu se, jer u državi koja ne funkcionira, u kojoj se političke elite ne žele ni oko čega dogovoriti, Bosna i Hercegovina nije kadra da zaštiti svoje interese, odnosno sliv rijeke Une i ljude koji tamo žive.

Izdvojeno

PRIJATNO IZNENAĐENJE: U više navrata smo ukazivali na to da gledatelji o dešavanjima u Federaciji BiH u pravilu nisu informisani, osim ako nije riječ o štrajkovima, protestima ili koruptivnim skandalima. Stoga je prijatno iznenađenje bio izvještaj s promocije knjige Slave Kukića „Sumrak kapitalizma“.

Ocjena: 4

Izdvojeno

Iako su političku scenu BiH u kontekstu ponašanja i izjava domaćih političara, prevashodno iz RS-a, te međunarodnih zvaničnika, različito prenosili i davali gledateljima oprečne uvide, shodno procjenama uredništva, i RTRS i BNTV oslikali su i više nego tešku zbilju vremena u kojem živimo. Postoji, međutim, mnogo zbivanja koje je javni servis Republike Srpske pokrio jednostrano, nikada ne dajući objektivan uvid u stvarno stanje. O mnogim od tih životnih i političkih problema BNTV je izvještavao profesionalno.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Analiza vanrednih izbora za gradonačelnika Prijedora u svjetlu činjenice da je na izbore izašlo tek 30 posto građana. Ovo je bio povod za otvaranje pitanja jesu li građani izgubili povjerenje u političare i stranke iz kojih dolaze pa je apstinencija i jedini odgovor.

Minus sedmice

RTRS

Samo onaj ko nije htio, nije dobio priliku da u dnevnicima podrži „vraćanje otetih nadležnosti Republici Srpskoj“. Ništa novo pritom nije rečeno, osim što je propagandna mašinerija RTRS-a neumorno nastavila da radi za entitetsku vlast, bez ulaženja u analizu mogućih posljedica koje mogu proizvesti sve jednostrane odluke donesene u BiH.

Tu je i sveprisutni Milorad Dodik, koji o svemu ima stav, što se onda neizostavno prenosi u dnevnicima.

BNTV

Uz podatke o broju zaraženih i preminulih od koronavirusa, nadležne zdravstvene ustanove u entitetima i Brčkom na dnevnoj osnovi objavljuju i podatke o broju cijepljenih građana. Iako su te statistike poražavajuće, uredništvo Dnevnika samo ih prenosi, bez analize posljedica po zdravlje stanovništva i bez pitanja zašto se više ne radi na kampanjama o podizanju svijesti građana o potrebi cijepljenja. Isto tako, ne traže se odgovori na pitanje zašto BiH postaje korona-free destinacija, i to u trenutku kada se u državama Evropske unije uvode brojna ograničenja kako bi se preduprijedilo širenje novog soja virusa, omikrona.