Platforme društvenih medija uklanjaju internetski sadržaj koji smatraju terorističkim ili nasilno ekstremističkim što sprječava njegovu potencijalnu upotrebu u istragama teških zločina, uključujući ratne zločine, navodi Human Rights Watch u izvještaju.
Iako je razumljivo da te platforme uklanjaju sadržaj koji potiče ili promovira nasilje, one bi trebale osigurati da se taj materijal arhivira kako bi se mogao koristiti za procesuiranje odgovornih.
Izvještaj nazvan “Video nedostupan: Platforme društvenih medija uklanjaju dokaze o ratnim zločinima“ napisan je na 42 stranice i poziva platforme društvenih medija da se okupe kako bi razvili nezavisni mehanizam za očuvanje potencijalnih dokaza o ozbiljnim zločinima.
U tom dokumentu navodi se da bi oni trebali osigurati da sadržaj bude dostupan kao podrška nacionalnim i međunarodnim istragama, kao i istraživanjima nevladinih organizacija, novinara i akademika.
Grupe za zaštitu prava još od 2017. godine pozivaju firme na društvenim mrežama da poboljšaju transparentnost i odgovornost kada je uklanjanje sadržaja u pitanju.
– Neki od sadržaja koje Facebook, YouTube i druge platforme uklanjaju imaju presudnu i nezamjenjivu vrijednost kao dokazi zločina počinjenih protiv ljudskih prava – kazao je viši istraživač za krize i sukobe u Human Rights Watchu Belkis Wille.
On dodaje da se tužitelji, istraživači i novinari sve više oslanjaju na fotografije i videozapise objavljene javno na društvenim mrežama, te bi platforme trebale učiniti više kako bi osigurale pristup potencijalnim dokazima o teškim zločinima.
Sadržaj na društvenim mrežama, posebno fotografije i videozapisi, koje objavljuju počinitelji, žrtve i svjedoci zlostavljanja, postaje sve važniji za krivične progone počinitelja ratnih zločina i drugih teških krivičnih djela, uključujući procese Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i nacionalnih sudova u Evropi.
Takav sadržaj također pomaže medijima i civilnom društvu u dokumentiranju zločina poput napada hemijskim oružjem u Siriji, probijanja sigurnosnih snaga u Sudanu i policijskog zlostavljanja u Sjedinjenim Američkim Državama.
Izvještaj bjedinjuje intervjue sedam ljudi koji rade u organizacijama civilnog društva, tri advokata, dva arhivista, jednog statističara, dva novinara, jednog bivšeg tužitelja s iskustvom na međunarodnim sudovima, pet osoba u međunarodnim istragama, tri nacionalna službenika za provođenje zakona, jednog dužnosnika Evropske unije i jednog člana Evropskog parlamenta.
Također, pregledan je sadržaj Facebooka, Twittera i YouTubea koje je Human Rights Watch citirao u svojim izvještajima o zlostavljanju od 2007. godine. Od ukupno 5.396 sadržaja koji se navode u 4.739 izvještaja – od kojih je većina objavljena u posljednjih pet godina – uklonjeno je njih 619 ili 11 posto.
U pismima Facebooku, Twitteru i Googleu poslanim u maju, Human Rights Watch poslao je linkove uklonjenog sadržaja i pitao firme mogu li Human Rights Watchu povratiti pristup njima za arhivske svrhe, što nije odobreno.
Posljednjih nekoliko godina društvene mreže, uključujući Facebook, YouTube i Twitter, pojačale su napore kako bi uklonili objave sa svojih platformi za koje smatraju da krše njihova pravila, smjernice zajednice ili standarde u skladu s njihovim uvjetima pružanja usluge. To uključuje sadržaj koji smatraju terorističkim ili nasilnim ekstremistima, govorom mržnje, organiziranom mržnjom, ponašanjem iz mržnje i nasilnim prijetnjama.
Oni uklanjaju postove koje korisnici označavaju i moderatori sadržaja pregledavaju, ali sve više koriste i algoritme za prepoznavanje i uklanjanje uvredljivih postova, u nekim slučajevima tako brzo da niti jedan korisnik ne vidi sadržaj prije nego što se ukloni.
Vlade su globalno potaknule taj trend pozivajući ih da što prije uklanjaju opasne sadržaje. Nejasno je da li takve sadržaje koje uklanjaju ili blokiraju sa svojih web stranica i pohranjuju.
Još uvijek ne postoji mehanizam za očuvanje i arhiviranje uklonjenog sadržaja s društvenih mreža koji bi mogli pružiti presudne dokaze zlostavljanja, a još manje za osiguravanje pristupa onima koji istražuju međunarodne zločine.
Nezavisne organizacije i novinari odigrali su vitalnu ulogu u dokumentiranju zločina širom svijeta, često kada nije bilo pravosudnih tijela koja su provodila istrage. U nekim je slučajevima ova dokumentacija pokrenula sudske postupke. Međutim, oni također nemaju mogućnost pristupa uklonjenom sadržaju.
– Razumijemo da zadatak pred društvenim mrežama nije lak, uključujući uspostavljanje prave ravnoteže između zaštite slobode govora i privatnosti te uklanjanja sadržaja koji može nanijeti ozbiljnu štetu – kazao je Wille, ali konsultacije i iskustva drugih arhiva mogle bi dovesti do pravog odgovora i pomoći platformama u zaštiti slobode govora i javne sigurnosti, istovremeno osiguravajući da napori u pogledu odgovornosti ne budu ometani.
Izvor: Human Rights Watch
