HAYAT TV: Zašto slavimo Prvi maj?

29. april – 3. maj 2023.

FORMIRANJE VLADE FBiH: U Vijestima u 7 Hayat TV potencira principijelne probleme koji su pratili formiranje novog saziva vlade bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH kroz mišljenja političkih analitičara. Tako urednik portala Politički.ba Sead Numanović argumentira kako su stranke koje su formirale vladu to učinile putem nepotizma i korupcije, čime su obezvrijedile vlastite principe, analitičar Bodo Weber iz berlinskog Vijeća za demokratizaciju politike optužuje visokog predstavnika Christiana Schmidta za prohrvatsku i antibošnjačku pristranost, dok analitičar Nedžad Ahatović upozorava na kriminalnu prošlost nekih članova vlade i problematizira pristup u kojem su sve stranke bile zamjenjive izuzev HDZ-a. Hayat je u subotu donio i biografije ministara u novoj vladi uz opasku kako je teško pronaći šire informacije o ministrima iz HDZ-a, a sam čin primopredaje dužnosti starog saziva novom u dnevniku od srijede dobio je štur prilog na samom kraju emisije, u njenoj osamnaestoj minuti. Vijest o primopredaji dužnosti vlade sa najvećim budžetom u državi vjerovatno zaslužuje viši stepen prioritetnosti, tako da je ovakvo pozicioniranje prilično dobar indikator budućeg odnosa analiziranog medija prema federalnoj vladi.

PRVI MAJ: Obilježavanje Prvog maja i sve u vezi s tim uzelo je tri četvrtine ukupne minutaže Vijesti u 7 u nedjelju i ponedjeljak. U nedjelju uoči samog praznika rada imali smo priloge o samom smislu obilježavanja ovog dana u situaciji u kojoj radnici u našoj državi imaju loše uslove rada, premalo slobodnih dana i niske plate. O ovome su govorili predstavnici sindikata i ekonomski analitičari koji su ukazali na razjedinjenost i pasivnost sindikata te na odsustvo svijesti o vlastitoj moći kod radnika i njihovih predstavnika. Dnevnik od ponedjeljka je bio u potpunosti posvećen Prvom maju, sa izvještajem sa sindikalnih protesta i izjavama predstavnika sindikata, te neizostavnim poređenjima sa načinima na koje se Prvi maj obilježavao nekad iz svjedočenja radnika nekadašnjih privrednih giganata Bosne i Hercegovine. Vidjeli smo i prilog o obilježavanju Prvog maja u Mostaru, Zenici, Bihaću i Banjoj Luci u trajanju od oko tri i po minute, što je ujedno i ukupna minutaža koju je u analiziranom periodu Hayat TV u Vijestima u 7 posvetio dešavanjima izvan Sarajeva.

DANI OTPORA: Vijestima u 7 su u utorak i srijedu dominirala podsjećanja na 2. i 3. maj 1992., kada je spriječeno zauzimanje ključnih institucija BiH od strane JNA i kada je zvanično otpočela troipogodišnja opsada Sarajeva. Hayat TV je emitirala vlastite snimke iz tih dana koji svjedoče o borbenim akcijama u blizini zgrade Predsjedništva i prisustvu osoblja ove kuće u tim opasnim okolnostima. U posebnom prilogu u srijedu, Hayat TV skreće pažnju na pokušaje iskrivljivanja činjenica o događajima u Sarajevu na samom početku rata, te donosi ilustraciju manipulacije brojem poginulih vojnika JNA kroz međusobno kontradiktorne izjave tadašnjeg zapovjednika snaga JNA Milutina Kukanjca i njegovog zamjenika Dušana Kovačevića. Kao poseban primjer manipulacije i revizionizma, Hayat ističe postupak protiv 11 dužnosnika RBiH kojima se sudi za optužbe koje su ranije odbačene pred sudovima u Haagu, Londonu i Beču.

Ocjena: 6

RTV HB: Sve o Međunarodnom sajmu gospodarstva

29. april – 3. maj 2023.

FORMIRANJE VLADE FBiH: Dnevnik RTV HB donosi vijesti vezane za formiranje vlade FBiH u pozitivnom tonu, kroz izjave nekih od direktnih učesnika u procesu. Zastupnik u federalnom parlamentu Marijan Marjanović (HDZ BiH) izražava optimizam u pogledu budućeg rada nove vlade, i naglašava kako je razotkrivena politika radikalnih bošnjačkih stranaka da se zadrže na vlasti protestima, nasiljem i vraćanjem u prošlost. Zastupnica u državnom Domu naroda Marina Pendeš vidi formiranje Vlade FBiH kao jako značajno za sigurnost i stabilnost Federacije, kao i signal za početak reformskih procesa. Jednako tako, Pendeš je izrazila nezadovoljstvo što je do formiranja vlade došlo intervencijom visokog predstavnika, budući da se HDZ BiH bio fokusirao na dijalog i kompromis. Vijest o primopredaji dužnosti ministara starog i novog saziva je objavljena kao treća vijest u Dnevniku od srijede i imala je značajnu minutažu – skoro pet minuta, odnosno šestinu dnevnika.

MEĐUNARODNI SAJAM GOSPODARSTVA: Događaj sedmice u Mostaru, a svakako i šire, jeste održavanje 24. Međunarodnog sajma gospodarstva kojeg je u utorak otvorila Galit Peleg, ambasadorica Izraela, države-partnera ovogodišnjeg Sajma. RTV HB je dan uoči otvaranja Sajma ugostila njegovog glasnogovornika Olivera Cvitkovića, koji je dao najavu sajamskih dešavanja, ali je fokus ipak bio na gostima iz svijeta politike i njihovim porukama. Mjesto u Dnevniku na dan otvaranja su našle poruke premijera Hrvatske i Srbije Andreja Plenkovića i Ane Brnabić, predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto i premijera FBiH Nermina Nikšića, a poseban prilog u emisiji je zaslužila video-poruka premijera Izraela Benjamina Netanjahua. Sa naročitom pažnjom je praćen i Plenkovićev dolazak u Mostar, kao i njegov sastanak sa Krišto i predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

LOKALNE TEME: Zahvaljujući dopisnicima i ideji javnog televizijskog servisa nekoliko kantona i općina, u Dnevniku RTV HB-a pristojnu minutažu zauzimaju lokalne teme, kojih nema puno, ali sigurno imaju značaj za dobar dio gledatelja ovog kanala i obogaćuju program notom životnosti. Bilo da je riječ o skupu katoličkih vjernika u Olovu, opremanju novog Doma zdravlja u Kiseljaku, humanitarnoj akciji mještana za izgradnju kuće povratnici u Dobretićima, ili o uvođenju smjera digitalnog marketinga u mostarskoj srednjoj ekonomskoj školi, takve teme čine dnevnik dnevnikom, udahnjuju mu život i razlikuju ga od proste informativne emisije. Polusatni Dnevnik RTV HB-a je u analiziranom periodu imao gotovo polovinu minutaže posvećenu ovakvim prilozima, što je pohvalno, uz zamjerku da su oni – iako potrebni i opravdani – generalno predugi i nedovoljno dinamični.

Ocjena 6

KOMPARATIVNA ANALIZA: Formiranju federalne vlade dvije televizije pristupaju sa potpuno oprečnih pozicija i na potpuno oprečne načine. Hayat TV insistira na problematiziranju načina na koji je došlo do izglasavanja vlade, dok RTV HB ignoriše ovu problematiku, prelazi preko nje i propagira opravdanost djelovanja visokog predstavnika kroz očekivane potencijalne benefite. Iz izvještavanja ove dvije televizije u analiziranom periodu dalo bi se zaključiti puno toga o fenomenu informativnih balona u kojima žive građani Bosne i Hercegovine, budući da bi se na primjeru tretmana formiranja federalne vlade od strane Hayat TV-a i RTV HB-a moglo steći dojam kako dvije televizije ne samo da ne izvještavaju o istom događaju na različite načine nego da uopće ne izvještavaju o istom događaju.

U svakom poređenju ove dvije televizije ne smije se gubiti iz vida da je ipak riječ o jednom privatnom mediju i jednom javnom servisu, te da za elastičnost i kreativnost u interpretaciji činjenica za RTV HB ipak vrijede viši standardi nego za Hayat TV. No, i jedna i druga kuća kao način za provlačenje kroz standarde objektivnog i etičnog izvještavanja vješto koriste sagovornike u programu kroz čija usta gledateljima plasiraju stavove bliske određenim politikama.

Tema formiranja federalne vlade je bila dominantna u oba medija, zajedničko im je bilo i obilježavanje Prvog maja (iako u različitom obimu), a ostale teme koje su bile od značaja za jednu nisu bile vrijedne pažnje drugoj televiziji i obratno. Tema mostarskog sajma je Hayatu bila od interesa u političkoj dimenziji, gdje je posebno naglašen izostanak delegacije entiteta Republika Srpska i predsjednika RS-a Milorada Dodika sa otvaranja Sajma zbog izbjegavanja susreta sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom. Zanimljivo, ovaj detalj RTV HB nije ni spomenuo u svom izvještavanju, osim na mjestu gdje je za komentar Dodikovog nedolaska upitan bez ikakvog logičnog razloga ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.

Jednako tako, svaka televizija prati obilježavanja godišnjica događaja iz devedesetih od značaja za svoje gledatelje, bez interesa za „one druge“. Ako i razumijemo da Hayat nema interes za godišnjicu predaje odbrane Mostara HVO-u ili polaganje vijenaca u Livnu, možda RTV HB-u koji se titulira kao bosanskohercegovački medij na hrvatskom jeziku i ne služi na čast da se nisu nijednom rečenicom sjetili godišnjice početka opsade glavnog bosanskohercegovačkog grada.

Plus sedmice

HAYAT TV

Vijesti u 7 su u subotu imale odličan prilog o padu cijena goriva i đubriva kojeg ne prati pad cijena hrane u maloprodaji. Smanjenje platežne moći je jasno ilustrovano kroz izjave građana koji svjedoče da kupuju i manje namirnica za isti novac, ali i manje raznih namirnica u odnosu na prije, odnosno prikazano je i kvalitativno i kvantitativno smanjenje kupovne moći. Ekonomski analitičari su jasno ukazali kako se povećanje cijena u maloprodaji nije odrazilo na povećanje otkupnih cijena, te kako uzroke smanjenja kupovne moći treba tražiti u lancu posrednika i trgovaca koji ostvaruju ekstraprofit.

RTV HB

Životne teme koje u Dnevnik RTV HB-a dolaze iz dopisništava u Srednjoj Bosni i Posavini obogaćuju program, te u tom dijelu, iako nedovoljno, služe ispunjenju uloge javnog servisa. Život nije samo politika, i neophodno je u centralnoj informativnoj emisiji vidjeti priloge o dešavanjima poput motorijade u Orašju ili izložbe minerala, fosila, poludragog i dragog kamenja u Mostaru.

Minus sedmice

HAYAT TV

Kao generalni minus u analiziranom periodu morao bi se istaći jako mali broj pravih vijesti u emisiji koja se zove Vijesti u 7. Treba pretpostaviti da je riječ o nešto slabijim mogućnostima produkcije i smanjenim ljudskim resursima tokom prazničnog perioda, ali u protekloj sedmici su većinu dnevnika zauzimali komentari, osvrti i „sporovozne“ teme, dok je broj pravih novosti bio nedopustivo nizak.

RTV HB

U Dnevniku RTV HB-a od utorka se u šesnaestoj minuti da prepoznati jedan nespretan pokušaj medijske manipulacije. Naime, u cjelokupnom dotadašnjem toku Dnevnika govorilo se o 24. Međunarodnom sajmu gospodarstva bez spominjanja izostanka predsjednika RS-a Milorada Dodika i delegacije RS-a, kao i razlozima tog izostanka, odnosno lošim odnosima sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom. RTV HB je vješto izbjegavao spomenuti ovaj mali skandal, ali je ipak našao način da ne pređe preko njega ćutke – tražeći od ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da prokomentariše nešto s čim nema izravne veze i što sve do tog časa nije spomenuto gledateljima.

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.