FTV: Koliko je novca BiH povukla iz Plana rasta za Zapadni Balkan?

29. april 2026. – 05. maj 2026.

PRILOG O FEMICIDU IZMEĐU ČINJENICA I KOMENTARA: Protekle sedmice u Sarajevu ubijena je još jedna žena. Osumnjičeni za njeno ubistvo je njen suprug s kojim je bila u postupku razvoda. Tužilaštvo je potvrdilo da ga je više puta prijavljivala za nasilje te da je imao mjere zabrane. Bio je to povod za priču koja je emitirana u Dnevniku FTV, a u kojoj je jasno ukazano na sistemski problem. Zakon, naime, postoji, nedavno je čak i unapređen, ali implementacija kasni zbog nedonošenja podzakonskih akata. Time se otvara važno pitanje nefunkcionisanja sistema zaštite žrtava nasilja. Problem nastaje kad pogledamo način na koji je prilog strukturiran. Iako se tematizira odgovornost institucija, izostaje precizno imenovanje i razdvajanje nadležnosti. Gledaoci ne dobijaju jasan odgovor koja su to četiri ministarstva odgovorna za donošenje podzakonskih akata, u kojoj fazi se proces nalazi i zašto dolazi do zastoja. Bez tih informacija, odgovornost ostaje difuzna i apstraktna. Uz navedeno, a kao što smo mnogo puta ranije naveli, FTV emitira veliki broj priloga koji u značajnoj mjeri prelaze iz informativnog u komentatorski okvir. U pojedinim izjavama i narativnim segmentima koriste se generalizacije i formulacije poput „svaka mahala ima potencijalnog ubicu“ ili kvalifikacije o „sistemu napravljenom za zločince“, koje ostaju bez konteksta i analitičke provjere. Takav pristup udaljava prilog od standarda preciznog i odgovornog izvještavanja. Posebno je problematično što se, uz niz opštih ocjena o „apatiji“, „pasivnosti“ i „nečinjenju“, ne nude konkretni podaci o primjeni postojećih mjera zaštite, niti se sistematski analizira gdje tačno dolazi do propusta, odnosno da li je to u policijskoj reakciji odnosno njenom izostanku, pravosuđu ili drugim institucijama. Time se odgovornost širi na „društvo u cjelini“, što može zamagliti ulogu onih koji imaju zakonsku obavezu djelovanja.

KRITIKA RADNIKA UMJESTO ODGOVORNIH!?: Dnevnik FTV obilježavanje 1. maja u Bosni i Hercegovini predstavio je kroz prizmu izostanka protesta i opšteg nezadovoljstva ekonomskim položajem radnika. Nedvojbeno se radi o temi koja je od javnog interesa i, kao što je u prilogu naglašeno, koja se dotiče i vrlo važnog pitanja kontinuiranog rasta troškova života koji ne prati rast primanja. Pozitivno je što su u prilogu uključeni različiti akteri odnosno predstavnici radnika, sindikalni lideri te stručnjak, čime je otvoren prostor za više perspektiva o položaju radničke populacije. Međutim, dominantni narativ nije bio usmjeren na uzroke lošeg socio-ekonomskog položaja radnika, nego na njihovu pasivnost. Formulacije poput „letargične mase“ i kontrast između rasta troškova života i obilježavanja praznika uz „roštilj i grah“ impliciraju da je odgovornost za stanje dijelom na samim radnicima, odnosno na njihovoj neaktivnosti i izostanku protesta.

Takav pristup problematizira jednu važnu dimenziju, ali istovremeno zanemaruje ključni aspekt, a to je odgovornost donosilaca odluka. U prilogu nije bilo konkretnih pitanja niti odgovora o tome koje su javne politike dovele do ovakvog ekonomskog položaja radnika, ko ih donosi i zašto izostaju adekvatne mjere zaštite radnika i njihovog životnog standarda. Bez tog konteksta, priča ostaje parcijalna i pretežno komentatorska. Kvalitet priloga bi sasvim sigurno bio na većem nivou da je urađena i dublja analiza uloge sindikata, institucionalnog okvira zaštite radničkih prava i ekonomskih pokazatelja koji bi gledaocima omogućili razumijevanje šire slike. Fokus na reakciji radnika, bez paralelnog propitivanja sistema koji proizvodi takvo stanje, pomjera težište odgovornosti sa struktura vlasti na pojedince.

REFORME BLOKIRANE, NOVAC NA ČEKANJU: Evropska komesarka za proširenje Marta Kos protekle sedmice pridružila se dužoj listi evropskih dužnosnika koji kontinuirano upozoravaju domaće da bi BiH mogla izgubiti oko 500 miliona eura iz Plana rasta ukoliko ne dođe do usvajanja reformi. FTV, kao i ostali mediji, mjesecima izvještavaju o ovom problemu i to je veoma pozitivno jer je važno držati pažnju javnosti na ovom pitanju. Upozorenje evropske komesarke te konferencija Transparency Internationala iskorišteni su kao povod za još jedan u nizu priloga o ovoj temi. Pozitivno je što je prilog prepoznao značaj ove teme i pokušao je kontekstualizirati kroz aktuelne političke blokade. Dakle, generalno gledajući, tema je važna i prilog o njoj je sasvim očekivan. Ali, problem je u detaljima. Prilog je dominantno zasnovan na opštim ocjenama i komentarima učesnika konferencije, bez pokušaja da se gledaocima pruže ključne, konkretne informacije. Nije objašnjeno koje su to reforme koje BiH treba usvojiti, šta one podrazumijevaju i zbog čega su blokirane. Na taj način izostaje osnovna informativna funkcija javnog servisa, a to je da kompleksne teme učini razumljivim i dostupnim građanima. Uz to, u prilogu nije bilo sagovornika koji bi iz ekspertske perspektive objasnio značaj Plana rasta, njegovu strukturu i potencijalne posljedice gubitka sredstava. Bez takvog konteksta, upozorenje o mogućem gubitku stotina miliona eura ostaje na nivou apstraktne prijetnje, bez jasne slike šta to konkretno znači za ekonomiju i građane. Prilogu nedostaje i jasno naglašen podatak da se BiH ne suočava samo s potencijalnim gubitkom 500 miliona eura, nego da smo jedina zemlja regije koja do danas nije iskoristila niti jedan jedini euro iz ovog fonda.

Ocjena: 6

BHT1: Šta znače „sumnjiva knjiženja“ u mostarskom katastru?

29. april 2026. – 05. maj 2026.

ŠTA ZNAČI DEBLOKADA INVESTICIJA ELEKTROPRENOSA BIH?: U Dnevniku BHT1 emitiran je prilog o deblokadi investicija u Elektroprenosu Bosne i Hercegovine. Riječ je o kompaniji koja upravlja prijenosnom elektroenergetskom mrežom i čija stabilnost direktno utiče na sigurnost snabdijevanja električnom energijom u cijeloj zemlji, pa je interes za ovu temu potpuno opravdan. Prilog je informativno strukturiran i donosi ključne odluke sa sjednice Skupštine akcionara, uz izjave relevantnih aktera. Gledaoci dobijaju osnovnu informaciju da su investicije deblokirane, koji je njihov okvirni iznos i da podrazumijevaju modernizaciju mreže i povećanje kapaciteta. Time je ispunjen osnovni informativni minimum. Problem nastaje u onome što izostaje. Prilog ne nudi elementarno objašnjenje šta Elektroprenos Bosne i Hercegovine zapravo radi i zašto su njegove investicije ključne. Bez tog konteksta, vijest o „deblokadi investicija“ ostaje tehnička i teško razumljiva širem auditoriju. Javnost ne dobija jasnu sliku da se radi o infrastrukturi bez koje nema stabilnog elektroenergetskog sistema.

Dodatno, u potpunosti izostaje podsjećanje na ranije probleme koji ovoj temi daju težinu. Nije spomenuto da je region tokom ljeta 2024. imao ozbiljne poremećaje u elektroenergetskom sistemu, upravo u kontekstu nedovoljnog ulaganja i modernizacije mreže. Taj kontekst bi omogućio gledaocima da razumiju zašto su ove investicije ne samo važne nego i hitne. Prilog se u velikoj mjeri oslanja na izjave zvaničnika koje su dominantno afirmativne, bez kritičkog odmaka i bez pitanja zašto je do zastoja uopće došlo i ko je za njega odgovoran. U konačnici, riječ je o korektno plasiranoj vijesti koja donosi važnu informaciju, ali bez potrebnog konteksta, objašnjenja i kritičkog propitivanja ostaje na nivou protokolarnog izvještavanja.

POSLJEDICE GAŠENJA PROIZVODNJE: Prilog o gašenju proizvodnje u Koksari Lukavac, stečaju rudnika kod Prijedora i obustavi dijela proizvodnje u Željezari Zenica dobar je primjer kako se jedna kompleksna ekonomska tema može obraditi na način koji je i informativan i razumljiv široj publici. Tema gubitka prihoda željezničkih kompanija nakon gašenja ključnih industrijskih kapaciteta u Lukavcu, Prijedoru i Zenici nesumnjivo je od velikog javnog interesa. Prilog uspijeva jasno povezati ove procese i pokazati lančanu reakciju u ekonomiji – od prestanka proizvodnje u teškoj industriji do direktnih posljedica po željeznički sektor. Upravo ta povezanost predstavlja njegovu najveću vrijednost. Za razliku od brojnih priloga koji ostaju na nivou političkih izjava, ovdje su ponuđeni konkretni podaci poput gubitka 60% prihoda Željeznica Republike Srpske, iznosa potrebnog za plate ili smanjenja grantova, što gledaocima omogućava da razumiju razmjere problema. Pozitivno je i to što prilog ne ostaje samo na konstataciji problema, nego pokušava otvoriti i pitanje mogućih rješenja. Spominjanje novih transportnih pravaca, saradnje sa lukom Ploče i pokušaja diverzifikacije prihoda daje priči razvojnu dimenziju i pokazuje da se traže izlazi iz postojeće situacije. Također je važno što se problem ne posmatra izolirano na nivou jednog entiteta, nego se ukazuje na činjenicu da su i Željeznice Federacije BiH u sličnoj situaciji, čime prilog dobija širi, sistemski okvir. Naravno, prostor za unapređenje postoji. Prilog se u velikoj mjeri oslanja na izjave iz jednog izvora, pa bi dodatna ekspertska analiza ili širi ekonomski kontekst mogli dodatno ojačati razumijevanje uzroka i dugoročnih posljedica. Ipak, to ne umanjuje činjenicu da je osnovna priča jasno postavljena.

MOSTARSKA KRIZA IZMEĐU TVRDNJI I KONTEKSTA: Dnevnik BHT1 donio je prilog o novoj političkoj krizi u Mostaru, koja uključuje optužbe o diskriminaciji, sporna pitanja vezana za katastar i potencijalnu blokadu rada Gradskog vijeća. Kao i u mnogim drugim slučajevima kad govorimo o načinu rada BHT1, i ovaj prilog je urađen sasvim korektno. Najveći nedostatak u radu ovog javnog emitera je što se većina priča završi upravo na korektnom, bez dublje analize, dodatnih informacija, a ponekad i bez konteksta. Prilog, dakle, korektno prenosi suprotstavljene stavove političkih aktera, jasno naznačavajući da se radi o optužbama i odgovorima, čime se u osnovi poštuje princip balansa. Uključivanje različitih političkih perspektiva daje gledaocima uvid u razmjere političkog sukoba i njegove potencijalne posljedice po funkcionisanje gradskih institucija. Gledaoci ne dobijaju dovoljno informacija o samoj suštini spora, odnosno izostaje odgovor na pitanje šta konkretno znače „sumnjiva knjiženja u katastru“, o kakvim se parcelama radi, koji su pravni mehanizmi i procedure u pitanju, te zbog čega se ovaj problem sada pojavljuje kao politička kriza. Bez tih informacija, ključni segment priče ostaje nedovoljno objašnjen. Dio priloga posvećen je i optužbama o diskriminaciji i nepopunjavanju radnih mjesta, ali bez konkretnih podataka i ove optužbe ostaju na nivou političkih tvrdnji, bez pokušaja njihove provjere ili dopune relevantnim podacima i nezavisnim izvorima. Iako su citirani statistički podaci iz jedne političke strane, izostaje njihova kontekstualizacija ili potvrda iz nezavisnih izvora, što bi bilo važno za razumijevanje realnog stanja.

Ocjena: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

U dnevnicima oba javna emitera protekle sedmice dominirale su skoro identične teme poput problema zeničke željezare, femicida u Sarajevu, izvještaja visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH, parlamentarnih sjednica… Teme iste ili slične, ali način obrade ipak različit.

U izvještavanju o krizi u zeničkoj željezari FTV je prilog dominantno postavio kroz narativ aktivne uloge vlasti – „vlada spašava fabriku“, uz snažno oslanjanje na izjave zvaničnika i afirmativno predstavljanje mjera. Sličan obrazac vidljiv je i u prilogu o Remontnom zavodu Hadžići, gdje je fokus bio na ulozi premijera i institucionalnom odgovoru. Nasuprot tome, BHT1 u sličnim ekonomskim temama, poput priloga o problemima željezničkih kompanija, teži širem kontekstu i povezuje gašenje industrijskih kapaciteta s posljedicama po transportni sektor i nudi konkretnije ekonomske pokazatelje. Razlika je, dakle, između narativa „intervencije vlasti“ i narativa „sistemskih posljedica“.

Kada je riječ o obilježavanju 2. maja, jednog od ključnih datuma u odbrani Sarajeva 1992. godine, oba emitera su ovu temu obradila korektno, ali uz određene razlike u pristupu. FTV je naglasak stavio na podsjećanje na presude i kvalifikacije međunarodnih sudova, uključujući Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, dok je BHT1 isti događaj predstavio hronološki, precizno i bez dodatnog interpretativnog sloja. U ovom segmentu oba emitera uglavnom su ostala u okviru profesionalnih standarda.

Izvještavanje o međunarodnim i protokolarnim aktivnostima domaćih zvaničnika, poput učešća Denisa Bećirovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, na međunarodnim skupovima, u oba dnevnika ostaje na nivou protokolarnih informacija. Gledaoci dobijaju podatke o susretima i učesnicima, ali bez suštinske analize efekata tih aktivnosti, što ove priloge čini informativno ograničenim.

Slično važi i za izvještavanje o izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta. Oba emitera prenijela su ključne poruke, uključujući naglašavanje političkih narativa iz bh. entiteta Republika Srpska, koji, iako provodi sistemsku diskriminaciju Bošnjaka, uporno nastoji upravo Bošnjake predstaviti kao prijetnju. Iako je korektno apostrofiran problem političkih narativa, izostala je detaljnija razrada nalaza i njihovih implikacija.

Poseban problem, koji je zajednički za oba emitera, jeste način izvještavanja o parlamentarnim aktivnostima i sjednicama parlamenta. Ti prilozi su pretežno suhoparni, zasnovani na nizu izjava zastupnika, bez pokušaja da se teme objedine i objasne kroz širi kontekst. Kako su političke teme mjesecima iste, i izjave se ponavljaju, što dodatno smanjuje informativnu vrijednost. Ono što nedostaje jeste tematski pristup koji bi gledaocima objasnio konkretne posljedice političkog zastoja i nerada institucija.

Može se zaključiti da je, kao i u prethodnom periodu, BHT1 u pravilu suzdržaniji i faktografski orijentiran, dok FTV češće koristi interpretativni okvir koji u pojedinim slučajevima naglašava ulogu vlasti.

Plus sedmice

FTV

U Ključu, gradu na zapadu BiH, nakon posljednjih lokalnih izbora održanih 2022. godine, u općinskom vijeću ne postoji vladajuća i opoziciona koalicija. Sve stranke koje su dobile povjerenje građana odlučile su da zajedno usaglase prioritete za tu lokalnu zajednicu i sve odluke zajedno donose. Ovo je zanimljiv primjer rada lokalnog parlamenta o kojem je urađena korektna novinarska priča.

BHT1
Povodom Svjetskog dana vatrogasaca, u Dnevniku BHT1 emitirana je vrlo lijepa priča o vatrogascima iz Kaknja. Priča ima sve potrebne elemente, urađena je u skladu s novinarskim standardima, ali i u skladu sa standardima koji vrijede za značajan broj priča koje emituje BHT1. Ono što je izdvaja jeste da je izabrana vatrogasna jedinica iz manjeg bh. grada koja se potencijalno može suočiti s ozbiljnim izazovima. Ovo je lijep primjer kad javni emiter u domove širom zemlje ne ulazi samo posredstvom TV ekrana nego i novinarskim ekipama na terenu.

Minus sedmice

FTV
FTV neumorno nastavlja s objavljivanjem sadržaja koji tretira aktivnosti dijela političkih predstavnika u BiH, a koji nemaju nikakvu informativnu vrijednost i važnost. Jedan od takvih primjera je vijest da je Predsjedništvo BiH usvojilo godišnju obavještajno-sigurnosnu platformu. Ukratko, razmatranje ove platforme je zakonska obaveza i ako njen sadržaj, a to ne znamo jer u vijesti nigdje nije pomenuto, nije značajno drugačiji u odnosu na sve usvojene prethodnih godina, onda ovo jednostavno nije vijest.

BHT1
Vlada FBiH usvojila je odluku kojom se limitira cijena hljeba u tom entitetu. BHT1 emitovao je vijest koja je prekucano saopćenje entitetske vlade i kojoj nedostaje niz elemenata. Primjerice, šta je povod za donošenje ove odluke, zašto će biti na snazi 60 dana i ko će i kako kontrolisati da li se provodi.