HAYAT TV: Čudesni nestanak Elmedina Konakovića

25. septembar – 1. oktobar 2023.

NOVI SELEKTOR NOGOMETNE REPREZENTACIJE: Čak sedam minuta dnevnika od petka (29. septembar) Hayat je posvetio izboru novog selektora nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine te lošem načinu na koji se upravlja Nogometnim savezom. U metodama koje koristi predsjednik Saveza Vico Zeljković Hayat je prepoznao ostvarivanje elemenata iz plana „SANU 2“ u kojem je sve što ima prefiks „BiH“ potrebno srušiti ili bojkotovati. Iako u djelovanju predstavnika iz entiteta RS u državnim institucijama i organizacijama nije teško prepoznati takvo djelovanje, imalo ono veze sa memorandumom „SANU 2“ ili ne, problemi Nogometnog saveza BiH su bili prisutni dosta ranije, a Vico Zeljković ima podršku ljudi koje je teško povezati sa SANU i ne bi bilo zgoreg govoriti i o tome.

CIJENE I MARŽE: Hayatu treba odati priznanje na dosljednosti kojom znaju pratiti neku temu kad prepoznaju njenu aktuelnost. Nakon što su prošle sedmice gotovo iz dana u dan govorili o problemu visokih cijena i mjerama za njihovo obuzdavanje, i ove smo u čak četiri od sedam dnevnika imali priloge koji su se bavili poređenjem cijena u BiH sa onima u drugim zemljama (utorak, 26. septembar), propitivanjem uspješnosti dosadašnjih mjera (četvrtak, 28. septembar), analizom mogućnosti da trgovci zloupotrijebe ograničavanje marži (petak, 29. septembar) te diskusijom o mjerama koje od BiH zahtijeva MMF, a koje bi imale utjecaj na kupovnu moć (subota, 30. septembar).

SENATORI I RASMUSSEN: Praksa nam je u analizama Hayata i RTV HB-a ukazivati na događaje i osobe o kojima ove televizije ne izvještavaju. Već smo navodili kako je u Vijestima u 7 pojavljivanje ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića ravno čudu, ali takav stav uskraćuje gledateljima informacije o aktivnostima vlasti koju plaćaju svojim poreznim novcima. Tako se za gledatelje Hayata prošle sedmice nije desila posjeta danskog ministra vanjskih poslova Larsa Rasmussena Sarajevu, a promakli su im i susreti vlastitog aussenministera u Sjedinjenim Američkim Državama sa senatorima i drugim tamošnjim dužnosnicima.

Ocjena: 5

RADIOTELEVIZIJA HERCEG-BOSNE: Manipulacije i huškanja

25. septembar – 1. oktobar 2023.

ODLASCI IZ HDZ-a: U posljednjih nekoliko sedmica HDZ BiH je napustilo nekoliko istaknutih članova, uključujući četrnaest dužnosnika stranke u Zeničko-dobojskom kantonu, zatim načelnika općine Vareš te jednu zastupnicu u skupštini Kantona 10, a na kraju je iz ove stranke doslovno izbačena jedna od prominentnih članica Tonka Krešić Gagro. Iako je riječ o značajnim političarima iz lokalnih zajednica koje učestvuju u finansiranju RTV HB-a, o tome nismo mogli čuti ništa u dnevnicima ove televizije sve do ponedjeljka (25. septembar), kada je održana proširena sjednica HDZ-a BiH. O odlascima nekih dužnosnika iz stranke govorio je njen predsjednik Dragan Čović, koji je izrazio žaljenje zbog njihovih odluka i od kojeg smo saznali pozadinu ovih poteza. Gledatelji iz čijih poreza se finansira RTV HB bi možda željeli čuti i drugu stranu priče te saznati šta o svojim razlozima za napuštanje stranke kažu političari za koje su glasali, ali tu priliku nisu dobili.

SLUČAJ „BUNTIĆ“: U utorak (26. septembar) je RTV HB javio kako je tužilaštvo Zapadnohercegovačkog kantona uložilo žalbu na odluku općinskog suda u Ljubuškom da odbije pritvor za nekadašnjeg reprezentativca Hrvatske u rukometu Denisa Buntića, koji je osumnjičen za nasilje u obitelji. U srijedu (27. septembar) smo saznali i da je kantonalni sud u Širokom Brijegu odbacio zahtjev da se ovaj predmet dodijeli nekom drugom sudu. Uglavnom, i u ovom slučaju smo pratili razvoj događaja o kojima u dnevnicima RTV HB-a nismo čuli niti riječ onda kad su se dogodili, budući da o snimkama ovog nasilnog čina koje je objavila Klara Buntić, supruga osumnjičenog, a koje su bile top-tema u dobrom dijelu države, nije bilo govora.

NOVA VLADA KANTONA 10: Tačno godinu dana nakon općih izbora Kanton 10 bi mogao dobiti novu vladu, nakon čega će Hercegovačko-neretvanski kanton ostati jedini u kojem rezultati prošlogodišnjih izbora još nisu implementirani. Osnovu nove vlade će činiti HDZ 1990 i lokalna stranka HNP, a iako u njoj  HDZ BiH neće participirati, RTV HB je o ovom politički značajnom događaju za svoje gledatelje izvijestila iznenađujuće korektno.

Ocjena: 1

KOMPARATIVNA ANALIZA

Sedmicu iza nas su obilježili odjeci terorističkog napada na Kosovu, o čemu smo u programu Hayata mogli čuti dosta – od komentara kosovskih analitičara do izvještavanja o reakcijama u Bosni i Hercegovini i mogućim implikacijama ovog napada na dugoročni mir u regiji. S druge strane, ova tema za RTV HB nije postojala i jednostavno su je ignorisali uprkos njenom značaju za susjedstvo.

Događaj koji je privukao jednaku pažnju obje televizije jeste sastanak lidera vladajuće političke koalicije u BiH u Mostaru (ponedjeljak, 25. septembar), o kojem su – očekivano – izvijestile svaka na svoj način. Hayat je naglašavao kako nije dogovoreno ništa konkretno, što je već drugi takav sastanak u nizu nakon onoga kojem je u Istočnom Sarajevu domaćin bio Milorad Dodik. Za razliku od Hayata, RTV HB je potencirao kako je sastanak bio produktivan jer je, iako nije bilo konkretnih rezultata, postignut napredak u približavanju stavova i dogovaranju zadataka od kojih neke treba ispuniti do kraja oktobra, a neke do kraja godine.

Sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH koja je održana u srijedu (27. septembar) bila je izvor novih razlika. Hayat je donio prilog o sjednici i zakonima koji su na njoj usvojeni, navodeći odmah u uvodu kako vladajuća većina nije imala dovoljno ruku za izglasavanje dnevnog reda, zbog čega je on usvojen uz pomoć glasova opozicije. Radiotelevizija HB je opširno govorila o značaju usvojenih zakona, ali je od svojih gledatelja sakrila činjenicu kako su oni usvojeni zahvaljujući opoziciji.

O sastanku ministra odbrane BiH Zukana Heleza sa hrvatskim kolegom Mariom Banožićem obje su televizije izvijestile krajnje profesionalno i korektno, što nije bio slučaj sa ranije pomenutim sastankom ministara vanjskih poslova BiH i Danske. Tom susretu je RTV HB posvetio prostor u svom dnevniku od petka (29. septembar), dok na Hayatu o njemu nismo saznali ništa.

Nadolazeći kongres SDA bio je predmet interesovanja obje televizije. U subotu (30. septembar) je RTV HB imao opširan prilog (preko četiri i po minute) u kojem je istražio šta će izvjesni ostanak Bakira Izetbegovića na čelu ove stranke značiti za njeno dalje djelovanje i da li joj slijedi nastavak osipanja. Hayat je u četvrtak (28. septembar) javio kako je kandidatura Šemsudina Mehmedovića za ovo mjesto odbačena, te je dan kasnije pružio priliku Neziru Piviću da u ime SDA objasni razloge za odbacivanje. Mehmedovićev komentar nismo imali priliku čuti.

Plus sedmice

HAYAT TV

Hayat je bio sasvim prosječan u izvještavanju, gledali smo rutinsko odrađivanje svakodnevnog posla bez većih oscilacija bilo u pozitivnom ili negativnom smislu, zbog čega je i ocjena ove sedmice prosječna petica. U toj prosječnosti kao plus sedmice možda vrijedi izdvojiti prostor koji je posvećen problematici obuzdavanja cijena, te prilog od petka (29. septembar) u kojem stručnjaci konstatiraju kako smanjenje marži pokazuje koliko je dosad bilo prostora za manipulaciju cijenama i koliki je bio ekstraprofit trgovačkih lanaca.

RTV HB

U sedmici iza nas je RTV HB toliko manipulirao  odabirom vijesti i njihovom prezentacijom da izdvajanje bilo čega pozitivnog niti ima smisla niti bi bilo produktivno. Jednostavno, nema nikakvog smisla pokrivati sakrivanje obiteljskog nasilja u Ljubuškom, prešućivanje kako vladajuća većina nije u stanju izglasati dnevni red, nedavanje prostora „odbjeglim hadezeovcima“, perfidno potpirivanje mržnje u slučaju (ne)izvještavanja o napadima u Kaknju ili odsustvo priloga o dešavanjima na Kosovu nekim pozitivnim primjerima bez suštinskog značaja za javnost.

Minus sedmice

HAYAT TV

Devedeset osam mladih ljudi zdravstvene struke koji su u Opštoj bolnici u Novom Pazaru (Srbija) bili angažovani tokom pandemije Covida-19 dobili su rješenja o stupanju u stalni radni odnos. Stalno zaposlenje će ih zadržati u Novom Pazaru, dati im priliku da pružaju njegu svojim sugrađanima i pomoći razvoj novopazarske bolnice. Jedino što nije jasno jeste zašto bi ovo građane Bosne i Hercegovine trebalo zanimati u tolikoj mjeri da ovoj vijesti ovdašnja televizija posveti dvije i po minute centralne informativne emisije od ukupno osamnaest minuta koliko su trajale Vijesti u 7 u subotu (30. septembar).

RTV HB

Prije dvadeset sedam godina u Kaknju je u napadu nožem mučki ubijena časna sestra Danka Jurčević. U dnevniku od nedjelje (1. oktobar) godišnjici njenog ubistva posvećeno je oko četiri minute, u kojima je RTV HB nagađao ko je mogao iskoristiti pijanog ubicu za taj čin, ne navodeći njegovo ime. Za ubistvo je osuđen Josip Čokara, stric mladića Luke Čokare koji je u petak uhapšen zbog napada na kakanjskog župnika Žarka Vujicu 2. septembra, o čemu je RTV HB opširno izvještavao. Ono što je RTV HB propustio javiti jeste vijest o njegovom hapšenju i njegovo ime, baš kao što je u svojim insinuacijama o ubistvu časne sestre propustio spomenuti ime njegovog strica. Dakle, dok širi neprovjerene insinuacije o ubistvu od prije 27 godina, RTV HB istovremeno propušta djelovati umirujuće na javnost saznanjem kako napad na župnika od prije svega mjesec dana nije bio napad iz mržnje, onako kako su to potencirali početkom septembra kada su dali prostor svakome ko je ovaj napad htio iskoristiti za širenje osjećaja ugroze i jačanje međuetničkih tenzija. Sramno i nedopustivo, perfidno huškanje i poticanje mržnje koje bi zaslužilo ocjenu -10, ali kako je naša skala baždarena od 1 do 10, ne možemo mu dodijeliti ništa niže od čiste jedinice.

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.