Mediji i novinari suočili su se s brojnim izazovima tokom protekle godine – inflacija, izvještavanje o klimatskim promjenama kao i posljedice koje je za sobom ostavila pandemije Covida-19 na ekonomsku održivost i medijske strategije – samo su neki od njih.
Prema medijskim čelnicima koje je Institut Reuters intervjuirao za godišnji izvještaj o stanju medija, samo 44 posto njih pokazalo je optimizam za 2023. godinu. To je uglavnom zbog rastućih troškova, manjeg interesa oglašivača i smanjenja broja pretplata.
Također, takav podatak povezan je s kontinuiranim padom broja štampanih novina, ali i s padom gledanosti televizije i praćenja elektronskih medija jer je stanovništvo umorno od vijesti, a svi ovi faktori ukazuju da će biti novih otpuštanja u medijima.
Izdavači će također vjerojatno odlučiti većinom ulagati u pretplate i članstva, pri čemu 80 posto njih tvrdi da očekuju da će to biti jedan od njihovih najvažnijih prihoda, dok i dalje pridaju važnost diversifikaciji izvora prihoda.
Čak 72 posto izdavača zabrinuto je zbog povećanja izbjegavanja vijesti o “depresivnim temama” uključujući klimatsku krizu, ali i sukob između Rusije i Ukrajine.
Kako bi se suprotstavili takvom trendu, mediji se planiraju fokusirati na “sadržaj koji objašnjava pitanja od značaja” (94 posto), “formate pitanja i odgovora” (87 posto) ili “inspirativne priče” (66 posto).
Što se tiče tehnologije i inovacija, Institut Reuters tvrdi da će se više truda uložiti u razvoj sadržaja na Tik Toku, Instagramu i Youtubeu, jer Twitter i Facebook generiraju manje prometa i postaju manje relevantni za izdavače. Twitter je također postao manje predvidljiv i pouzdan za novinare otkako ga je preuzeo Elon Musk.
Zbog toga se postavlja pitanja trebaju li novinari napustiti Twitter i tražiti izvore na alternativnim društvenim mrežama poput Mastodona ili ne. Polovina izdavača smatra da bi za novinare bilo loše da Twitter propadne.
Također postoji veliki izazov s kojim se mediji suočavaju u pogledu regulacije lažnih vijesti i obmanjujućih informacija na platformama koje uglavnom koriste mlađe generacije (ponajviše Tik Tok i Instagram).
Dodatno, više će se truda uložiti u podcaste i digitalni audio sadržaj, kao i biltene putem e-pošte i digitalne video formate. Također postoji sve veće razmatranje daljnje inkorporacije umjetne inteligencije u njihove proizvode kako bi se pružila “personaliziranija iskustva”.
– Prevladavajuće raspoloženje u industriji vijesti je neizvjesno – zaključuje Institut Reuters u izvještaju istovremeno naglašavajući značajne izazove povezane s ekonomskom strukturom medija, tehnologijom i životnom sredinom.
Izvor: Reuters Institute/IFJ
