Hrvatskoj i Sloveniji struja, Bosni i Hercegovini – nuklearni otpad

RTRS ne bi bio RTRS kad ne bi inače dobro urađenu emisiju donekle pokvario nepozivanjem nadležnih državnih službenika, o čijoj se odgovornosti ionako najviše raspravljalo

Hrvatskoj i Sloveniji struja, Bosni i Hercegovini – nuklearni otpad
Foto: Jabuka.tv

RTRS: „Aktuelno“, 30. septembar

DOBAR UVOD: Aktuelna i značajna tema ovosedmične emisije – plan Hrvatske o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada u bivšoj kasarni Čerkezovac (općina Dvor u Hrvatskoj), uz samu granicu s BiH. Povod: propali pregovori između Hrvatske i Slovenije o zajedničkom odlagalištu radioaktivnog otpada u Vrbini (općina Krško u Sloveniji). Najavljujući posljedice takve odluke za BiH, te pitajući kakav će biti odgovor entitetskih i državnih institucija na ovaj plan, voditelj Jasenko Todorović kontekstualizovao je problem nudeći dovoljno razloga za gledanje emisije. Boljem razumijevanju teme doprinio je i uvodni prilog o ishodu spomenutog sastanka hrvatske i slovenačke delegacije, te reakcijama predstavnika NVO-a i Vijeća ministara BiH. Svi sagovornici u emisiji bili su saglasni: odlagalište otpada tik uz granicu s BiH ugrozit će zdravstveno i ekonomski njene građane u Novom Gradu, Kostajnici, Bihaću, Bosanskoj Krupi i drugim općinama uz Unu; predstavnici vlasti u Hrvatskoj nemaju razumijevanja za zabrinutost lokalnog stanovništva zanemarujući činjenicu da na udaljenosti od samo 900 m vazdušne linije od sporne lokacije živi između 250 i 300 hiljada ljudi; institucije BiH dosad nisu adekvatno reagovale na planove za izgradnju odlagališta Čerkezovac.

BEZ GOSTA IZ DRŽAVNIH INSTITUCIJA: Gosti u studiju – ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i okoliš RS Srebrenka Golić, načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača i predsjednik SO Kostajnica Nikola Janjetović – relevantni su sagovornici, kao i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić, te zastupnik u Parlamentarnoj Skupštini BiH Jasmin Emrić s kojima je voditelj kraće razgovarao telefonom. Ipak, budući da je značajan dio emisije posvećen odgovornosti Vijeća ministara i drugih državnih institucija s akcentom na nedovoljnu pažnju koju pridaju ovom problemu, trebalo je u studio pozvati i predstavnika tih institucija. Mišljenja sva tri predstavnika lokalnih vlasti (Novi Grad, Kostajnica i Bihać) su bitna, ali su ista. Umjesto davanja toliko prostora trojici istomišljenika i usto predstavnika lokalnih vlasti čiji je utjecaj u upravljanju međudržavnim pitanjima vrlo ograničen, bilo bi bolje ugostiti predstavnike države. Oni bi mogli pojasniti šta će BiH preduzeti u vezi s ovim problemom i koji mehanizmi zaštite građana u oba njena entiteta joj stoje na raspolaganju.

FTV: „Mreža“, 30. septembar

POZADINA SUKOBA U VLADI KS: Sukob između premijera Kantona Sarajevo Elmedina Konakovića i ministrice obrazovanja i nauke Zinete Bogunić predstavljen je kao političko prepucavanje unutar vladajuće koalicije u Kantonu. Reporteri Haris Šertović i Meliha Medić razgovarali su s brojnim sagovornicima uključujući i predstavnike pozicije i opozicije te dvije ugledne novinarke – Vildanom Selimbegović i Dženanom Karup Druško. Odgovorima sagovornika ukazuju na pozadinu sukoba: borbu za ovladavanje javnim ustanovama i raspodjelu budžetskih sredstava. Zbog ove afere reporteri propituju i stabilnost vladajuće šestorke, postavljajući pitanje o tome predstavnicima SDP-a, SBB-a i Naroda i pravde. Podsjećajući na nekada vrlo blizak, a sada izrazito napet odnos između Konakovića i SDA, reporteri zaključuju kako je Konaković „najglasniji u prepucavanjima“. Ključno pitanje u prilogu postavila je Selimbegović: Hoće li kantonalna vlada istražiti optužbe o kojima se burno raspravljalo na sjednicama ili će epilog afere biti „pojeo vuk magarca“? Zaključak reportera je da suštinskih izmjena u Kantonu ima, ali da se one dešavaju u sjeni političkih prepucavanja.

RUDNIK „BANOVIĆI“: Suprotstavljanje menadžmenta RMU „Banovići“ Odluci Federalne vlade o smjeni Nadzornog odbora ovog preduzeća, čiji je 70-postotni vlasnik, istraženo je u kontekstu slabljenja moći Mirsada Kukića, pomoćnika direktora za razvoj ovog rudnika i predsjednika PDA. Osim izjava menadžmenta i sindikalaca objavljenih u informativnim emisijama i na portalima, u iscrpnom prilogu Omera Hasanovića čula su se i suprotna mišljenja. Izrazili su ih resorni federalni ministar Nermin Džindić, bivši direktor ovog rudnika Kadrija Modrić i dekan RGGF-a u Tuzli Kemal Gutić. Zbog nepravilnosti u javnim nabavkama navedenih u inspekcijskim i revizorskim izvještajima, Hasanović je portparolu Kantonalnog tužilaštva postavio pitanje o procesuiranju odgovornih. Iako je reporter pokušao razgovarati i s Kukićem, odgovor na svoja pitanja nije dobio. U usputnom snimku, on ga upućuje na direktora. Prilog završava konkretnim zaključkom o posljedicama neformalno najavljenih štrajkova, protesta i obustave isporuke uglja TE „Tuzla“. Hasanović ih je okarakterisao kao prijetnje zbog gubitka vlasti u ovom rudniku koje bi mogle imati „katastrofalne posljedice“ po elektroenergetsku stabilnost Federacije. Ovako alarmantne prognoze valjalo bi potkrijepiti podacima odnosno stručnim mišljenjima, ili pak provjeriti izvjesnost takvog ishoda.

AL JAZEERA BALKANS: „Kontekst“, 25. septembar – 1. oktobar

KAKO POMOĆI ŽRTVAMA VRŠNJAČKOG NASILJA? „Kontekst“ se nastavlja baviti društvenim pojavama čije posljedice su ozbiljne i dugoročne, ali koje u informativnim emisijama ostaju u sjeni dnevnih događaja. Takva je i emisija o vršnjačkom nasilju u kojoj je fokus na zaštiti žrtava. Navođenjem brojnih primjera vršnjačkog nasilja, voditeljica Ivana Momčilović-Odobašić je na samom početku podstakla zainteresovanost za ovu temu. Najviše prostora je s razlogom dato majci Alekse Jankovića, dječaka iz Niša koji se zbog trpljenja vršnjačkog nasilja ubio 2011. Osim nje, sagovornici u studiju bili su stručnjak za maloljetničko prijestupništvo i psihologinja.

Dajući priliku majci da priča o propustima škole i problemima koje su doživjeli u teškom periodu prije i nakon samoubistva djeteta, gledaocima je predočena nefunkcionalnost institucija koje bi trebale zaštititi žrtve vršnjačkog nasilja. I ovaj put dobro pripremljena voditeljica postavljala je konkretna pitanja: Kome se roditelji mogu obratiti kada primijete nasilje? Ko su ljudi koji hoće da riješe problem? Na koji način ohrabriti žrtvu ili roditelja da progovori o nasilju? Kako će dijete nakon toga biti zaštićeno? Kako stati na kraj ovom problemu?

ULAGANJE U MLADE – ZALOG ZA BUDUĆNOST: U emisiji posvećenoj ulaganju u mlade, za sagovornike su izabrani predstavnici fondacija iz BiH, Srbije i Hrvatske koje konkretno pomažu mladima stipendirajući ih, investirajući u njihove projekte i nudeći im besplatne edukacije. Predsjednik Fondacije „Mozaik“ Zoran Puljić pričao je o tome kako zbog nesistemskog i nekvalitetnog ulaganja u mlade u BiH, mnogo talenata u malim sredinama propada. Zato je voditeljica Dalija Hasanbegović pitala jesu li mladi izvan fokusa politike u ovoj državi. Očekivano pitanje i očekivani odgovor – definitivno jesu. Sljedeće pitanje bilo je malo konkretnije: Šta mladi mogu uraditi da se nešto promijeni?

AMERIČKE I BLISKOISTOČNE TEME: Povod za ovu temu bila je odluka Donalda Trumpa da pošalje američke vojnike u Saudijsku Arabiju radi kontrole njenog zračnog prostora nakon napada jemenskih pobunjenika na naftna postrojenja u toj državi. O poziciji Saudijske Arabije na Bliskom istoku i u svijetu, ishodu američkih sankcija prema Iranu i budućnosti nuklearnog sporazuma s Iranom, govorili su stručnjaci: profesor međunarodnih odnosa i diplomatije te doktorant međunarodnih odnosa. Imajući u vidu činjenicu da mediji u BiH nemaju dopisnika iz ovih država i da se izvještavanje o zbivanjima u njima svodi na šture agencijske vijesti, ovakve emisije su rijetka prilika za gledaoce da dobiju širu sliku o odnosima i kretanjima na Bliskom istoku. Posebna emisija posvećena i najavi demokrata u SAD-u o pokretanju istrage za opoziv Trumpa. Zašto su se baš u ovom trenutku odlučili na ovakav postupak? Šta podrazumijeva procedura opoziva? Mogu li demokrate računati na opoziv Trumpa? Postoji li pravna mogućnost da se otkrije identitet zviždača koji je otkrio podatke o navodnom Trumpovom uključivanju Ukrajinaca u ocrnjivanje Joea Bidena? Kako će završiti cijela ova priča, neka su od pitanja koja je voditeljica Jasmina Kos postavila gostima u studiju: spoljnopolitičkim analitičarima i profesoru međunarodnih odnosa. U traženju odgovora pomoglo je i javljanje novinarke iz Washingtona.

Tema ovosedmične emisije „Aktuelno“ značajna je i zanimljiva. Usto, jedna od rijetkih o kojima postoji saglasnost na svim nivoima vlasti i u oba entiteta. Budući da je gradonačelnik Bihaća rekao da institucije države moraju zauzeti odlučniji stav, a ministrica Golić naglasila kako je samo član Predsjedništva BiH Milorad Dodik pokazao zainteresovanost za ovu temu, dok drugih reakcija „iz Sarajeva“ nema, ostalo je nerazjašnjeno iz kojeg razloga. Da je u studiju bio i predstavnik institucije na državnom nivou, gledaoci su mogli dobiti odgovor i na ova pitanja. Takođe, objašnjavanje rizika i posljedica odlaganja nuklearnog otpada po stanovništvo, kao i priča o evropskim standardima u odlaganju nuklearnog otpada uvjerljivija je kada o njoj, osim predstavnika vlasti, govore i stručnjaci iz ove oblasti. „Mreža“ nastavlja detaljnije istraživati uzroke i posljedice događaja situirajući ih u širi društveni okvir. Problemima mladih koji su inače zapostavljeni u informativnim emisijima, „Kontekst“ je u proteklih sedam dana posvetio dvije emisije, što je značajno.

About The Author