Vrhovni sud odbio je dopustiti osnivaču Wikileaksa Julianu Assangeu njegovu posljednju žalbu protiv izručenja Sjedinjenim Američkim Državama.

Glasnogovornik suda rekao je da zahtjev Assangea nije pokrenuo “sporno pitanje prava”. Odluka je veliki udarac njegovim nadama da će izbjeći izručenje, a njegovi advokati rekli su da nije isključena mogućnost konačne žalbe.

Osnivač Wikileaksa (50) tražen je u SAD-u zbog objavljivanja hiljada povjerljivih dokumenata 2010. i 2011. godine.

Slučaj će se sada vratiti na okružnu sutkinju Vanessu Baraitser, prvotnu sutkinju koja je ocjenjivala američki zahtjev za izručenjem.

Nakon toga očekuje se da će ministrica unutrašnjih poslova Priti Patel donijeti konačnu odluku. Ako ona odobri izručenje, to je faza u kojoj bi se Assange mogao suočiti s novim izazovom, rekao je njegov advokat Birnberg Peirce.

Assange se suočava s optužnicom američke vlade od 18 tačaka, koja ga optužuje za hakiranje američkih vojnih podataka kako bi dobio osjetljive tajne informacije u vezi s ratovima u Afganistanu i Iraku, a koje su potom objavljene na web stranici Wikileaksa.

Dokumenti Wikileaksa otkrivaju kako je američka vojska ubila stotine civila u neprijavljenim incidentima tokom rata u Afganistanu, dok procurili ratni dosjei u Iraku pokazuju da je 66.000 civila ubijeno, a zatvorenici mučeni od strane iračkih snaga.

SAD kažu da je objavom tih podataka prekršio zakon i ugrozio živote, ali Assange kaže da je slučaj koji SAD vode protiv njega politički motiviran.

Pod pretpostavkom da ministar unutrašnjih poslova odobri izručenje – koje možda neće biti prije juna – Assange još uvijek može pokušati otvoriti dijelove američkog slučaja koje je izgubio još u januaru 2021. godine.

Oni uključuju potencijalno važna pitanja o tome jesu li njegovi postupci kao šefa Wikileaksa bili zaštićeni mjerama ljudskih prava u vezi sa slobodom govora. Dakle, iako odluka Vrhovnog suda znači da je on bliži nego ikad izručenju, ova afera još nije gotova.

U januaru 2021. godine, niži sudac koji se bavi zahtjevima za izručenje presudio je da, iako su SAD imale slučaj za procesuiranje Assangea za navodna krivična djela u vezi s masovnim hakiranjem vladinih sistema, on ne može biti izručen iz Ujedinjenog Kraljevstva na suđenje – jer tamo nema garancija za njegovu sigurnost.

U to vrijeme, advokati Assangea tvrdili su da njegovo krhko mentalno zdravlje znači da će u SAD-u biti nemoguće spriječiti ga da si oduzme život – jer postoji bojazan da će biti smješten u samnicu.

Visoki sud poništio je tu odluku prošlog decembra, rekavši da su SAD dale dovoljno dobre garancije koja su dokazale da se za Assangea sigurno brinuti.

Viši suci utvrdili su da je niži sudac svoju odluku temeljio na riziku da će Assange biti držan u strogo restriktivnim zatvorskim uvjetima ako bude izručen. Međutim, američke vlasti su kasnije dale garancije da se neće suočiti s tim najstrožim mjerama osim ako u budućnosti ne počini drugo djelo.

Zatim je prošlog mjeseca Lord Burnett, vrhovni sudac, rekao da sada postoji pravno pitanje o tome kako su te garancije pružene – i dao je advokatima Assangea 14 dana da podnesu zahtjev Vrhovnom sudu. Odbijanje tog zahtjeva u ponedjeljak znači da zahtjev SAD-a za izručenje još uvijek stoji.

Ako bude osuđen u SAD-u, Assangeu prijeti moguća kazna do 175 godina zatvora, rekli su njegovi advokati. Međutim, američka vlada rekla je Visokom sudu da je veća vjerovatnost da će kazna biti između četiri i šest godina – i čak će razmotriti mogućnost slanja u australski zatvor.

Assange je prvi put priveden u Ujedinjenom Kraljevstvu 2010. godine – a kasnije pušten na slobodu – nakon što je Švedska izdala međunarodni nalog za hapšenje zbog optužbi za seksualne zločine.

Švedske vlasti htjele su ga ispitati zbog tvrdnji da je silovao jednu ženu i seksualno zlostavljao i prisiljavao drugu u augustu 2010. godine, ali je rekao da su oba susreta bila u potpunosti sporazumna.

Usred dugotrajne pravne bitke, on je zatražio azil u ekvadorskoj ambasadi u Londonu, gdje je proveo gotovo sedam godina.

Tvrdio je da ne može napustiti ambasadu jer se boji da će biti izručen iz Švedske u SAD i da će mu se suditi zbog objavljivanja tajnih američkih dokumenata. No 2019. godine Ekvador mu je povukao status azila kada ga je uhapsila britanska policija.

U maju 2019. godine dok je služio zatvorsku kaznu u Ujedinjenom Kraljevstvu zbog kršenja kaucije, američko ministarstvo pravosuđa podnijelo je 17 novih optužbi protiv osnivača Wikileaksa zbog kršenja Zakona o špijunaži, u vezi s objavljivanjem povjerljivih dokumenata 2010. godine.

Od istrage o optužbama za silovanje iz 2010. godine švedski tužitelji odustali su kasnije u novembru 2019. godine.

Izvor: BBC