BNTV: GDJE SE I ZAŠTO IZGUBILA DRUGA STRANA?

24. – 30. novembar 2015.

INTERVJU U VIDU MONOLOGA: U subotu je gost drugog dnevnika bio Branislav Borenović, novoizabrani predsjednik PDP-a (uredila Suzana Rađen-Todorić), a pripremljena pitanja bila su u granici očekivanog (Je li ovo promjena politike PDP-a?). Upadljivo su izostali živi razgovor s gostom, moguća provokativnija pitanja koja preispituju smjenu generacije, koja je tako rijetka među našim političkim strankama, pa smo opet prisustvovali učmalom razgovoru koji je više ličio na monolog.

NEOPRAVDAN VANREDNI TRETMAN? Ono što je obilježilo proteklu sedmicu, barem sudeći po izboru vijesti na BN-u, jeste odluka Ustavnog suda BiH o neustavnosti Dana Republike Srpske. Vijesti se već u četvrtak (urednik S. Durmanović) daje poseban tretman, a dramatičnost povećavaju formulacije “saznaje BN”, dok u nastavku saznajemo nimalo neobične, ili neočekivane informacije o političkim reakcijama. Redaju se uvijek slične dnevne deklamacije: Dodik pozvao Bosića, zaštita dejtonskog poretka, odbrana RS-a… Iznenađuje vanrednost kojom se častila ova vijest, bez obzira što se radi o odluci najvišeg suda u zemlji, jer sav ostali politički dekor koji je pratio odluku predstavlja svakodnevni prizor. Ukratko, sama odluka jeste zaslužila pomen, možda i duži osvrt, ali da li baš i formulaciju u subotnjoj najavi dnevnika (“politički život ide do ključanja”) kojom se direktno podgrijava politička situacija i sudjeluje u njenoj dramatizaciji? Da li je to trenutak kada se urednici pretvaraju u političke djelatnike?

BEZ DRUGE STRANE ILI DRUGOG ENTITETA: Druga stvar koja je primjetna u bjesomučnoj eksploataciji informacije o odluci Ustavnog suda koja izaziva oprečne stavove jeste više nego očigledno izostavljanje druge strane. Ako je u četvrtak prostor dat izjavama Bosića i Čavića, kao i izjavi pravnika koji je zastupao RS, nejasno je zašto u više od deset minuta nismo mogli čuti niti jedno mišljenje političara ili pravnika iz drugog eniteta. Ili nekog ko je predstavnik drugačijeg mišljenja od onog koje je pozivalo na jedinstvo RS-a, srpskih političara i srpskih predstavnika u bh. institucijama…

IZDVOJENO: U ponedjeljak, 30. novembra, urednica Suzana Rađen-Todorić uvrstila je u Dnevnik izjave bivšeg agenta CIA-a, prenijete iz regionalnog medija, prema kojima je američka obavještajna agencija najgrublje umiješana u raspad bivše zemlje. Kontroverzne izjave potom se citiraju, a najvećim dijelom se radi o teškim optužbama o potplaćivanju i pomaganju retrogradnih političkih snaga koje su urušile bivšu zemlju. I dok se na ekranu prikazuju citati agenta koji iznosi smjele i jake optužbe, s lijeve strane stoji logo prozvane američke agencije, što gotovo da predstavlja obmanu gledateljstva. Tek uključeni, pa i malo nesmotreniji gledalac, mogao bi pomisliti da se radi o priznanjima/tvrdnjama iza kojih stoji sama CIA, tj. da su posrijedi sigurne i potvrđene informacije. Zatim, dati citati sa slikovnim prozivanjem prozvane predstavljaju smjelu i neprofesionalnu igru s informacijama neprovjerene sadržine senzacionalistčkog prizvuka.

PLUS SEDMICE:

Nije ga bilo.

MINUS SEDMICE:

Neustupanje prostora drugim i drugačijim mišljenjima o Odluci Ustavnog suda BiH.

OCJENA: 3

HAYAT TV: OD ISTORIJSKOG KONTEKSTA DO POLITIČKE PROPAGANDE

24. – 30. novembar 2015.

DETALJNO O BUDŽETU: U četvrtak, 26. novembra, gledaoci su se mogli upoznati s novim Nacrtom Budžeta FBiH (urednik Alem Karamešić). I to na više načina, različitim pristupima i pogledima, a putem grafikona data je projekcija najavljenih prihoda. U nastavku je budžet razmatran kroz posebne kategorije kao što su nezaposleni i poljoprivrednici, a u priloge su uvrštene i izjave parlamentaraca i ministrice finansija. Vijest o novom budžetu svestrano je obrađena, a date informacije predočene su slikovito i razumljivo široj publici.

PRISTOJNI ISTORIJSKI PODSJETNIK: Isti dan smo saznali za odluku Ustavnog suda BiH kojom je neustavnim proglašen Zakon o praznicima RS. Hayat se odlučio vijesti kontekstualizirati kroz istorijski prikaz putem podsjetnika šta je sporno u samom zakonu, šta se desilo 9. januara kada je Dan RS, i šta je pratilo usvajanje spornog zakona… Zanimljivo je da su dominirali neutralni opisi zasnovani na opštepoznatim činjenicama, te da nisu zabilježni primjeri pristrasne intonacije ili komentarisanja. Sve to u prvom danu o vijesti koja pobuđuje uvijek pripravne etničke strasti izgleda pristojno i razumno.

PROPAGIRANJE UMJESTO IZVJEŠTAVANJA I KOMENTARISANJA: Bilo je zanimljivo pratiti gradaciju u obradi vijesti o odluci Ustavnog suda. Urednik Tomislav Đurić prvo je u subotu prikazao dva različita politička pogleda da bismo potom u nedjelju odjednom mogli gledati propagandni prilog najavljen bombastičnim naslovom “Kriza u BiH”. Prilog je obilovao ranijim izjavama Milorada Dodika, jednostranim pristupom pri emitovanju komentara, a kulminacija je dosegnuta u ocjeni o “govoru mržnje koji prevladava u RS-u” i kojem treba suprotstaviti “govor nade”. Hayat televizija se nakon početne umjerene i uravnotežene obrade vijesti, koja izaziva mnogobrojne političke podjele, upustila u propagiranje stavova jednog od udaljenih polova, što je sve potom okončano u neprimjerenim opaskama kojima se pretjeranim i ishitrenim kvalifikacijama obilježava jedan dio zemlje i zazivaju bonske ovlasti.

PLUS SEDMICE:

Vijest o novom Nacrtu Budžeta prikazana je kroz stavove zainteresovanih strana. Višestran i detaljan pristup.

MINUS SEDMICE:

Hayat na kraju ipak nije odolio neprofesionalnoj obradi vijesti o odluci Ustavnog suda.

OCJENA: 5

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Sedmicu je obilježila odluka Ustavnog suda o neustavnosti Zakona o praznicima RS jer je izazvala oštre političke reakcije, posebno u Republici Srpskoj, a monitorisani mediji nisu položili test profesionalnosti. Naime, za BN od početka nisu postojali druga strana i mišljenje, što ih je pretvorilo u glasilo svesrpskog saborništva, ili politički kanal jedne političke struje. Hayat je, s druge strane, započeo odmjerenim prilozima i distanciranim pristupom koji je na kraju završio u krajnje degutantnim predstavama kojima je sporna odluka bila samo povod za političko-interesni obračun. Oba medija su javni interes podredila uskim političkim interesima kojima su prepustili pravo uređivanja vlastitih sadržaja, a publika je prisustvovala predimenzioniranju problema kojim se s uživanjem bavila politička elita, očito potpomognuta dijelom medijske zajednice.