Je li Srbija Eldorado za ratne zločince?

Šta Bosna i Hercegovina čini da bi zaštitila svoje građane od hapšenja u Srbiji? Zašto VSTV ustupa predmete ratnih zločina udruženju iz susjedne zemlje? Da li je MAP aktiviran slanjem Programa reformi u NATO?

Je li Srbija Eldorado za ratne zločince?
Foto: Analiziraj.ba

FTV: „Mreža“, 2. decembar

VSTV BiH ZA UDRUŽENJE IZ SRBIJE: Priču o tajnim optužnicama Srbije protiv građana BiH, novinar Haris Šertović počeo je efektno – upozorenjem da je granica sa Srbijom test za sve koji su tokom rata bili pripadnici ABiH, HVO-a i MUP-a, uz insertažu granice na Drini. Podsjetio je na brojne slučajeve hapšenja, od Ilije Jurišića, preko Jovana Divjaka, do Osmana Osmanovića. U fokusu je bilo pitanje zašto institucije BiH ne koriste pravne mehanizme da zaštite svoje građane koji putuju u Srbiju. Kako je Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH omogućilo udruženju iz Srbije pristup predmetima o ratnim zločinima? Bilo je ovo pitanje za predsjednika Vijeća Milana Tegeltiju. „Problem je što je to Srpsko udruženje za krivičnopravnu teoriju i praksu. Da je to npr. englesko udruženje, niko ne bi postavljao to pitanje“, odgovara Tegeltija. Šertović je pojasnio gledaocima da je potpredsjednik tog udruženja Miodrag Simović sudija Ustavnog suda BiH. Njegov sin Vladimir Simović tužilac je Tužilaštva BiH koji radi na predmetima ratnih zločina.

ELDORADO ZA ZLOČINCE: U priči su korišteni brojni materijalni i ljudski izvori. Šertović je podsjetio na djelovanje Međunarodnog suda za zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) do 2018., te na međudržavne sporazume koji bi trebali spriječiti politizaciju pravnih slučajeva. Da će se slučajevi hapšenja po tajnim optužnicama ponoviti jer nema sistemskog odgovora države, prognozira predsjednik Fondacije „Istina, pravda, pomirenje“ Sinan Alić. O neophodnosti takvog odgovora govorili su i novinarka Dženana Karup Druško, advokat Osman Halilović te predsjednik Udruženja svjedoka i žrtava genocida Murat Tahirović. Na logično novinarsko pitanje o tome šta će BiH učiniti da zaštiti svoje građane, zamjenik ministra pravde BiH Nezir Pivić je odgovorio da bi se moglo uzvratiti reciprocitetom. Ali, gdje bi nas to odvelo – pita se, dodajući da Srbija treba prekinuti s tom praksom. Novinar je skeptičan. Pita kako to očekivati od države koja je utočište brojnim presuđenim ratnim zločincima uključujući i Novaka Đukića, od države koja deklarativno poštuje suverenitet BiH, a pred Ministarstvom odbrane Srbije stoji natpis „Ako Kosovo nije Srbija, onda ni Republika Srpska nije Bosna“. Priču završava citatom Alića: „Srbija je na Balkanu Peru 1949. Eldorado za zločince.“

AL JAZEERA BALKANS: „Kontekst“, 27. novembar

GRAĐANSKI AKTIVIZAM: Ulični protesti građana u BiH, Hrvatskoj i Srbiji bili su povod da se urednica Nejra Kozarić zapita ima li građanski aktivizam u ovim državama šansu. Razgovarano je o pitanjima bitnim za demokratizaciju društva za koja uglavnom nema mjesta u dnevnim informativnim emisijama. „Čini li se Vama da građani Hrvatske imaju sve više sluha za građanski aktivizam?“, pitala je voditeljica Irena Kuldija Lovorku Bačić iz Centra za mirovne studije (Zagreb). S njom je razgovarala i o tome zašto su hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću trebala 34 dana da primi predstavnike prosvjetnih radnika u štrajku. Radomira Lazovića iz inicijative „Ne da(vi)mo Beograd“, koji je zbog „neprijavljene šetnje“ građana 2016. dobio poziv za odsluženje zatvorske kazne, pitala je šta se tada dogodilo i šta taj poziv znači za njega. O pravnim aspektima tog slučaja razgovarala je s Uglješom Vukovićem, istraživačem Transparency Internationala BiH. „Isto se dešava i građanima BiH“, odgovorio je on, podsjećajući na činjenicu da se članovima grupe Pravda za Davida stavlja na teret čak i krivično djelo protiv ustavnog uređenja samo zato što su izašli na ulicu. Upozorio je na opasnu tendenciju u regionu, da građani postaju žrtve represivnog režima. „Šta s pravnog i političkog aspekta najviše utječe na ispunjavanje zahtjeva koje građani postavljaju pred Vlade?“,  „Kako mjerite isplativost bavljena aktivizmom“, još su neka od pitanja koje je Kuldija postavila gostu iz BiH.

BNTV: „Puls“, 28. novembar

MLADEN IVANIĆ O PROGRAMU REFORMI: „Kako Vi vidite Program reformi u BiH?“, pitala je Suzana Rađen Todorić počasnog predsjednika PDP-a i bivšeg člana Predsjedništva BiH iz reda Srba Mladena Ivanića. On je bio eksplicitan: „Činjenica da ste Program reformi poslali u NATO znači da je MAP aktiviran. Laž je da nije. Možete ga nazvati kako hoćete.“ Voditeljica nije pitala kako može biti tako siguran budući da nije imao uvid u dokument. Odgovarajući na pitanje o tome da li je priča o vojnoj neutralnosti bila besmislena, obrazložio je kako su u vrijeme podnošenja zahtjeva za MAP 2009. već bili prisutni svi elementi koji su kasnije spominjani kao argumenti za vojnu neutralnost. Politiku SNSD-a od 2017. protumačio je kao pokušaj poboljšanja pregovaračke pozicije, te kao lični interes Milorada Dodika da popravi odnos sa SAD-om.

ŠTA BI URADIO PDP? U emisiji koja traje gotovo 80 minuta razgovarano je o brojnim pitanjima: kako će ovaj dogovor utjecati na odnose sa Rusijom, kako to da je predsjednik Srbije pozitivno reagovao na njega, je li SNSD pristao na Program reformi radi novog aranžmana sa MMF-om, kao i zbog povećanja PDV-a, je li ovo dobra prilika za „vaskrsenje“ opozicije… Ipak, ni u jednom dijelu intervjua nije dotaknuto pitanje zašto bi aktiviranje MAP-a i put BiH ka NATO-u bili loši za građane ove države. Ivaniću nije postavljeno ni pitanje da li bi PDP odbio potpisati ovakav dokument da je na vlasti.

 

RTRS: „Telering“, 27. novembar

NEBOJŠA RADMANOVIĆ O PROGRAMU REFORMI: U „Teleringu“ potpuno drugačija priča. Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH govorio je o onome čega nema u Programu reformi: ne prejudicira se članstvo u NATO-u, nema ni riječi o reformi policije, nigdje se ne spomine MAP, piše da će o članstvu u NATO-u odlučivati Predsjedništvo BiH i Skupština BiH. Tu je i voditelj Mato Đaković da pitanjima pomogne gostu u argumentaciji: „Interesantno je da se priča sarajevskih medija i opozicije u RS-u poklapa – nigdje ne piše ANP, ali je to ANP?“, „Sve je više glasova iz SAD-a kako treba hitno zaustaviti ruski utjecaj na Balkanu, a prvi na njihovom odstrelu je Dodik. Evidentno je da se igra neka igra?“ A onda pitanje utemeljeno na teorijama zavjere: „Kako nekome pojasniti da vi Srbi niste neprijatelji nikom? Kako to pojasniti Amerikancima, Hrvatima, Bošnjacima, NATO-u, EU?“ Značajan dio razgovora posvećen je budućim imenovanjima u Vijeće ministara, SIPA-u i druge agencije.

 

FTV: „Dnevnik D“, 28. novembar

Mišljenje o Programu reformi zatraženo je i od Kathleen Kavalec, šefice Misije OSCE-a u BiH. Gledaoci ipak nisu dobili potpuniji odgovor jer je gošća rekla da ne zna pojedinosti. Nakon što dvije države nisu dobile zeleno svjetlo za pristup EU, proširile su se spekulacije o ruskom utjecaju na zapadnom Balkanu. Ima li mjesta toj priči, pitala je Aida Mujan. Na pitanje kakvo je pravosuđe u našoj državi, Kavalec je govorila o tome kako je potrebno mnogo unapređenja, te da nedostaje političke volje za provođenje preporuka OSCE-a. Da bi dobila konkretnije odgovore, Mujan je pitala i to koliko postoje jaki pojedinci spremni reformisati pravosuđe. Razgovarano je i o posljedicama migrantske krize u USK-u. Postavljena su relevantna pitanja, ali su odgovori bili dosta uopšteni. Dijelom možda i zbog toga što je Kavalec tek oko dva mjeseca u BiH. Kakogod, informativna vrijednost intervjua nije bila velika.

ZAKLJUČAK: „Mreža“ se bavila važnom temom koja je, imajući u vidu moguće posljedice na građane BiH, neopravdano zapostavljena u medijima. U „Kontekstu“ ovaj put prostor za razgovor o razvoju građanskog aktivizma bez kojeg nema funkcionalnog demokratskog društva. U dnevnim izvještajima fokus je na onom što je na površini – uličnim protestima, dok se o procesima rijetko govori. U emisiji „Puls“ prostor samo za predstavnika opozicije. Iz kojih razloga bi integracija BiH u NATO bila loša za građane ove države? Šta bi PDP uradio da je u vlasti? Ta pitanja su izostavljena. U „Teleringu“ opet samo predstavnik SNSD-a. I sasvim druga priča. U njenom fokusu bilo je ono što Program reformi nije, te formiranje Vijeća ministara. U „Dnevniku D“ nova šefica Misije OSCE-a u BiH. Otvoreno je mnogo pitanja, ali su odgovori bili dosta uopšteni i očekivani. Bez pojedinosti, gledaoci nisu saznali ništa naročito novo.

Tekstove s portala analiziraj.ba uz obavezno navođenje linka na izvorni tekst, dozvoljeno je prenositi tek 24 sata nakon objavljivanja

About The Author